Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

ILMS 1. kolokvij > 1. kolokvij > Flashcards

1. kolokvij Flashcards

1
Q

Ležište mineralnih sirovina?

A

geološka tijela nastala u prirodni od različitih elemenata i spojeva u kojima je koncentracija korisnih komponenata dovoljno visoka da se mogu ekonomski uspješno eksploatirati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Zašto potražnja za nekim metalima postepeno pada?

A
  1. razvoj tehnologije (zamjena metalnih dijelova keramikom i plastikom)
  2. recikliranje (alumininj)
  3. zaštita okoliša (olovne cijevi se zamjenjuju bakrenim i plastičnim cijevima)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Istraživanje i eksploatacija 1 rudnog ležišta se može podijeliti na nekoliko faza:

A
  1. istraživanje mineralnog ležišta (nalaženje rudnog tijela)
  2. izrada studije izvedivosti (dokazivanje komercijalne vrijednosti ležišta)
  3. razvoj rudarske aktivnosti (organizacija i uspostava cijele infrastrukture)
  4. rudarenje (pridobivanje rude)
  5. oplemenjivanje (mljevenje, procesi separacije)
  6. taljenje (pridobivanje metala)
  7. prerada (pročišćavanje metala)
  8. trgovina (transport produkta kupcu)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Istraživanje (1. faza) se može podijeliti u sljedeće podfaze:

A
  1. odabir potencijalnog cilja istraživanja: ispitivanja potencijalnog tržišta, kretanje cijena
  2. preliminarno ispitivanje: proučavanje literature, snimke s ciljem odabira i selekcije pogodnih područja za istraživanje određene mineralne sirovine, dobivanje dozvola, geološko kartiranje, geokemijsko istraživanje, geofizička istraživanja
  3. početno istraživanje: detaljno geološko kartiranje, detaljno geokemijsko istraživanje, izrada istražnih jaraka, rovova, jama
  4. detaljno istraživanje: bušenje, detaljna mineraloška, kemijska i tehnološka ispitivanja rude
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što može utjecati na izbor područja za istraživanje:

A
  1. Lokacija
  2. Zaštita okoliša
  3. Porez
  4. Politika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Rudarsko-geološka studija: ?

A

stručna podloga pomoću koje se odabire lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Nepodobna područja za istraživanje mineralnih sirovina?

A
  1. područja zabrane i ograničene gradnje
  2. područja naselja
  3. osjetljiva kontaktna područja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Klasifikacija rudnih ležišta?

A
  1. magmatska ortomagmatska ležišta
  2. hidrotermalna
  3. autohtona sedimentna
  4. alohtona sedimentna
  5. metamorfogena ili metamorfozirana ležišta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Magmatska ili ortomagmatska ležišta (podjela)?

A
  1. Ležišta nastala procesom ograničene frakcione kristalizacije
    a. ležišta lakih elemenata rijetkih zemalja, apatit
  2. Ležišta nastala frakcionom kristalizacijom silikatne taljevine
    a. ležišta kromita
    i. stratiformna ležišta u velikim uslojenim ultrabazično-bazičnim intruzijama
    ii. podiformna ležišta u ofiolitima
  3. Ležišta nastala likvidnim nemiješanjem sulfidnih faza u taljevini
    a. ležišta Ni-Cu sulfida u magmatskim i metamorfnim stijenama
    i. Ni-Cu sulfidna ležišta vezana za intruzije gabra
    ii. Ni-Cu sulfidna ležišta vezana za ultrabazične stijene (Zimbabve)
    iii. ležišta platinske grupe metala (Bushweld)
  4. Ležišta nastala likvidnim nemiješanjem sulfidnih faza u taljevini
    a. ležište platinskim metala
  5. Dijamantna ležišta u kimberlitima i lamproitima
  6. Pegmatitna ležišta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Hidroteralna ležišta(podjela)?

