P2: Institucionalni okvir međunarodnog poslovanja Flashcards

1
Q

! Bretton-Woodski sporazum !

ključni pojam

A

potpisan je 1944., njime su postavljeni temelji institucionalnog okruženja međunarodnog poslovanja kakvo poznajemo danas.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

! Ciljevi Bretton-Woodskog sporazuma !

A
  • omogućiti stabilnost i konvertibilnost tečajeva na svjetskim tržištima
  • pomoći obnovu ratom uništenih zemalja
  • osigurati međunarodnu platformu za trgovinske pregovore i liberalizaciju trgovine
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Tri instiucije osnovane Bretton-Woodskim sporazumom

A
  • Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund)
  • Svjetska banka (World Bank)
  • Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

! Međunarodni montearni fond (MMF) !

Kad je osnovan, koja je osnovna svrha, ciljevi

A
  • Osnovan 1944., 189 članica
  • Osnovna svrha: osiguravanje stabilnosti međunarodnog monetarnog sustava kroz stabilnost tečaja kako bi se omogućilo neometano provođenje međunarodnih transakcija.
  • Ciljevi:
  • poticanje globalne monetarne suradnje
  • osiguravanje financijske stabilnosti
  • poticanje međunarodne razmjene
  • postizanje visokih stopa zaposlenosti i gospodarskog rasta zemalja članica
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

MMF danas

A
  • „Globalni financijski policajac“
  • Osigurava stabilnost globalnog monetarnog sustava kroz osiguravanje makroekonomske stabilnosti zemalja članica Fonda.
  • Zajmovi i pomoć MMF-a u pravilu praćeni paketima ekonomskih mjera usmjerenih u restrukturiranje gospodarstava zemalja članica sa strukturnim problemima ili većim neravnotežama u bilancama
    plaćanja. Ove mjere nerijetko zahtijevaju strukturne reforme te korekcije rashodovne strane proračuna.
  • Valutu Fonda čine tzv. specijalna prava vučenja (SPV).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

! Svjetska banka !

koji je glavni cilj, što danas radi

A
  • Izvorni naziv: Međunarodna banka za obnovu i razvoj
  • Glavni cilj: pomoći članicama u obnovi i razvoju.
  • Nakon 2. WW: obnova uništene infrastrukture i drugih ključnih nacionalnih resursa
  • Danas: sudjelovanje u velikim razvojnim projektima zemalja članica
  • Vodi se komercijalnim načelima. Sami zajmovi koje banka daje za financiranje projekata u pravilu nisu veliki, no sama ocjena Svjetske banke služi kao signal privatnom kapitalu da se u neki projekt isplati ulagati.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

! GATT !

što je, kad je potpisan, koliko je država potposalo

A
  • Umjesto statuta WTO-a, 1947. godine potpisan Opći sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade– GATT)
  • U prvom prijedlogu statuta WTO-a većina zemalja potpisnica imala niz primjedbi na određene odredbe statuta koje su mogle negativno utjecati na njihove domaće industrije.
  • Inicijalno potpisale 23 članice (75% svjetske trgovine)
  • U razdoblju između 1948. i 1994. godine organizirano je sedam rundi pregovora koje su dovele do uključivanja 159 zemalja članica i osnivanja WTO-a.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

! Svjetska trgovinska organizacija (WTO) !

koja je svrha, koje su zadaće

A
  • Osnovan 1994. godine sporazumom u Marrakeshu, Maroko.
  • Svrha: regulacija međunarodne trgovine i poticanje liberalizacije međunarodne razmjene.
  • Zadaće:
  • nadgledanje implementacije, administriranja i izvršavanja sklopljenih trgovinskih ugovora između zemalja članica
  • osiguravanje organiziranog međunarodnog sudišta za rješavanje sporova među zemljama
  • **provjerava i nadzire trgovinske politike zemalja **članica kako bi osigurao njihovu transparentnost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Načela WTO-a

