Pitanja i odgovori s ispita

Question 1

1. Enzimi kojima forenzičari ili liječnici koji dokazuju roditeljstvo mogu na ciljnom mjestu rascijepiti molekulu DNA kako bi isprugali fragmente na elektrofoetskom gelu nazivaju se:

Answer 1

restrikcijske endonukleaze

Question 2

2. Znakom X označite koji od navedenih hormona izravno utječe na promjene u ponašanju čovjeka i navedite kako, a koliko ne utječe na promjene ponašanja napišite NE UZORKUJE PROMJENE:

a) tiroksin
b) leptin
c) testosteron
d) hormon rasta

Answer 2

a) tiroksin X hipertireoza (previše tiroksina)  emocionalna labilnost, razdražljivost, nervoza
hipotireoza (premalo tiroksina)  pospanost, umor

b) leptin (smanjuje apetit) NE UZROKUJE PROMJENE
c) testosteron X utječe na povećavanje vjerojatnosti agresivnog ponašanja
d) hormon rasta NE UZROKUJE PROMJENE

Question 3

3. Što podrazumijevamo pod pojmom oksidativni stres?

Answer 3

Organizam mora biti u ravnoteži, tj. mora postojati optimalna koncentracija slobodnih radikala, inače djeluju štetno na organizam. Slobodni radikali su nestabilne kemijske čestice koje u vanjskoj ljusci imaju nespareni elektron. Organizmi imaju prirodnu antioksidativnu obranu protiv oštećenja od povećane koncentracije slobodnih radikala. Uslijed smanjenja antioksidativne obrane (pothranjenost, duhanski dim, kemikalije, lijekovi itd.) povećava se proizvodnja slobodnih radikala i nastupa oksidacijski stres koji dovodi do oštećenja stanica, tkiva i organa i skraćivanja telomera.

Question 4

4. Grana biologije koja se bavi zaštitom biljnih i životinjskih vrsta, ali i čitavih ekosustava naziva se:

Answer 4

zaštita prirode

Question 5

5. Može li razina natrijevog, kalijevog i kalcijevog iona u tijelu utjecati na ponašanje čovjeka? Objasnite odgovor navodeći u kojim organskim sustavima i u kojim stanicama ovi ioni imaju ulogu.

Answer 5

Imaju utjecaja u živčanom sustavu gdje je njihova koncentracija bitna za nastanak živčanog impulsa jer bez njih neuron ne može biti podražen, živčani impuls se ne može širiti i ne može doći do nikakvog ponašanja čovjeka. Na i K su bitni za depolarizaciju membrane živčane stanice, a Ca je bitan za otpuštanje neurotransmitera u sinapsu.
Kora nadbubrežne žlijezde izlučuje između ostalog aldosteron . Aldosteron djeluje na regulaciju izlučivanja natrija i kalija koji će se reabsorbirati natrag u tijelo iz filtrata ili će se propustiti u mokraću. Dakle, održavaju sastav tjelesnih tekućina. Kalcij ima građevnu ulogu (kosti i zubi).

Question 6

6. Akcijski potencijal posljedica je

Answer 6

…ulaza Na i izlaska K

Question 7

7. Koja je razlika između filogenije i taksonomije i koja je važnost istraživanja srodnosti?

Answer 7

Filogenija = znanost koja proučava filogenezu, a filogeneza označava razvoj živih bića      (biološka evolucija) kroz povijest Zemlje
Taksonomija = znanstvena disciplina koja na temelju sličnosti i razlika taksonomske 	jedinice kategorizira i razvrstava u skupine (izučava klasifikaciju organizama 	bazirano na filogenetskim odnosima)

Question 8

8. Tvrdnja da mozak za dobivanje energije osim glukoze koristi i masne kiseline, proteine, skladišti glikogen i pretvara proteine u ATP je točna…
   a) DA
   b) NE
   c) samo u određenim uvjetima

Answer 8

b) NE

Question 9

9. Koji hormon proizvodi jetra?
   a) aldosteron
   b) testosteron
   c) eritropoetin
   d) tiroksin
   e) niti jedna tvrdnja nije točna

Answer 9

e) niti jedna tvrdnja nije točna

Question 10

10. Hematokrit je:

Answer 10

postotni udio stanica u krvi

Question 11

11. Što su telomere? Navedite primjer upotrebe telomera u interdisciplinarnim istraživanjima fiziologije i psihologije.