A
  1. Ležita vezana uz magmatske procese:
    a. ležišta grajzena
    b. skarnska ležišta
    c. porfirna ležišta
    d. polimetalna žična ležišta
    e. sumporom „bogata“ epitermalna ležišta
    f. sumporom „siromašna“ epitermalna ležišta
    g. vulkanogena ležišta masivnnih sulfida
  2. Ležišta vezana za sedimentacijske procese
    a. Mississippi Valley tip Pb-Zn leđišta (Irska)
    b. SEDEX Pb-Zn(-Ag) ležišta, uranska ležišta u pješćenjacima
    c. Kupferschiefer (Cu šejlovi)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Autohtona ležiša(podjela)?

A
  1. Uslojena željezna ležista
  2. Manganska ležišta
  3. Fosforiti
  4. Evaporitna ležišta (marinska i jezerska)
  5. Crni šejlovi (Ni)
  6. Rezidualna ležišta (boksit)
  7. Sekundarna obogaćenja (crni šešir)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Alohtona ležišta(podjela)?

A
  1. rezidualni rezistati
  2. eluvijalni rezistati
  3. aluvijalni rezistati
  4. obalni rezistati
  5. marinski rezistati
  6. eolski rezistati
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što su metalogene provincije (primjeri)?

A
  • specifična područja na kojima se nalaze ležišta nekog metala ili asocijacije metala. Primjeri: 1) Vulkansko-ekshalativna Sb-W-Hg ležišta donjeg paleozoika Istočnih Alpi (Švicarska-Austrija i do granice s Mađarskom); 2) metalogene provincije s ležištima kositra
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Vulkansko-ekshalativna Sb-W-Hg ležišta donjeg paleozoika Istočnih Alpi (opis)?

A
  • zonalna distribucija metalnih ležišta
  • 4 tipa mineralizacije
  • bazični do kiseli magmatizam i hidrotemalna aktivnost
  • gornji ortovicij do silur
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Metalogene provincije s ležištima kositra (opis)?

A
  • većina ležišta kositra je nastala NAKON Prekambrija
  • ležišta su ograničena na jasno markirana metalogena razdoblja
  • jasna veza ležišta s kolizijskim s-tipom granita
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Wilsonov ciklus (faze)?

A
  1. Stabilni kraton
  2. Rano intra-kontinentalno riftovanje i napredno riftovanje
  3. Oceanizacija i nastanak ofiolita
  4. Subdukcija
  5. Subdukcija i zatvaranje oceana
  6. Kolizija
  7. Erozija, post kolizijski magmatizam
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Ležišta nastala u 2. fazi Wilsonova ciklusa (opis i navedi)?

A
  1. ležišta lakih elemenata rijetkih zemalja, apatit
  2. stratiformna ležišta u velikih uslojenim ultrabazičnim-bazičnim intruzijama
  3. ležišta grajzena
  4. Mississippi Valley tip Pb-Zn ležišta
  5. SEDEX Pb-Zn(-Ag) ležišta, uranska ležišta u pješćenjacijma
  6. Kupferschiefer (Cu šejlovi)
  7. Evaporitna ležišta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Geološka strukturna shema Dinarida i okolnog područja (opiši) (dinaridska metalogena provincija):

A
  • Dinaridska metalogena provincija je dio Alpsko-Himalajskog orogenog sustava
  • Nastala je kao posljedica otvaranja i zatvaranja Vandarskog i Dinarskog ogranka Tethys oceana zbog sučeljavanja Afričke i Euroazijske kontinentalne ploče
  • Zahvaća komplentim Alpskim Wilsonovim ciklusom od riftovanja do kolizije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Tektonostratigrafske jedinice Dinarida (4)?

A
  1. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma
  2. Dinaridski ofiloliti
  3. Pasivni kontinentalni rub
  4. Aktivni kontinentalni rub
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Tektonostratigrafske faze Dinarida (6)?

A
  1. rano intra-kontinentalno riftovanje (Perm)
  2. napredno riftovanje (Trijas)
  3. oceanizacija i nastanje ofiolita (Jura i Donja Kreda)
  4. subdukcija (Gornja Kreda)
  5. kolizija (graniti)
  6. post-kolizijski magmatizam (grandioriti)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Rano intra-kontinentalno riftovanje (navedi tipove ležiššta i primjere)?