5

A
  1. Promicanje trgovine bez diskriminacije
    - Načelo najpovlaštenije nacije: sve članice WTO-a moraju tretiraju druge zemlje članice kao najpovlaštenije trgovinske partnere, tj. ne smije postojati razlika u trgovinskom tretmanu između dviju zemalja članica. Iznimke: ugovori o slobodnoj trgovini, nerazvijene zemlje.
    - Načelo nacionalnog postupanja: prema svim uvezenim dobrima i uslugama mora se postupati na isti način kao s robom i uslugama koje su proizvedene na domaćem tržištu nakon što su na njih plaćena carina i ostala davanja.
  2. Organiziranje novih rundi pregovora
  3. Predvidljivost: **ugovaranje obveza za zemlje članice i transparentnost **trgovinskih politika
  4. Promicanje fer natjecanja na međunarodnim tržištima: WTO ne promiče bezuvjetnu slobodu trgovine, već putem pravednih i ujednačenih uvjeta trgovine pomaže zemljama članicama u ekonomskom rastu i razvoju
  5. Promicanje gospodarskog razvoja: posebne mjere i povlastice za zemlje u razvoju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

! GATS !

što je

A
  • Opći sporazum o trgovini uslugama (General Agreement on Trade in Services - GATS)
  • sva načela koja se primjenjuju u sklopu GATT-a primjenjuju se i na trgovinu uslugama
  • jedan od ključnih sporazuma WTO-a
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

! TRIPS !

što je

A

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Agreement on Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights – TRIPS)
* zaštita autorskih prava, prava umjetnika i izvođača, producenata i izdavača zvuka, patenata, industrijskog dizajna, marki i žigova u međunarodnoj trgovini
* jedan od ključnih sporazuma WTO-a

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Razlike između GATT-a i WTO-a

3 razlike

A
  1. WTO je organizacija s jasno određenim ciljevima, načelima, strukturom i izvorima financiranja dok je GATT bio samo skup, u biti, privremenih pravila.
  2. WTO regulira trgovinu robom, uslugama (GATS) i pravima intelektualnog vlasništva (TRIPS) dok je GATT uređivao samo trgovinu robom.
  3. Rješavanje sporova između članica je u WTO-u definirano, institucionalizirano i brzo, i osiguran je mehanizam za provedbu odluka. GATT nije imao tako precizno razrađene mehanizme i uvijek je postojala mogućnost da članica ne prizna presudu i njenu provedbu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Opisati značaj Svjetske trgovinske organizacije za međunarodno poslovanje

A

WTO je važna jer WTO vrši niz važnih funkcija.
* nadgledanje implementacije, administriranja i izvršavanja sklopljenih trgovinskih ugovora između zemalja članica
* osiguravanje organiziranog međunarodnog sudišta za rješavanje sporova među zemljama.
* provjerava i nadzire trgovinske politike zemalja članica kako bi osigurao njihovu transparentnost.
* Jedan od prioriteta WTO-a je i pomoć zemljama u razvoju te nerazvijenim zemljama u sustizanju razvijenih zemalja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

! Ekonomske integracije !

što su

A

niz različitih nadnacionalnih pravila i regulativa koje pomažu međunarodnu razmjenu i suradnju između zemalja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

! Prednosti i opasnosti ekonomske integracije !

A
  • Prednosti: Stvaranje trgovine, Veće mogućnosti zapošljavanja, Konsenzus i kooperacija
  • Opasnosti: Skretanje trgovine, Premještanje i smanjenje broja radnih mjesta, Gubitak nacionalnog suvereniteta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Oblici ekonomskih integracija

A
  • Zona slobodne trgovine - zemlje članice određenog područja slobodne trgovine međusobno smanjuju carine i kvote s ciljem njihova ukidanja. Primjer: NAFTA, EFTA
  • Carinska unija - zona slobodne trgovine čije zemlje članice imaju zajedničku carinsku i trgovinsku politiku prema zemljama koje nisu članice unije.
  • Zajedničko tržište - kada se unutar neke carinske unije ukinu ograničenja kretanja kapitala, roba i radne snage
  • Ekonomska unija - Postoji mobilnost čimbenika proizvodnje te puna integracija ekonomskih politika zemalja članica.
  • Ekonomska i monetarna unija - zajedničko unutrašnje tržište i vanjska carinska politika. Monetarna unija podrazumijeva da zemlje imaju zajedničku SB i valutu.
  • Potpuna ekonomska integracija - ekonomska i monetarna integracija + jedinistven fiskalni sustav i nadnacionalna vlast
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Definirati različite načine na koje države mogu utjecati na međunarodno poslovanje.