Answer 11

Telomere su dijelovi ponavljajućih nukleotida na krajevima kromosoma koji štite kromosome da se ne odmotaju ili spoje sa susjednim kromosomom . Skraćuju se s vremenom (sa svakom diobom ili stresom), ali enzim telomeraza ih popravlja. Kad se telomere prekomjerno skrate zaustave daljnje diobe što zovemo staničnim starenjem. Telomere bi se mogle istraživati povezano sa starenjem, npr. kako neki psihološki faktori (stres) uz dob utječu na duljinu telomera pojedinih kromosoma.

Question 12

12. Navedite najmanje 4 uloge jetre u čovjeka

Answer 12

a) Detoksifikacija kemijskih spojeva
b) Regulacija razine šečera
c) Skladištenje hranjivih tvari (željeza i vitamina, glikogena)
d) Neutraliziranje štetnih tvari
e) Metabolizam ugljikohidrata, lipida i proteina
f) Apsorpcija nutrijenata
g) Razgradnja eritrocita i hormona
h) proizvodi žuč – pospješuju probavu u crijevima

Question 13

13. Navedite biološke mehanizme nastanka tumora

Answer 13

Imunološki sustav prepoznaje tumorske stanice. To su stanice vlastitog tijela koje su izgubile sposobnost kontrole rasta i diobe. Neprestano se dijele stvarajući nakupine stanica u obliku izraslina (dobroćudni tumori). Ako se takve tumorske stanice odvoje od izrasline i putuju krvlju do drugih mjesta u organizmu gdje stvaraju metastaze, govorimo o zloćudnim ili malignim tumorima, a bolest se naziva rak ili karcinom. Stanice ubojice prepoznaju promijenjene bjelančevine na tumorskim stanicama (specifične tumorske antigene) i tretiraju ih kao strane antigene te pokušavaju uništiti. Također može biti izazvan mutacijama , a one nastaju supstitucijom, delecijom ili adicijom nukleotida.

Question 14

14. Kako nazivamo kemijske agense koji mogu uzrokovati malformacije i poremećaje u najranije psihofizičkom razvoju ploda i novorođenčadi?

Answer 14

teratogeni

Question 15

15. Što opisuje pojam biomagnifikacija, a što biotransformacija (+ bioakumulacija)? Mogu li se ovi pojmovi povezati sa istraživanjima u psihologiji?

Answer 15

Biomagnifikacija = povećanje koncentracije štetnih tvari bioakumuliranih u članovima hranidbenog lanca, proporcionalno s razinom hranidbenog lanca

Biotransformacija = preobrazba organizmu stranih tvari (lijekova i otrova) u oblike neškodljive za organizam. U jetri se preoblikuju u manje toksične tvari ili u tvari topljive u vodi pa se lakše izlučuju iz organizma putem bubrega ili žući.

Bioakumulacija = proces sakupljanja i uskladištenja određene tvari iz okoliša u živim sustavima

Primjer: trovanje djece pesticidima – biomagnifikacija može biti uzrok poremećaja, a biotransformacija je važna za liječenje.

Question 16

16. Kako se zove dio neurona koji prenosi živčani impuls od sinapse prema tijelu neurona?

Answer 16

dendrit

Question 17

17. Navedite vezu pojedinih bioloških pojmova i obrazaca ponašanja i psihologije modernog čovjeka.

Evolucija
Ekologija
Fiziologija
Genetika

Answer 17

Evolucija – hranjenje (debljina), emocije, stres
Ekologija – zagađivanje okoliša (moderni čovjek)
Fiziologija – kognitivni procesi u mozgu
Genetika – bolesti, inteligencija, seksualna orijentacija, osobine ličnosti