A
  1. Hidrotermalna stratabound i stratiformna (SEDEX) leđišta: Rude
  2. Hidrotermalno-metasomatksa Pb-Zn ležišta: Ljubija
  3. Epi-mezotermalna ležišta: Trgovinska i Petrova gora
  4. Ležišta vezana za terestičke i epitadijalne okoliše
    a. Epigenetska sedimentna ležišta: Žirovski vrh
    b. Dijagenetska sedimentna ležišta baktra tipa Kupferschiefer: Škofje
    c. Ranodijagenetska ležišta barita Sabhka tipa: Mrzle vodice
    d. Peritadijalna do Sabhka ležišta evaporita (ahnidrit i gips): Knin
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Napredno riftovanje (tipovi ležišta i primjeri)?

A
  1. Niskotemperaturna Pb-Zn lešta u karbonatnim stijenama: Sv. Jakob, Medvednica
  2. Sedimentno-ekshalativna (SEDEX) Fe, Mg, Ba, polisulfidna i Hg ležišta: Idrija, Tršće (Gorski Kotar)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Oceanizacija i nastanak ofiolita (tipovi ležišta i primjeri)?

A
  1. Podiformi kromit u ofiolitima: Ozren
  2. ležišta magnezita: Ozren
  3. ležišta talka: Ozren
  4. Ležišta hrizotil azbesta: Bosansko Petrovo Selo
  5. Ležišta bakra Cipar-tipa: Ribnica
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kolizija (tipovi ležišta i primjeri)?

A
  1. pegmatiti, apliti i grajezni: Motajica

2. ležišta kaolinita: Motajica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Post-kolizijski magmatiziam (tipovi ležišta i primjeri)?

A
  1. Pb-Zn polisulfidna hidrotermalna ležišta: Srebrenica
  2. Ležišta soli: Tuzla
  3. Ležišta bentonita: Gornja Jelenska
26
Q

Kontrolni faktori i primjeri?

A

Kontrolni faktori: lokalni, regionalni i globalni
Primjeri kontrolnih faktora:
1. magmatksa ležišta: u prostornoj i genetskoj vezi s bazičnim i ultrabazičnim magmatskim stijenama (globalni kontrolni faktor)
2. ležišta kromita: mogu nastati u peridotitnim i gabro-peridotitnim stijenama (regionalni k.f.)
3. ležišta kromita nastala u okivru alpinotinih ultabazičnih kompleksa: najčešće u baznim zonama dunita (lokalni faktor)

27
Q

Kontrolni faktor pri prognoziranju?

A
  1. Magmatski kontrolni faktor: definira genetsku povezanost određenih ležišta MS s određenim magmatskim kompleksima
  2. Strukturni kontrolni fakator: definira ovisnost lokacije ležišta o strukturnim karakteristikama stijene u kojoj se ležište nalazi
  3. Facijesni kontrolni faktor: definira povezanost facijesnih karakteristika stijene sa smještajem ležišta MS
28
Q

Magmatski kontrolni faktor (tipovi veze)?

A
  1. genetska: direktna povezanost stvaranja edogenih rudnih ležišta (ležišta nastala u dubljim djelovima kore) s određenim tipom magamatskih kompleksa (bazičnim i bazičim)
    a. primjeri 1: ležišta Cu-Ni sulfida (kromiti); ležišta dijamanata (kimberliti)
    b. primjeri 2: ležišta piezolektričnog kvarca, optičkog flourita i dragog kamenja su vezani za pegmatite formiranih na malim dubinama, u obliku pegm. gnijezda u donjim zonama epizonalnih granita (nastalih u najvišljim zonama metamorfoze); ležišta rijetkih metala vezana za pegmatite nastalih na srednjim dubinama koji se nalaze kraj granita
  2. paragenetska: taljevina i rudnosni fluid vode podrijetko iz zajednikog magmatskog ognjišta, pri čemu prostorna povezanost ovisi o strukturnoj kontroli i vremenskoj povezanosti magmatizma i orudnjenja (Motajice)
  3. agenetska: blisko smještena rudna ležišta i magmatski kompleski nemaju genetsku vezu (npr. rudonosni fluid i magmatksa taljevina su koristili puteve tijekom različitih metalogenih epoha)
29
Q

O čemu pojedinačna mineralna faza ili mineralna asocijacija u sebi nose zapise?