A
  • Zaštita industrija važnih za nacionalnu sigurnost i suverenitet (npr. promet, telekomunikacije itd.)
  • Zabrana izvoza napredne tehnologije koja bi se u budućnosti mogla iskoristiti protiv nje
  • Odgovor na nepoštene trgovinske mjere druge zemlje
  • Zaštita domaćih proizvođača i mladih industrija
  • **Ograničavanje utjecaja strane kulture **na domaće potrošače
  • Oblici državne regulacije: carine i necarinske mjere
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što su carine

A

Posebna vrsta poreza koju neka država obračunava prilikom uvoza i izvoza robe i usluga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Vrste carina

A
  • **Specifične carine ** - obračunavaju u fiksnom iznosu bez obzira na vrijednost nekog proizvoda ili usluge (npr. 3,8 EUR po neto kilogramu mase)
  • **Ad valorem carine ** - obračunavaju u postotku od ukupne vrijednosti nekog proizvoda ili usluge (npr. 3,8 % od carinske vrijednosti)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Razlozi uvođenja carina:

A
  • država želi usmjeravati opseg i tijekove međunarodne razmjene
  • zaštititi i/ili poticati pojedine domaće industrije
  • pomoći uravnoteženju bilance plaćanja
  • ostvariti dodatne prihode u korist državnog proračuna (25% nacionalni proračun/75% prihod EU)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Carinsko područje

A

neke države je njen cjelokupni teritorij na kojem se primjenjuju carinski propisi, a ono je omeđeno carinskom crtom koja ne mora nužno biti istovjetna državnoj granici. Carinsko područje RH se odnosi na cijelu Europsku uniju, tj. Zajedničko carinsko područje svih dvadeset i sedam zemalja članica.

22
Q

Carinska uprava

A

provodi mjere carinskog nadzora u svrhu provedbe carinskih i drugih propisa koji uređuju uvoz i izvoz roba i usluga.

23
Q

Utvrđivanje carinskog statusa nekog proizvoda ili usluge

A

domaća roba - roba koja je u cijelosti dobivena ili proizvedena u carinskom području EU, roba koja je uvezena iz treće zemlje, ali su na nju plaćena sva davanja te je puštena u slobodan promet unutar EU te roba dobivena ili proizvedena u carinskom području EU od prethodno navedenih roba
strana roba - roba koja ne udovoljava jednom od gore navedenih kriterija

24
Q

Carinska deklaracija

A

U slučaju da neka roba nema status domaće robe, prilikom prelaska carinske crte uvoznik mora podnijeti carinsku deklaraciju za tu robu. Carinska deklaracija pritom može biti pisana, elektronička ili usmena, a njom uvoznik na propisani način zahtijeva stavljanje robe u neki od carinskih postupaka.

25
Q

Osnovica za plaćanje carine

A

carinska vrijednost

26
Q

Provozni postupak

što je, kakav može biti

A
  • Prijevoz robe pod carinskim nadzorom između dviju carinarnica istog carinskog područja ili između dviju carinarnica različitog carinskog područja, ali uz uvjet da pritom prelazi preko najmanje još jedne
    carinske crte.
  • Vanjski provozni postupak: roba se prevozi u treću zemlju kroz carinsko područje EU.
  • Unutarnji provozni postupak podrazumijeva da se roba prevozi između dviju zemalja članica EU, ali preko područja treće zemlje ili zemlje članice EFTA-e (npr. roba putuje od Hrvatske do Rumunjske preko Srbije).

carinski postupak bez gosp učinka

27
Q

! Carinski postupci bez gospodarskog učinka !

5

A
  • Puštanje robe u slobodan promet
  • Provozni postupak
  • Izvozni postupak
  • Ustupanje robe u korist države
  • Uništenje robe
28
Q

! Carinski postupci s gospodarskim učinkom !

