1. kolokvij Flashcards
Ležište mineralnih sirovina?
geološka tijela nastala u prirodni od različitih elemenata i spojeva u kojima je koncentracija korisnih komponenata dovoljno visoka da se mogu ekonomski uspješno eksploatirati
Zašto potražnja za nekim metalima postepeno pada?
- razvoj tehnologije (zamjena metalnih dijelova keramikom i plastikom)
- recikliranje (alumininj)
- zaštita okoliša (olovne cijevi se zamjenjuju bakrenim i plastičnim cijevima)
Istraživanje i eksploatacija 1 rudnog ležišta se može podijeliti na nekoliko faza:
- istraživanje mineralnog ležišta (nalaženje rudnog tijela)
- izrada studije izvedivosti (dokazivanje komercijalne vrijednosti ležišta)
- razvoj rudarske aktivnosti (organizacija i uspostava cijele infrastrukture)
- rudarenje (pridobivanje rude)
- oplemenjivanje (mljevenje, procesi separacije)
- taljenje (pridobivanje metala)
- prerada (pročišćavanje metala)
- trgovina (transport produkta kupcu)
Istraživanje (1. faza) se može podijeliti u sljedeće podfaze:
- odabir potencijalnog cilja istraživanja: ispitivanja potencijalnog tržišta, kretanje cijena
- preliminarno ispitivanje: proučavanje literature, snimke s ciljem odabira i selekcije pogodnih područja za istraživanje određene mineralne sirovine, dobivanje dozvola, geološko kartiranje, geokemijsko istraživanje, geofizička istraživanja
- početno istraživanje: detaljno geološko kartiranje, detaljno geokemijsko istraživanje, izrada istražnih jaraka, rovova, jama
- detaljno istraživanje: bušenje, detaljna mineraloška, kemijska i tehnološka ispitivanja rude
Što može utjecati na izbor područja za istraživanje:
- Lokacija
- Zaštita okoliša
- Porez
- Politika
Rudarsko-geološka studija: ?
stručna podloga pomoću koje se odabire lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.
Nepodobna područja za istraživanje mineralnih sirovina?
- područja zabrane i ograničene gradnje
- područja naselja
- osjetljiva kontaktna područja
Klasifikacija rudnih ležišta?
- magmatska ortomagmatska ležišta
- hidrotermalna
- autohtona sedimentna
- alohtona sedimentna
- metamorfogena ili metamorfozirana ležišta
Magmatska ili ortomagmatska ležišta (podjela)?
- Ležišta nastala procesom ograničene frakcione kristalizacije
a. ležišta lakih elemenata rijetkih zemalja, apatit - Ležišta nastala frakcionom kristalizacijom silikatne taljevine
a. ležišta kromita
i. stratiformna ležišta u velikim uslojenim ultrabazično-bazičnim intruzijama
ii. podiformna ležišta u ofiolitima - Ležišta nastala likvidnim nemiješanjem sulfidnih faza u taljevini
a. ležišta Ni-Cu sulfida u magmatskim i metamorfnim stijenama
i. Ni-Cu sulfidna ležišta vezana za intruzije gabra
ii. Ni-Cu sulfidna ležišta vezana za ultrabazične stijene (Zimbabve)
iii. ležišta platinske grupe metala (Bushweld) - Ležišta nastala likvidnim nemiješanjem sulfidnih faza u taljevini
a. ležište platinskim metala - Dijamantna ležišta u kimberlitima i lamproitima
- Pegmatitna ležišta
Hidroteralna ležišta(podjela)?
- Ležita vezana uz magmatske procese:
a. ležišta grajzena
b. skarnska ležišta
c. porfirna ležišta
d. polimetalna žična ležišta
e. sumporom „bogata“ epitermalna ležišta
f. sumporom „siromašna“ epitermalna ležišta
g. vulkanogena ležišta masivnnih sulfida - Ležišta vezana za sedimentacijske procese
a. Mississippi Valley tip Pb-Zn leđišta (Irska)
b. SEDEX Pb-Zn(-Ag) ležišta, uranska ležišta u pješćenjacima
c. Kupferschiefer (Cu šejlovi)
Autohtona ležiša(podjela)?