A

O evoluciji rudonosnog fluida.

30
Q

Što je parageneza, a što paragenetska sekvenca?

A

Parageneza- asocijacija rudnih minerala, sa ili bez jalovinskih minerala koji su nastali u isto vrijeme i u kemijskoj ravnoteži
Paragenetska sekvenca- kronološki redosljed formiranja parageneze u nekom rudnom ležištu

31
Q

Što je zoniranje, a što regionalno i lokalno zoniranje?

A

Zoniranje- prostorna distribucija glavnih elemenata, elemenata u tragovina, mineralnih faza, mineralnih asocijacija ili struktura u rudnim ležištima
Regionalno zoniranje- najveće po prostiranju. Genetski je povezano s geokemijom magmatih stijena pa je manifestacija tektonike ploča (primjer: subdukcija na zapadnoj obali Sjeverne Amerike)
Lokalno zoniranje- određene asocijacije minerala karakteristično se formiraju u više-manje konstantnoj sekvenci u hidrotermalnim ležištima (Cornwall)

32
Q

Objasni lokalno zoniranje u Cornwall-u

A

• tijekom Perma došlo je do magmatske aktivnosti i intrudiranja S-granita u Paleozojske sedimente što je uzrokovalo termalni metamorfizam
• u drugoj fazi metmorfizam došlo je do pojave q-porfirnih dajkova
• u završnoj fazi je ošlo do deponiranja mineralizacije u magmatskim i sedimentnim stijenama
• Razlikuju se 4 mineralne zone:
o Fe-Mn rude koje sadrže i Sb-sulfosoli
o Pb-Zn-Ag rude
o Cu-As-Sn rude
o Sn- rude
• Zoniranje je posljedica opadajuće temperature i tlaka s udaljevanjem od granitskih intruzija

33
Q

Primarna horiontalna zonalnost karakteristična je za hipoabisalne granitoidne stijene, a NIJE karakteristična za subvulkanska ležišta.

A

Primarna horiontalna zonalnost karakteristična je za hipoabisalne granitoidne stijene, a NIJE karakteristična za subvulkanska ležišta.

34
Q

Granitne taljevine mogu nastati kako?

A
  1. taljenjem stijena gornjeg omotača (M-tip granita)
  2. taljenjem magmatskih stijena dubljih dijelova kontinentale kore (I-tip granita)
  3. taljenje sedimenata i njihovih metamorfnih ekvivalenata (S-tip granita)
  4. taljenje stijena koje su već jednom doživjele anateksiju (parcijalo taljenje) (A-tip granita)
    a. HHP-graniti (high heat production); posebni podtip A-tipa granita koji ima povišen sadržaj K, U i Th
35
Q

Koji su pokazatelji kod razlikovanja rudonosnih i sterilnih granita?

A
  1. Uvrđivanje stvarne veličine i oblika intruzivnog tijela (geofizika, bušenje)
  2. Određivanje odnosa stijenskih masa pojedinih faza
  3. Istraživanje intruzivnog aparata (dovodnog kanala)
  4. Proučavanje morfoloških karakteristika krovinskog dijela intruziva i krovinskih dijelova pojedinih faza
  5. Određivanje dubine intruziva u odnosu na današnji horizont otkrivenosti
36
Q

Geokemijska karakterizacija granitnog kompleksa?

A

• Graniti mogu biti obogaćeni s visokim sadržajem: Ta, Mo, W, U, Be, Sn, Li, F, P
• Paragenetski kompleski granita:
1. Sn-W
2. W-Mo
3. Nb-Ta
4. W-Au
5. U
• Pokazatelji koji se gledaju kada se utvrdi da je neki granitni kompleks potencijalno rudonosan:
1. najinteresantniji dijelovi plutona su oni koji se nalaze iznad dovodnog kanala
2. ležišta koja nastaju iznad plutona moraju imati još dovoljno debelu sačuvanu krovinu
3. većina štokverknih ležišta nastaje direktno u krovini iznad granitskog masiva

37
Q

Koje su to tektonske strukture?