5

A
  • Carinsko skladištenje
  • Unutarnja proizvodnja
  • Prerada pod carinskim nadzorom
  • Vanjska proizvodnja
  • Privremeni uvoz
29
Q

Puštanje robe u slobodan promet

A

Uvozni postupak, strana roba stječe status domaće robe i prekida se nad njom carinski nadzor

carinski postupak bez gosp učinka

30
Q

Izvozni carinski postupak

A

domaća roba napušta carinsko područje EU. U pravilu se deklaracija podnosi elektroničkim putem i to carinarnici koja je nadležna za mjesto sjedišta izvoznika ili u carinskom uredu iz kojeg se roba otprema izvan carinskog područja.

carinski postupak bez gosp učinka

31
Q

Kada se provodi ustupanje u korist države

A

u slučaju da se radi o robama čiji bi uvoz bio protuzakonit ili robama koje su stečene na protuzakonit način.

carinski postupak bez gosp učinka

32
Q

Kada se provodi uništenje robe

A

u slučaju da se utvrdi kršenja prava intelektualnog vlasništva.

carinski postupak bez gosp učinka

33
Q

Carinski postupci s gospodarskim učinkom

što omogućuju, koja im je svrha

A

Omogućuju odgodu plaćanja carine ili povrat već plaćene carine. Svrha ovih postupaka je pozitivan i poticajan učinak na domaću ekonomiju.

Carinski postupci s gospodarskim učinkom

34
Q

Carinsko skladištenje

carinski postupak

A
  • carinski postupak s gospodarskim učinkom
  • uvoznik smješta robu u skladište koje je pod carinskim nadzorom i kojem je prethodno izdano odobrenje za smještaj robe za koju se planira uvoz ili izvoz. Na robu smještenu u carinskom skladištu ne plaća se carina, PDV ni druge uvozne pristojbe do trenutka dok se ona ne uveze ili izveze iz carinskog područja, a vremenski rok držanja robe u skladištu je neograničen.

Carinski postupci s gospodarskim učinkom

35
Q

Unutarnja proizvodnja

carinski postupak

A

dopušta se obrada, prerada, postavljanje i sastavljanje neke robe ili njen popravak, obnavljanje i osposobljavanje, na način da se predmetna roba troši ali ne postaje dijelom nekog novog proizvoda koji će biti dobiven njenim korištenjem. Za robu koja se koristi na ovaj način može odobriti povrat plaćene carine ili je u potpunosti osloboditi od plaćanja carine.

Carinski postupci s gospodarskim učinkom

36
Q

Prerada pod carinskim nadzorom

carinski postupak

A

koristi se (ugrađuje) strana roba uz uvjet da se može prepoznati u prerađenom proizvodu te da se prerađenom proizvodu ne može vratiti izgled, stanje i sastav kakav je imala prije. Naplata carine i drugih pristojbi odgađa se dok se postupak prerade ne završi. Uvjet: potiče se razvoj domaće prerađivačke industrije, a ne šteti se domaćim proizvođačima iste ili slične robe.

Carinski postupci s gospodarskim učinkom

37
Q

Postupak vanjske proizvodnja

A

odnosi se na izvoz robe u treću zemlju na završnu obradu u slučaju kada u zemlji ne postoje odgovarajući proizvodni kapaciteti. Carina i ostala davanja obračunavaju se prilikom povratka robe iz inozemstva

Carinski postupci s gospodarskim učinkom

38
Q

Privremeni uvoz

carinski postupak

A

vremenski ograničeni uvoz robe koja se u inozemstvo vraća u nepromijenjenom stanju, npr umjetnička djela

39
Q

Carinska tarifa !

što je

A

Visina carine se obračunava temeljem carinske tarife koja je sustavan popis svih vrsta roba koji se uvoze i izvoze iz nekog carinskog područja i njihovih pripadajućih stopa carine

40
Q

čime je definirano razvrstavanje robe u tarifne brojeve prema zajedničkoj carinskoj tarifi

A

Kombiniranom nomenklaturom

41
Q

TARIC !

A
  • Jedinstvena integrirana elektronička verzija carinske tarife EU
  • Unutar tarife su prikazane sve mjere koje se odnose na zajedničku carinsku tarifu, međunarodne sporazume te zajedničko trgovinsko i poljoprivredno zakonodavstvo cjelokupne EU.
  • Svaka zemlja članica ima vlastitu aplikaciju za pristup TARIC-u
42
Q

Necarinske zaštitne mjere !