- Uslojena željezna ležista
- Manganska ležišta
- Fosforiti
- Evaporitna ležišta (marinska i jezerska)
- Crni šejlovi (Ni)
- Rezidualna ležišta (boksit)
- Sekundarna obogaćenja (crni šešir)
Alohtona ležišta(podjela)?
- rezidualni rezistati
- eluvijalni rezistati
- aluvijalni rezistati
- obalni rezistati
- marinski rezistati
- eolski rezistati
Što su metalogene provincije (primjeri)?
- specifična područja na kojima se nalaze ležišta nekog metala ili asocijacije metala. Primjeri: 1) Vulkansko-ekshalativna Sb-W-Hg ležišta donjeg paleozoika Istočnih Alpi (Švicarska-Austrija i do granice s Mađarskom); 2) metalogene provincije s ležištima kositra
Vulkansko-ekshalativna Sb-W-Hg ležišta donjeg paleozoika Istočnih Alpi (opis)?
- zonalna distribucija metalnih ležišta
- 4 tipa mineralizacije
- bazični do kiseli magmatizam i hidrotemalna aktivnost
- gornji ortovicij do silur
Metalogene provincije s ležištima kositra (opis)?
- većina ležišta kositra je nastala NAKON Prekambrija
- ležišta su ograničena na jasno markirana metalogena razdoblja
- jasna veza ležišta s kolizijskim s-tipom granita
Wilsonov ciklus (faze)?
- Stabilni kraton
- Rano intra-kontinentalno riftovanje i napredno riftovanje
- Oceanizacija i nastanak ofiolita
- Subdukcija
- Subdukcija i zatvaranje oceana
- Kolizija
- Erozija, post kolizijski magmatizam
Ležišta nastala u 2. fazi Wilsonova ciklusa (opis i navedi)?
- ležišta lakih elemenata rijetkih zemalja, apatit
- stratiformna ležišta u velikih uslojenim ultrabazičnim-bazičnim intruzijama
- ležišta grajzena
- Mississippi Valley tip Pb-Zn ležišta
- SEDEX Pb-Zn(-Ag) ležišta, uranska ležišta u pješćenjacijma
- Kupferschiefer (Cu šejlovi)
- Evaporitna ležišta
Geološka strukturna shema Dinarida i okolnog područja (opiši) (dinaridska metalogena provincija):
- Dinaridska metalogena provincija je dio Alpsko-Himalajskog orogenog sustava
- Nastala je kao posljedica otvaranja i zatvaranja Vandarskog i Dinarskog ogranka Tethys oceana zbog sučeljavanja Afričke i Euroazijske kontinentalne ploče
- Zahvaća komplentim Alpskim Wilsonovim ciklusom od riftovanja do kolizije
Tektonostratigrafske jedinice Dinarida (4)?
- Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma
- Dinaridski ofiloliti
- Pasivni kontinentalni rub
- Aktivni kontinentalni rub
Tektonostratigrafske faze Dinarida (6)?
- rano intra-kontinentalno riftovanje (Perm)
- napredno riftovanje (Trijas)
- oceanizacija i nastanje ofiolita (Jura i Donja Kreda)
- subdukcija (Gornja Kreda)
- kolizija (graniti)
- post-kolizijski magmatizam (grandioriti)
Rano intra-kontinentalno riftovanje (navedi tipove ležiššta i primjere)?