Question 18

18. Broj integralnih razina živog svijeta (ukratko)

Answer 18

• ČESTICE
• TVARI
• Stanica
• Tkiva
• Organi
• Organski sustavi
• JEDINKA (ORGANIZAM)
• POPULACIJA
• ***VRSTA
• ZAJEDNICA (BIOCENOZA)
• ***BIOTOP
• EKOSUSTAV
• BIOM
• BIOSFERA

Question 19

19. Plućni surfaktant i njegova uloga

Answer 19

Surfaktant (lipoprotein – smjesa fosfolipida i proteina; izlučuju ga alveolarne stanice tipa II) je tekućina koja smanjuje površinsku napetost alveolarnih stanica. On oblaže plućne alveole. Površinska napetost surfaktanta u plućima mijenja se ovisno o površini alveole koju oblaže. Za vrijeme udisaja volumen alveole se povećava, a za vrijeme izdisaja volumen se smanjuje. Dopunski tlak nastao zbog napetosti površine veći je kod manjeg volumena alveole te bi bez surfaktanta alveola kolapsirala. Pri izdisaju istevremeno se smanjuju i površinska napetost surfaktanta i radius zakrivljenosti alveole. Čak i nakon najsnažnijeg izdisaja alveole ostaju otvorene i u plućima se zadržava rezidualni volumen zraka.
Smanjenje površinske napetosti alveolarnih stanica znači da je potrebna manja udisajna snaga da bi se alveole ispunile zrakom, pa se tako smanjuje rad pri disanju.
Surfaktant se počinje proizvoditi u kasnom fetalnom životu (od 8 mj.) => prerano rođena djeca nemaju surfaktanta i njihove alveole kolabiraju pri svakom izdisaju (sindrom respiracijskog distresa u novorođenčadi) => na respirator jer u suprotnom moraju svladati veliku silu površinske napetosti svaki puta kad udahnu ili im se daje sintetski ili goveđi surfaktant - ne mora biti kod svakog prerano rođenog djeteta jer brzina razvoja pluća ovisi o hormonima (tiroksin i hidrokortizon) i genetskim faktorima.

Question 20

20. Na što upućuje činjenica da postoje ekosustavi na dnu oceana?

Answer 20

SVA ENERGIJA NA ZEMLJI DOLAZI OD SUNCA; IZNIMKA SU DUBOKOOCENASKI EKOSUSTAVI KOD KOJIH ENERGIJA DOLAZI IZ ZEMLJINE KORE

Question 21

21. Da li samo jedan gen utječe na svojstva i kako se zovu svojstva kojima upravljaju geni?

Answer 21

Za svojstva poput boje očiju utječe više gena – par alela koji su naslijeđeni od majke i oca, a na svojstvo tj. sintezu proteina utječe samo jedan gen. Fenotip

Question 22

22. Uloga Kupfferovih stanica

Answer 22

Kupfferove stanice, raspoređene su uz stijenke jetrenih sinusoida i pripadaju retikuloendotelnom sustavu. Imaju sposobnost fagocitiranja. One uklanjaju gotovo sve bakterije što iz crijeva dospiju u jetru. (Otpuštaju citokin koji regulira upalne procese)

Question 23

23. Gdje je centar za disanje

Answer 23

U produljenoj moždini i ponsu (MOŽDANO DEBLO)

Question 24

24. Što je epigenetika i koja je veza sa psihološkim istraživanjima?

Answer 24

Epigenetika je proučavanje nasljedne promjene u ekspresiji gena (izmjena aktiviranja određenih gena) ili stanica fenotipa uzrokovan mehanizmima osim promjene u DNA sekvenci podlozi (ne mijenja se struktura DNA). To se odnosi na funkcionalno relevantne izmjene genoma koji ne uključuju promjene u slijedu nukleotida. Primjeri takvih su promjena DNA metilacija (odmotavanje i zamotavanje DNA) i histone deacetylation, od kojih oba služe za suzbijanje genske ekspresije bez promjene slijed ušutkati gena. Jedan od primjera epigenetskih promjena u eukariotskih biologije je proces stanične diferencijacije. Epigenetske promjene su sačuvane kada se stanice dijele. Kod diferenciranih stanica u mnogostaničnim organizmima aktiviraju se samo geni potrebi za vlastite aktivnosti stanice. Ako dođe do mutacije u spolnim stanicama onda su epigenetske promjene nasljedne. Stres može utjecati na promjene u ekspresiji gena, a neka psihološka istraživanja koja se mogu povezati s tim su ona koji pokazuju da su ljudi na vrhu hijerarhije pod manjim stresom od onih na dnu.