A
  1. predrudne- bitne tijekom prospekcije
  2. intrarudne- bitne tijekom prospekcije
  3. postrudne- destruktivne, bitne za istraživanje i eksploataciju
38
Q

Stanje naprezanja? Opiši

A

• slikovito se opisuje elipsoidom naprezanja s 3 međusobno okomite glavne osi
1. sigma 1 ili najdulja os- vektor najvećeg normalnog naprezanja
2. sigma 2 ili srednja os naprezanja- vektor srednjeg normalnog naprezanja
3. sigma 3 ili najkraća os- vektor namjanjeg normalnog naprezanja
• vektor naprezanja ima 2 komponente:
1. normalno naprezanje (sigma n)- djeluje okomito na ravninu
2. posmično naprezanje (sigma s)- djeluje paralelno s ravninom

39
Q

Tektonske strukture mogu biti vezane za?

A

slojeve, bore, rasjede i pukotine

40
Q

Strukturne slojevitosti mogu biti?

A
  1. Strukture raslojavanja: značajne za stratiformna ležišta, za slojeve ili leće u litološki jednostavnim formacijama. Rudonosne otopine koriste stratifikaciju za protjecanje i odlaganje mineralizacije
  2. Struktura ekrana: karakteristične za kontakt propusnih i nepropusnih stijena i zadržavaju se ispod litoloških diskontinuiteta (ukoliko su stijene iznad nepropusne). Formiraju ležišta migrabilnih elementata (As,Sb, Hg, ali i Pb i Zn)
41
Q

Pukotinske strukture? Analize i kakve mogu biti

A

• deskriptivna strukturna analiza: razvrstavanje pukotnia u tipove, definiranje orijentacije, prostornog rasporeda, vrste ispune…
• kinematička i dinamička strukturna analiza: izučavanje generalnog sklopa
• pukotine mogu biti:
1. vlačne (tenzijske) - okomite na os minimalnog kompresijskog stresa. Otvorene pukotine koje su ispunjene materijalnom *(vlak je manji pa je kao asocijacija da je minimalni komp. stres)
2. (po)smične pukotine- sijeku se po osi b te zatvaraju oštar kut prema osi a. Za ove pukotine su često vezana rudna tijela
3. tlačne (relasacijske)- okomite na os maksimalnog kompresijskog stresa kada njegovo djelovanje prestane. Ove pukotine su zatvorene i zbijene

42
Q

Strukturna veza za bore?

A

: tjemeni dijelovi antiklinala najčešće PRIKUPLJAJU rudonosne otopine, a tjemeni dijelovi sinklinala imaju tendenciju njihovog raspršenja.

43
Q

Rasjedne strukture? Kakve mogu biti i opis?

A
  1. Regionalne:
    • velika dužina (od nekoliko stotina do nekoliko tisuća km)
    • velika dubina ( od nekoliko desetaka do nekoliko stotina km)
    • služe kao dovodni kanali magmi i pratećim rudonosnim otopinama
    • predstavljaju markantne dislokacije čija aktivnost je obično više puta obnavljana
    • endogena ležišta MS obično NE nastaju uz regionalne rasijede *endogena=nastala u dubljim djelovima zemljine kore
    • u vrijeme magmatske aktivnosti i neposredno poslije nje, one predstavljaju otvorene sisteme kroz koje plinovi i hidroterme mogu brzo cirkulirati
    • uvjetuju smještaj rudnosonih zona, ALI NE i ležišta i pojedinih rudnih tijela
    •
  2. Lokalne :
    • nastalju iz regionalnih rasjednih strukura u pripovršinskim dijelovima zemlje
    • u odnosu na regionalne, lokalni rasjedi imaju paralelan, dijagonalan ili okomit položaj
    • udaljavanjem od regionalnih rasjeda sve se više zatvaraju te postaju zatvarajući sustav (idealna zamka za hidrotermalne otopine)
    • najpovoljnije su one lokalne rasjedne strukture koje nemaju komunikaciju s površinom (već završavaju na nekoliko stotina metara ispod površine zemlje)
44
Q

Najpovoljnija mjesta za nastanak rudnih ležišta vezana za lokalne rasjedne strukture?