- Hidrotermalna stratabound i stratiformna (SEDEX) leđišta: Rude
- Hidrotermalno-metasomatksa Pb-Zn ležišta: Ljubija
- Epi-mezotermalna ležišta: Trgovinska i Petrova gora
- Ležišta vezana za terestičke i epitadijalne okoliše
a. Epigenetska sedimentna ležišta: Žirovski vrh
b. Dijagenetska sedimentna ležišta baktra tipa Kupferschiefer: Škofje
c. Ranodijagenetska ležišta barita Sabhka tipa: Mrzle vodice
d. Peritadijalna do Sabhka ležišta evaporita (ahnidrit i gips): Knin
Napredno riftovanje (tipovi ležišta i primjeri)?
- Niskotemperaturna Pb-Zn lešta u karbonatnim stijenama: Sv. Jakob, Medvednica
- Sedimentno-ekshalativna (SEDEX) Fe, Mg, Ba, polisulfidna i Hg ležišta: Idrija, Tršće (Gorski Kotar)
Oceanizacija i nastanak ofiolita (tipovi ležišta i primjeri)?
- Podiformi kromit u ofiolitima: Ozren
- ležišta magnezita: Ozren
- ležišta talka: Ozren
- Ležišta hrizotil azbesta: Bosansko Petrovo Selo
- Ležišta bakra Cipar-tipa: Ribnica
Kolizija (tipovi ležišta i primjeri)?
- pegmatiti, apliti i grajezni: Motajica
2. ležišta kaolinita: Motajica
Post-kolizijski magmatiziam (tipovi ležišta i primjeri)?
- Pb-Zn polisulfidna hidrotermalna ležišta: Srebrenica
- Ležišta soli: Tuzla
- Ležišta bentonita: Gornja Jelenska
Kontrolni faktori i primjeri?
Kontrolni faktori: lokalni, regionalni i globalni
Primjeri kontrolnih faktora:
1. magmatksa ležišta: u prostornoj i genetskoj vezi s bazičnim i ultrabazičnim magmatskim stijenama (globalni kontrolni faktor)
2. ležišta kromita: mogu nastati u peridotitnim i gabro-peridotitnim stijenama (regionalni k.f.)
3. ležišta kromita nastala u okivru alpinotinih ultabazičnih kompleksa: najčešće u baznim zonama dunita (lokalni faktor)
Kontrolni faktor pri prognoziranju?
- Magmatski kontrolni faktor: definira genetsku povezanost određenih ležišta MS s određenim magmatskim kompleksima
- Strukturni kontrolni fakator: definira ovisnost lokacije ležišta o strukturnim karakteristikama stijene u kojoj se ležište nalazi
- Facijesni kontrolni faktor: definira povezanost facijesnih karakteristika stijene sa smještajem ležišta MS
Magmatski kontrolni faktor (tipovi veze)?
- genetska: direktna povezanost stvaranja edogenih rudnih ležišta (ležišta nastala u dubljim djelovima kore) s određenim tipom magamatskih kompleksa (bazičnim i bazičim)
a. primjeri 1: ležišta Cu-Ni sulfida (kromiti); ležišta dijamanata (kimberliti)
b. primjeri 2: ležišta piezolektričnog kvarca, optičkog flourita i dragog kamenja su vezani za pegmatite formiranih na malim dubinama, u obliku pegm. gnijezda u donjim zonama epizonalnih granita (nastalih u najvišljim zonama metamorfoze); ležišta rijetkih metala vezana za pegmatite nastalih na srednjim dubinama koji se nalaze kraj granita - paragenetska: taljevina i rudnosni fluid vode podrijetko iz zajednikog magmatskog ognjišta, pri čemu prostorna povezanost ovisi o strukturnoj kontroli i vremenskoj povezanosti magmatizma i orudnjenja (Motajice)
- agenetska: blisko smještena rudna ležišta i magmatski kompleski nemaju genetsku vezu (npr. rudonosni fluid i magmatksa taljevina su koristili puteve tijekom različitih metalogenih epoha)
O čemu pojedinačna mineralna faza ili mineralna asocijacija u sebi nose zapise?