Question 25

25. Oksidativni i psihogeni stres

Answer 25

Organizmi imaju prirodnu antioksidativnu obranu protiv oštećenja od povećane koncentracije slobodnih radikala. Uslijed smanjenja antioksidativne obrane (pothranjenost, duhanski dim, kemikalije, lijekovi itd.) povećava se proizvodnja slobodnih radikala (nestabilne kemijske čestice koje u vanjskoj ljusci imaju nespareni elektron) – nastupa oksidativni stres i dovodi do oštećenja stanica, tkiva i organa. Derivati kisika oštećuju lipide i proteine u DNA – nova svojstva na razini gena.
PSIHOGENI stres još je jedan od faktora razvoja bolesti i mutacija, može biti uzrokovan sociološkim faktorima; dijeli se na akutni stres (nastao naglo; dolazi do pojačanog izlučivanja adrenalina i noradrenalina u krv) i kronični stres (štetan za imunosni sustav – tijelo ne reagira svojom imunološkom reakcijom, luče se glukokortikoidi – dovodi do promjena na genima i kromosomima; duže traje). Psihogeni stres proučava psihoneuroimunologija.

Question 26

26. Bottleneck efekt i može li taj efekt promjeniti ponašanje u populaciji?

Answer 26

Učinak uskog grla – broj članova populacije je reduciran te se na sljedeću generaciju prenosi reducirani broj alela (gena).
Učinak uskog grla („bottleneck effect“) odnosi se na redukciju veličine populacije uslijed nekih događaja iz okoline poput potresa, poplava, epidemija bolesti. Takvi događaji mogu reducirati varijacije genetskog bazena populacije = manja populacija s manjom genskom raznolikošću teže bi se mogla prilagoditi novim selektivnim pritiscima (npr. klimatske promjene), stoga bi taj efekt mogao promijeniti ponašanje u populaciji. Redukcija veličine populacije najčešće vodi ka slučajnom genetičkom driftu.

Question 27

27. Kako je evolucija utjecala na hranjenje čovjeka?

Answer 27

U pretpovijsnom razdoblju ljudi su bili omnivorni lovci i skupljači. Prehrana se razlikovala s obzirom na klimu i područja života. U toplijim krajevima bila je zastupljena hrana s više biljnih namirnica, a u hladnijim krajevima više životinjskog podrijetla. Analizom kranijalnih ostataka utvrđeno je i postojanje kanibalizma u neolitskih ljudi. Prije 10000 godina u vrijeme nastanka prvih civilizacija uz velike rijeke mijenja se i prehrana stanovništa, povećava se količina škroba unošenog žitaricama i potrošnja mlijeka kao namirnice. U prvoj masovnoj proizvodnji hrane dolazi do potrebe za racionaliziranjem potrošnje i proizvodnje hrane te higijenskog čuvanja namirnica. Kuhanje prestaje biti ritualna stvar te postaje normalan oblik obrade namirnica.

Question 28

28. Koje evolucijske sile djeluju na nastanak vrsta, djeluju li jednako na biljke, životinje i čovjeka?

Answer 28

Čimbenici koji povećavaju genetsku varijabilnost populacije, a time uzrokuju evoluciju određene vrste jesu:
Mutacije – promjena gena populacije
Prirodni odabir ili selekcija – opstanak najboljih svojstava u populaciji
Migracije – gubitak nekih genotipa u populaciji

Ove evolucijske sile djeluju jednako na biljke, životinje i čovjeka, ali ipak se malo razlikuju (npr. migracije kod biljaka – one se mogu migrirati jer su sjedilački organizmi, jedino kukci ili vjetar mogu raznositi njihov pelud)