7

A
  • Subvencije - državne potpore proizvodnji (porezne olakšice, niskokamatni zajmovi, novčane potpore, ulazak države u vlasničku strukturu poduzeća)
  • Uvozne kvote - količinska ograničenja uvoza neke robe
  • Valutna kontrola – ograničavanje konvertibilnost vlastite valute u jednu ili više inozemnih valuta, postavljanje visokog tečaja za razmjenu domaće valute s ciljem ograničavanja uvoza
  • Zahtjevi za lokalnim sadržajem - zahtijevanje da određeni postotak proizvoda koji se plasiraju na domaćem tržištu bude proizveden lokalno ili da inozemna poduzeća koja plasiraju proizvode na domaće tržište moraju u tu svrhu koristiti domaće poduzeće
  • Antidampinške mjere - antidampinške pristojbe u visini potrebnoj da se dampinška cijena izjednači s tržišnom. Dampinška cijena se pritom definira kao cijena koja je niža od cijene proizvodnje i svih pripadajućih troškova plasmana tržišta te je usmjerena na rušenje tržišnih cijena i slabljenje konkurencije.
  • Financiranje izvoza
  • Tehničke prepreke trgovini - birokracija i zakonske procedure koje vlada neke države može koristiti kako bi otežala ulazak i poslovanje stranim poduzećima na domaćem tržištu te na taj način smanjila uvoz
43
Q

Kompenzacijske pristojbe

što su

A

propisuju se za subvencioniranu uvoznu robu kako bi se eliminirao učinak subvencije koju je proizvođač dobio u svojoj zemlji, u slučaj da prodaja subvencionirane robe može uzrokovati štetu za proizvođače na do-
maćem tržištu.

44
Q

Kad se primjenjuju dodatne zaštitne trgovinske mjere u RH

A

kada se u kratkom razdoblju poveća uvoz neke robe koji nanosi štetu domaćoj proizvodnji iste ili slične robe. Potrebno dokazati uzročnu vezu. U skladu s pravilima WTO-a.

45
Q

dodatne zaštitne trgovinske mjere u RH

koje su

A
  • uvozne i izvozne dozvole
  • antidampinške mjere
  • kompenzacijske pristojbe
  • mjere zaštite od prekomjernog uvoza (kontigenti i dodatne zaštitne carine=
46
Q

Kontingenti

A

Zaštitna mjera koju država može propisati u slučaju da uvoz neke
robe uvelike nadmašuje razinu domaće proizvodnje
te može uzrokovati štetu domaćoj proizvodnji.
Kontingentima se propisuju količinska ograničenja za uvoz određene robe u trajanju od maksimalno jedne godine

47
Q

Što je dampinška cijena i antidampinške mjere

A

Antidampinške pristojbe u visini potrebnoj da se dampinška cijena izjednači s tržišnom.
Dampinška cijena se pritom definira kao cijena koja je niža od cijene proizvodnje i svih pripadajućih troškova plasmana tržišta te je usmjerena na rušenje tržišnih cijena i slabljenje konkurencije.

48
Q

Protekcionizam

A

trgovinska politika zaštite domaćih proizvođača od inozemne konkurencije putem carina i količinskih ograničenja uvozu

49
Q

! Neoprotekcionizam !

Obilježja i nositelji

A

Nositelji: Gospodarski razvijene zemlje

Obilježja:
* uvođenje visokih carina na robe i usluge koje su konkurentnije od domaćih
* tehnički zahtjevi za uvoz roba iz zemalja u razvoju koje je vrlo teško ispuniti uslijed nedovoljno široke dostupnosti tehnologije koja je potrebna za udovoljavanje standardima
* ponovno uvođenje državnih subvencija za poljoprivrednu proizvodnju te ostale djelatnosti koje se smatraju bitnima za nacionalnu sigurnost
* različiti oblici državne potpore izvozu

50
Q

Kako su povezane carine i antidampinške mjere

A

Istraživanja pokazuju da smanjenje carina potiče korištenje antidampinških mjera u razvijenim zemljama

51
Q

! Tečaj !

A

cijena jedne valute izražena u nekoj drugoj valuti