O evoluciji rudonosnog fluida.
Što je parageneza, a što paragenetska sekvenca?
Parageneza- asocijacija rudnih minerala, sa ili bez jalovinskih minerala koji su nastali u isto vrijeme i u kemijskoj ravnoteži
Paragenetska sekvenca- kronološki redosljed formiranja parageneze u nekom rudnom ležištu
Što je zoniranje, a što regionalno i lokalno zoniranje?
Zoniranje- prostorna distribucija glavnih elemenata, elemenata u tragovina, mineralnih faza, mineralnih asocijacija ili struktura u rudnim ležištima
Regionalno zoniranje- najveće po prostiranju. Genetski je povezano s geokemijom magmatih stijena pa je manifestacija tektonike ploča (primjer: subdukcija na zapadnoj obali Sjeverne Amerike)
Lokalno zoniranje- određene asocijacije minerala karakteristično se formiraju u više-manje konstantnoj sekvenci u hidrotermalnim ležištima (Cornwall)
Objasni lokalno zoniranje u Cornwall-u
• tijekom Perma došlo je do magmatske aktivnosti i intrudiranja S-granita u Paleozojske sedimente što je uzrokovalo termalni metamorfizam
• u drugoj fazi metmorfizam došlo je do pojave q-porfirnih dajkova
• u završnoj fazi je ošlo do deponiranja mineralizacije u magmatskim i sedimentnim stijenama
• Razlikuju se 4 mineralne zone:
o Fe-Mn rude koje sadrže i Sb-sulfosoli
o Pb-Zn-Ag rude
o Cu-As-Sn rude
o Sn- rude
• Zoniranje je posljedica opadajuće temperature i tlaka s udaljevanjem od granitskih intruzija
Primarna horiontalna zonalnost karakteristična je za hipoabisalne granitoidne stijene, a NIJE karakteristična za subvulkanska ležišta.
Primarna horiontalna zonalnost karakteristična je za hipoabisalne granitoidne stijene, a NIJE karakteristična za subvulkanska ležišta.
Granitne taljevine mogu nastati kako?
- taljenjem stijena gornjeg omotača (M-tip granita)
- taljenjem magmatskih stijena dubljih dijelova kontinentale kore (I-tip granita)
- taljenje sedimenata i njihovih metamorfnih ekvivalenata (S-tip granita)
- taljenje stijena koje su već jednom doživjele anateksiju (parcijalo taljenje) (A-tip granita)
a. HHP-graniti (high heat production); posebni podtip A-tipa granita koji ima povišen sadržaj K, U i Th
Koji su pokazatelji kod razlikovanja rudonosnih i sterilnih granita?
- Uvrđivanje stvarne veličine i oblika intruzivnog tijela (geofizika, bušenje)
- Određivanje odnosa stijenskih masa pojedinih faza
- Istraživanje intruzivnog aparata (dovodnog kanala)
- Proučavanje morfoloških karakteristika krovinskog dijela intruziva i krovinskih dijelova pojedinih faza
- Određivanje dubine intruziva u odnosu na današnji horizont otkrivenosti
Geokemijska karakterizacija granitnog kompleksa?
• Graniti mogu biti obogaćeni s visokim sadržajem: Ta, Mo, W, U, Be, Sn, Li, F, P
• Paragenetski kompleski granita:
1. Sn-W
2. W-Mo
3. Nb-Ta
4. W-Au
5. U
• Pokazatelji koji se gledaju kada se utvrdi da je neki granitni kompleks potencijalno rudonosan:
1. najinteresantniji dijelovi plutona su oni koji se nalaze iznad dovodnog kanala
2. ležišta koja nastaju iznad plutona moraju imati još dovoljno debelu sačuvanu krovinu
3. većina štokverknih ležišta nastaje direktno u krovini iznad granitskog masiva
Koje su to tektonske strukture?
- predrudne- bitne tijekom prospekcije
- intrarudne- bitne tijekom prospekcije
- postrudne- destruktivne, bitne za istraživanje i eksploataciju
Stanje naprezanja? Opiši
• slikovito se opisuje elipsoidom naprezanja s 3 međusobno okomite glavne osi
1. sigma 1 ili najdulja os- vektor najvećeg normalnog naprezanja
2. sigma 2 ili srednja os naprezanja- vektor srednjeg normalnog naprezanja
3. sigma 3 ili najkraća os- vektor namjanjeg normalnog naprezanja
• vektor naprezanja ima 2 komponente:
1. normalno naprezanje (sigma n)- djeluje okomito na ravninu
2. posmično naprezanje (sigma s)- djeluje paralelno s ravninom
Tektonske strukture mogu biti vezane za?
slojeve, bore, rasjede i pukotine
Strukturne slojevitosti mogu biti?
- Strukture raslojavanja: značajne za stratiformna ležišta, za slojeve ili leće u litološki jednostavnim formacijama. Rudonosne otopine koriste stratifikaciju za protjecanje i odlaganje mineralizacije
- Struktura ekrana: karakteristične za kontakt propusnih i nepropusnih stijena i zadržavaju se ispod litoloških diskontinuiteta (ukoliko su stijene iznad nepropusne). Formiraju ležišta migrabilnih elementata (As,Sb, Hg, ali i Pb i Zn)
Pukotinske strukture? Analize i kakve mogu biti
• deskriptivna strukturna analiza: razvrstavanje pukotnia u tipove, definiranje orijentacije, prostornog rasporeda, vrste ispune…
• kinematička i dinamička strukturna analiza: izučavanje generalnog sklopa
• pukotine mogu biti:
1. vlačne (tenzijske) - okomite na os minimalnog kompresijskog stresa. Otvorene pukotine koje su ispunjene materijalnom *(vlak je manji pa je kao asocijacija da je minimalni komp. stres)
2. (po)smične pukotine- sijeku se po osi b te zatvaraju oštar kut prema osi a. Za ove pukotine su često vezana rudna tijela
3. tlačne (relasacijske)- okomite na os maksimalnog kompresijskog stresa kada njegovo djelovanje prestane. Ove pukotine su zatvorene i zbijene
Strukturna veza za bore?
: tjemeni dijelovi antiklinala najčešće PRIKUPLJAJU rudonosne otopine, a tjemeni dijelovi sinklinala imaju tendenciju njihovog raspršenja.
Rasjedne strukture? Kakve mogu biti i opis?
- Regionalne:
• velika dužina (od nekoliko stotina do nekoliko tisuća km)
• velika dubina ( od nekoliko desetaka do nekoliko stotina km)
• služe kao dovodni kanali magmi i pratećim rudonosnim otopinama
• predstavljaju markantne dislokacije čija aktivnost je obično više puta obnavljana
• endogena ležišta MS obično NE nastaju uz regionalne rasijede *endogena=nastala u dubljim djelovima zemljine kore
• u vrijeme magmatske aktivnosti i neposredno poslije nje, one predstavljaju otvorene sisteme kroz koje plinovi i hidroterme mogu brzo cirkulirati
• uvjetuju smještaj rudnosonih zona, ALI NE i ležišta i pojedinih rudnih tijela
• - Lokalne :
• nastalju iz regionalnih rasjednih strukura u pripovršinskim dijelovima zemlje
• u odnosu na regionalne, lokalni rasjedi imaju paralelan, dijagonalan ili okomit položaj
• udaljavanjem od regionalnih rasjeda sve se više zatvaraju te postaju zatvarajući sustav (idealna zamka za hidrotermalne otopine)
• najpovoljnije su one lokalne rasjedne strukture koje nemaju komunikaciju s površinom (već završavaju na nekoliko stotina metara ispod površine zemlje)
Najpovoljnija mjesta za nastanak rudnih ležišta vezana za lokalne rasjedne strukture?
- mjesta presjecanja rasjeda
- mjesta račvanja rasjeda
- mjesta na kojima je došlo do promjene pravca pružanja ili pada rasjeda
- mjesta gdje rasjedi presjecaju litološke članove povoljne za odlaganje rudonosnih minerala
Porfirna Cu-Au±Mo mineralizacija u Britanskoj Kolumbiji (objasni)
• na prospekcijskom izdanku (P=40 km2) se vidi intruzivni kontakt alteriranog porfirnog grandiorita i alteriranog bazalta
• 3 tipa žica:
1. magnetit-kvarc-alkalijski feldspat±halkopirit
2. kvarc-magnetit
3. ekstenzijske kvarcne žice
• žice a i b su okružene alterijacijskom zonom ružičaste boje
• unutar rasjednih zona se nalaze alterirane mineralne žice debljine <1 m s kvarcom, kloritom, piritom, halkopiritom, sfaleritom i zlatom.
• Klorit i pirit se u alteriranim zonama izmjenjuju u getit i limonit
• geneza:
1. intruzija grandiorita
2. deformacijski procesi i formiranje žica a i b
3. nastavak magmatiza i formiranje felsičnih pa mafičnih aplitnih dajkova
4. deformacijski procesi i formiranje žica c
5. deformacijski procesi i nastanak rasjedne zone
6. ispunjavanje rasjedne zone mineralizacijom
Priroda i morfologija rudnih tijela:
- Diskordantna:
a. pravilno ograničena rudna tijela
i. pločasta rudna tijela
ii. cjevasta rudna tijela
b. nepravilno ograničena rudna tijela
i. impregnacijska ležišta
ii. rudna tijela nastala potiskivanjem postojećih stijena - Konkonrdantna:
a. u sedimentnim stijenama:
i. u vapnencima
ii. u glinovitim stijenama
iii. u psamitima * u biti pijesak
iv. u psefitima *u biti šljunak
v. u kemijskim sedimentima
b. u magmatskim sijenama
i. u vulkanitima
ii. u plutonitima
c. u metamorfnim stijenama
d. rezidualna ležišta
Pločasta ležišta, objasni
- protežu se u 2 dimenzije dok je 3. dimenzija bitno manja
- npr. rudne žile
- najčešće su razvijene u pukotinskim sustavima
- ispunjenje u žilama može biti od 1 minerala ili prorastanja rudnih minerala i jalovine
Cjevasta rudna tijela, objasni
- tijela su relativno kratka u 2 dimenzije, a dugačka u 3. dimenziji
- Primjer: Queensland-New South Wales, Herberton (Queensland)
Impregnacijska rudna tijela, objasni
- rudni minerali su raspršeni unutar stijene domaćin ili se nalaze u obliku blisko smještenih žilica (štokverk)
- najčešće se javljaju u porfirnim kiselim i neutralnim plutonskim magmatskim intruzijama
- iz njih se dobiva najveći dio svjetske proizvodnje baktra i molibdena
- značajni udio sjvetske porizvodnje kositra, zlata, srebra, žive i urana
- disemnirana porfirna ležišta bakra spadaju među najveća rudna ležišta u svijetu
Rudna tijela nastala potiskivanjem postojećih stijena, opis
- nastala procesom metasomatske zamjene gdje je stijena domaćin potisnuta rudonosnim otopinama
- procesi se odvijaju na visokoj temperaturi i na kontaktu sijene domaćina sa srednjim do velikim magmatskim intruzijama (kontaktno metamorfna ležiša: skarn)
- npr. Iron Springs, Utah
Konkordantna rudna tijela u sedimentnim stijanama, opis
• važni izvor metala, posebno željeza i baznih metala
• mogu biti:
o integralni dio stratigrafske sekvence
o epigenetska ispunjenja pornog prostora
o nastali procesom potiskivanja
• rudna tijela su stratiformna (razvijena u 2 dimenzije tj. paralelna sa slojevitosti)
• npr. SEDEX tip mineralizacije na području Sullivan, Kanada
Vapnenci kao stijene domaćini, opis
- često su stijene domaćini za sulfidna ležišta baznih metala
- sedimentna rudna tijela su često razvijena u zonama s povišenim permeabilitetom
- npr. Pb-Zn orudnjenje u Bingham, Utah
Glinovite stijene kao stijene domaćini, opis
• često su stijene domaćini za sulfidna ležišta baznih metala
• primjeri:
1. Kupferschiefer serija permske starosti u Njemačkoj (šejl obogaćen bakrom)
2. Sullivan, Britanska Kolumbija (najveće Pb-Zn rudno tijelo na svijetu, stijena domaćin je gornjoprekambrijski argilit)
Psamiti kao stijene domaćini, opis
- u njima se javlja mehanička akumulacija minerala visoke gustoće u obliku slojeva obogaćenih teškim mineralima u pleistocenskim i holocenskim pijescima
- nanosna ležištaobalnih pijesaka važni su izvor Ti, Zr, Th, Ce i Y
- primjeri: feldpatski pješčenjaci u bakrenom pojasu Zambije; Chennai (Indija)
Psafiti kao stijene domaćini, opis
- aluvijalni šljunci i konglomerati
- većina svijetskog zlata dobiva se iz zlatonosnih konglomerata prekambrijske starosti u Južnoj Africi
- primjer: Witwatersrand konglomerat, Joel Gold rudnik- radilo se je vjerojatno o kanalnom facijesu sedimenata
Kemijski sedimenti kao stijene domaćini, stijene
- sedimentne Fe i Mn formacije i evaporiti formiraju prostrana rudna tijela
- npr. otvoreni kop gipsa i anhidrita u Huttenheimu, Njemačka
Vulkaniti kao stijene domaćini, opis
• najvažniji tip orudnjenje u vulkanskim stijenama su masivna sulfinda ležišta
• stratiformna tijela lećastog ili pločastog tipa
• razvijena na grinici između pojedinih vulkanskih varijeteta ili na granici vulkanskih i sedimentnih stijena
• npr. Kiruna, Švedska
• Sulfidni varijeteti se djele na 3 tipa:
1. Zn-Pb-Cu
2. Zn-Cu
3. Cu
• najčešća stijena domaćin je riolit i dominantno je u vezi s Pb rudom
• najčešće su Cu rude
• horizonti mogu predstavljati promjene u sastvau vulkanske stijene, promjene iz vulkanizma u sedimentaciju ili pauzu u vulkanizmu
• uska veza sa vulkanoslastičnim stijenama
Plutoniti kao stijene domaćini, opis
- ritmičko proslojavanje
- proslojavanje: izmjena slojeva mafičnih i felsičnih minerala
- ekonomski značajni minerali: krom, magnetit i ilmenit
- stratiformne nakupine ekonomski znajačnih minerala (npr. BIC u JAR i Great Dyke u Zimbabweu)
- likvidni segregati (SIC u Kanadi)
- Ni-Cu sulfidna tijela se formiraju kao nemješljiva komponenta u ultrabazičnoj i bazičnoj taljevini
- sulfidna tijela formiraju ploče ili nepravilne lećekoje su konkordantne sa silikatnom stijenom
Metamorfne stijene kao domaćini
- metamorfni ekvivalentni ležišta nastalih u sedimetnim i magmatskim stijenama
- primjer: BIF (*Banded iron formation, različiti dijelovi svijeta)
Rezidualne stijene ako domaćini:
- ležišta nastala procesima trošenja i uklanjanja nerudnog materijala iz protora
- npr. trošenjem sepentina mogu nastati Ni-lateriti (Musongati (država Burudni u Africi)