A
  1. mjesta presjecanja rasjeda
  2. mjesta račvanja rasjeda
  3. mjesta na kojima je došlo do promjene pravca pružanja ili pada rasjeda
  4. mjesta gdje rasjedi presjecaju litološke članove povoljne za odlaganje rudonosnih minerala
45
Q

Porfirna Cu-Au±Mo mineralizacija u Britanskoj Kolumbiji (objasni)

A

• na prospekcijskom izdanku (P=40 km2) se vidi intruzivni kontakt alteriranog porfirnog grandiorita i alteriranog bazalta
• 3 tipa žica:
1. magnetit-kvarc-alkalijski feldspat±halkopirit
2. kvarc-magnetit
3. ekstenzijske kvarcne žice
• žice a i b su okružene alterijacijskom zonom ružičaste boje
• unutar rasjednih zona se nalaze alterirane mineralne žice debljine <1 m s kvarcom, kloritom, piritom, halkopiritom, sfaleritom i zlatom.
• Klorit i pirit se u alteriranim zonama izmjenjuju u getit i limonit
• geneza:
1. intruzija grandiorita
2. deformacijski procesi i formiranje žica a i b
3. nastavak magmatiza i formiranje felsičnih pa mafičnih aplitnih dajkova
4. deformacijski procesi i formiranje žica c
5. deformacijski procesi i nastanak rasjedne zone
6. ispunjavanje rasjedne zone mineralizacijom

46
Q

Priroda i morfologija rudnih tijela:

A
  1. Diskordantna:
    a. pravilno ograničena rudna tijela
    i. pločasta rudna tijela
    ii. cjevasta rudna tijela
    b. nepravilno ograničena rudna tijela
    i. impregnacijska ležišta
    ii. rudna tijela nastala potiskivanjem postojećih stijena
  2. Konkonrdantna:
    a. u sedimentnim stijenama:
    i. u vapnencima
    ii. u glinovitim stijenama
    iii. u psamitima * u biti pijesak
    iv. u psefitima *u biti šljunak
    v. u kemijskim sedimentima

b. u magmatskim sijenama
i. u vulkanitima
ii. u plutonitima
c. u metamorfnim stijenama
d. rezidualna ležišta

47
Q

Pločasta ležišta, objasni

A
  • protežu se u 2 dimenzije dok je 3. dimenzija bitno manja
  • npr. rudne žile
  • najčešće su razvijene u pukotinskim sustavima
  • ispunjenje u žilama može biti od 1 minerala ili prorastanja rudnih minerala i jalovine
48
Q

Cjevasta rudna tijela, objasni

A
  • tijela su relativno kratka u 2 dimenzije, a dugačka u 3. dimenziji
  • Primjer: Queensland-New South Wales, Herberton (Queensland)
49
Q

Impregnacijska rudna tijela, objasni

A
  • rudni minerali su raspršeni unutar stijene domaćin ili se nalaze u obliku blisko smještenih žilica (štokverk)
  • najčešće se javljaju u porfirnim kiselim i neutralnim plutonskim magmatskim intruzijama
  • iz njih se dobiva najveći dio svjetske proizvodnje baktra i molibdena
  • značajni udio sjvetske porizvodnje kositra, zlata, srebra, žive i urana
  • disemnirana porfirna ležišta bakra spadaju među najveća rudna ležišta u svijetu
50
Q

Rudna tijela nastala potiskivanjem postojećih stijena, opis

A
  • nastala procesom metasomatske zamjene gdje je stijena domaćin potisnuta rudonosnim otopinama
  • procesi se odvijaju na visokoj temperaturi i na kontaktu sijene domaćina sa srednjim do velikim magmatskim intruzijama (kontaktno metamorfna ležiša: skarn)
  • npr. Iron Springs, Utah
51
Q

Konkordantna rudna tijela u sedimentnim stijanama, opis

A

• važni izvor metala, posebno željeza i baznih metala
• mogu biti:
o integralni dio stratigrafske sekvence
o epigenetska ispunjenja pornog prostora
o nastali procesom potiskivanja
• rudna tijela su stratiformna (razvijena u 2 dimenzije tj. paralelna sa slojevitosti)
• npr. SEDEX tip mineralizacije na području Sullivan, Kanada

52
Q

Vapnenci kao stijene domaćini, opis

A
  • često su stijene domaćini za sulfidna ležišta baznih metala
  • sedimentna rudna tijela su često razvijena u zonama s povišenim permeabilitetom
  • npr. Pb-Zn orudnjenje u Bingham, Utah
53
Q

Glinovite stijene kao stijene domaćini, opis

A

• često su stijene domaćini za sulfidna ležišta baznih metala
• primjeri:
1. Kupferschiefer serija permske starosti u Njemačkoj (šejl obogaćen bakrom)
2. Sullivan, Britanska Kolumbija (najveće Pb-Zn rudno tijelo na svijetu, stijena domaćin je gornjoprekambrijski argilit)

54
Q

Psamiti kao stijene domaćini, opis

A
  • u njima se javlja mehanička akumulacija minerala visoke gustoće u obliku slojeva obogaćenih teškim mineralima u pleistocenskim i holocenskim pijescima
  • nanosna ležištaobalnih pijesaka važni su izvor Ti, Zr, Th, Ce i Y
  • primjeri: feldpatski pješčenjaci u bakrenom pojasu Zambije; Chennai (Indija)
55
Q

Psafiti kao stijene domaćini, opis

A
  • aluvijalni šljunci i konglomerati
  • većina svijetskog zlata dobiva se iz zlatonosnih konglomerata prekambrijske starosti u Južnoj Africi
  • primjer: Witwatersrand konglomerat, Joel Gold rudnik- radilo se je vjerojatno o kanalnom facijesu sedimenata
56
Q

Kemijski sedimenti kao stijene domaćini, stijene

A
  • sedimentne Fe i Mn formacije i evaporiti formiraju prostrana rudna tijela
  • npr. otvoreni kop gipsa i anhidrita u Huttenheimu, Njemačka
57
Q

Vulkaniti kao stijene domaćini, opis

A

• najvažniji tip orudnjenje u vulkanskim stijenama su masivna sulfinda ležišta
• stratiformna tijela lećastog ili pločastog tipa
• razvijena na grinici između pojedinih vulkanskih varijeteta ili na granici vulkanskih i sedimentnih stijena
• npr. Kiruna, Švedska
• Sulfidni varijeteti se djele na 3 tipa:
1. Zn-Pb-Cu
2. Zn-Cu
3. Cu
• najčešća stijena domaćin je riolit i dominantno je u vezi s Pb rudom
• najčešće su Cu rude
• horizonti mogu predstavljati promjene u sastvau vulkanske stijene, promjene iz vulkanizma u sedimentaciju ili pauzu u vulkanizmu
• uska veza sa vulkanoslastičnim stijenama

58
Q

Plutoniti kao stijene domaćini, opis

A
  • ritmičko proslojavanje
  • proslojavanje: izmjena slojeva mafičnih i felsičnih minerala
  • ekonomski značajni minerali: krom, magnetit i ilmenit
  • stratiformne nakupine ekonomski znajačnih minerala (npr. BIC u JAR i Great Dyke u Zimbabweu)
  • likvidni segregati (SIC u Kanadi)
  • Ni-Cu sulfidna tijela se formiraju kao nemješljiva komponenta u ultrabazičnoj i bazičnoj taljevini
  • sulfidna tijela formiraju ploče ili nepravilne lećekoje su konkordantne sa silikatnom stijenom
59
Q

Metamorfne stijene kao domaćini

A
  • metamorfni ekvivalentni ležišta nastalih u sedimetnim i magmatskim stijenama
  • primjer: BIF (*Banded iron formation, različiti dijelovi svijeta)
60
Q

Rezidualne stijene ako domaćini:

A
  • ležišta nastala procesima trošenja i uklanjanja nerudnog materijala iz protora
  • npr. trošenjem sepentina mogu nastati Ni-lateriti (Musongati (država Burudni u Africi)

ILMS 1. kolokvij (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions