P2: Institucionalni okvir međunarodnog poslovanja Flashcards
! Bretton-Woodski sporazum !
ključni pojam
potpisan je 1944., njime su postavljeni temelji institucionalnog okruženja međunarodnog poslovanja kakvo poznajemo danas.
! Ciljevi Bretton-Woodskog sporazuma !
- omogućiti stabilnost i konvertibilnost tečajeva na svjetskim tržištima
- pomoći obnovu ratom uništenih zemalja
- osigurati međunarodnu platformu za trgovinske pregovore i liberalizaciju trgovine
Tri instiucije osnovane Bretton-Woodskim sporazumom
- Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund)
- Svjetska banka (World Bank)
- Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization)
! Međunarodni montearni fond (MMF) !
Kad je osnovan, koja je osnovna svrha, ciljevi
- Osnovan 1944., 189 članica
- Osnovna svrha: osiguravanje stabilnosti međunarodnog monetarnog sustava kroz stabilnost tečaja kako bi se omogućilo neometano provođenje međunarodnih transakcija.
- Ciljevi:
- poticanje globalne monetarne suradnje
- osiguravanje financijske stabilnosti
- poticanje međunarodne razmjene
- postizanje visokih stopa zaposlenosti i gospodarskog rasta zemalja članica
MMF danas
- „Globalni financijski policajac“
- Osigurava stabilnost globalnog monetarnog sustava kroz osiguravanje makroekonomske stabilnosti zemalja članica Fonda.
- Zajmovi i pomoć MMF-a u pravilu praćeni paketima ekonomskih mjera usmjerenih u restrukturiranje gospodarstava zemalja članica sa strukturnim problemima ili većim neravnotežama u bilancama
plaćanja. Ove mjere nerijetko zahtijevaju strukturne reforme te korekcije rashodovne strane proračuna. - Valutu Fonda čine tzv. specijalna prava vučenja (SPV).
! Svjetska banka !
koji je glavni cilj, što danas radi
- Izvorni naziv: Međunarodna banka za obnovu i razvoj
- Glavni cilj: pomoći članicama u obnovi i razvoju.
- Nakon 2. WW: obnova uništene infrastrukture i drugih ključnih nacionalnih resursa
- Danas: sudjelovanje u velikim razvojnim projektima zemalja članica
- Vodi se komercijalnim načelima. Sami zajmovi koje banka daje za financiranje projekata u pravilu nisu veliki, no sama ocjena Svjetske banke služi kao signal privatnom kapitalu da se u neki projekt isplati ulagati.
! GATT !
što je, kad je potpisan, koliko je država potposalo
- Umjesto statuta WTO-a, 1947. godine potpisan Opći sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade– GATT)
- U prvom prijedlogu statuta WTO-a većina zemalja potpisnica imala niz primjedbi na određene odredbe statuta koje su mogle negativno utjecati na njihove domaće industrije.
- Inicijalno potpisale 23 članice (75% svjetske trgovine)
- U razdoblju između 1948. i 1994. godine organizirano je sedam rundi pregovora koje su dovele do uključivanja 159 zemalja članica i osnivanja WTO-a.
! Svjetska trgovinska organizacija (WTO) !
koja je svrha, koje su zadaće
- Osnovan 1994. godine sporazumom u Marrakeshu, Maroko.
- Svrha: regulacija međunarodne trgovine i poticanje liberalizacije međunarodne razmjene.
- Zadaće:
- nadgledanje implementacije, administriranja i izvršavanja sklopljenih trgovinskih ugovora između zemalja članica
- osiguravanje organiziranog međunarodnog sudišta za rješavanje sporova među zemljama
- **provjerava i nadzire trgovinske politike zemalja **članica kako bi osigurao njihovu transparentnost
Načela WTO-a
5
-
Promicanje trgovine bez diskriminacije
- Načelo najpovlaštenije nacije: sve članice WTO-a moraju tretiraju druge zemlje članice kao najpovlaštenije trgovinske partnere, tj. ne smije postojati razlika u trgovinskom tretmanu između dviju zemalja članica. Iznimke: ugovori o slobodnoj trgovini, nerazvijene zemlje.
- Načelo nacionalnog postupanja: prema svim uvezenim dobrima i uslugama mora se postupati na isti način kao s robom i uslugama koje su proizvedene na domaćem tržištu nakon što su na njih plaćena carina i ostala davanja. - Organiziranje novih rundi pregovora
- Predvidljivost: **ugovaranje obveza za zemlje članice i transparentnost **trgovinskih politika
- Promicanje fer natjecanja na međunarodnim tržištima: WTO ne promiče bezuvjetnu slobodu trgovine, već putem pravednih i ujednačenih uvjeta trgovine pomaže zemljama članicama u ekonomskom rastu i razvoju
- Promicanje gospodarskog razvoja: posebne mjere i povlastice za zemlje u razvoju
! GATS !
što je
- Opći sporazum o trgovini uslugama (General Agreement on Trade in Services - GATS)
- sva načela koja se primjenjuju u sklopu GATT-a primjenjuju se i na trgovinu uslugama
- jedan od ključnih sporazuma WTO-a
! TRIPS !
što je
Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Agreement on Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights – TRIPS)
* zaštita autorskih prava, prava umjetnika i izvođača, producenata i izdavača zvuka, patenata, industrijskog dizajna, marki i žigova u međunarodnoj trgovini
* jedan od ključnih sporazuma WTO-a
Razlike između GATT-a i WTO-a
3 razlike
- WTO je organizacija s jasno određenim ciljevima, načelima, strukturom i izvorima financiranja dok je GATT bio samo skup, u biti, privremenih pravila.
- WTO regulira trgovinu robom, uslugama (GATS) i pravima intelektualnog vlasništva (TRIPS) dok je GATT uređivao samo trgovinu robom.
- Rješavanje sporova između članica je u WTO-u definirano, institucionalizirano i brzo, i osiguran je mehanizam za provedbu odluka. GATT nije imao tako precizno razrađene mehanizme i uvijek je postojala mogućnost da članica ne prizna presudu i njenu provedbu.
Opisati značaj Svjetske trgovinske organizacije za međunarodno poslovanje
WTO je važna jer WTO vrši niz važnih funkcija.
* nadgledanje implementacije, administriranja i izvršavanja sklopljenih trgovinskih ugovora između zemalja članica
* osiguravanje organiziranog međunarodnog sudišta za rješavanje sporova među zemljama.
* provjerava i nadzire trgovinske politike zemalja članica kako bi osigurao njihovu transparentnost.
* Jedan od prioriteta WTO-a je i pomoć zemljama u razvoju te nerazvijenim zemljama u sustizanju razvijenih zemalja.
! Ekonomske integracije !
što su
niz različitih nadnacionalnih pravila i regulativa koje pomažu međunarodnu razmjenu i suradnju između zemalja
! Prednosti i opasnosti ekonomske integracije !
- Prednosti: Stvaranje trgovine, Veće mogućnosti zapošljavanja, Konsenzus i kooperacija
- Opasnosti: Skretanje trgovine, Premještanje i smanjenje broja radnih mjesta, Gubitak nacionalnog suvereniteta
Oblici ekonomskih integracija
- Zona slobodne trgovine - zemlje članice određenog područja slobodne trgovine međusobno smanjuju carine i kvote s ciljem njihova ukidanja. Primjer: NAFTA, EFTA
- Carinska unija - zona slobodne trgovine čije zemlje članice imaju zajedničku carinsku i trgovinsku politiku prema zemljama koje nisu članice unije.
- Zajedničko tržište - kada se unutar neke carinske unije ukinu ograničenja kretanja kapitala, roba i radne snage
- Ekonomska unija - Postoji mobilnost čimbenika proizvodnje te puna integracija ekonomskih politika zemalja članica.
- Ekonomska i monetarna unija - zajedničko unutrašnje tržište i vanjska carinska politika. Monetarna unija podrazumijeva da zemlje imaju zajedničku SB i valutu.
- Potpuna ekonomska integracija - ekonomska i monetarna integracija + jedinistven fiskalni sustav i nadnacionalna vlast
Definirati različite načine na koje države mogu utjecati na međunarodno poslovanje.
- Zaštita industrija važnih za nacionalnu sigurnost i suverenitet (npr. promet, telekomunikacije itd.)
- Zabrana izvoza napredne tehnologije koja bi se u budućnosti mogla iskoristiti protiv nje
- Odgovor na nepoštene trgovinske mjere druge zemlje
- Zaštita domaćih proizvođača i mladih industrija
- **Ograničavanje utjecaja strane kulture **na domaće potrošače
- Oblici državne regulacije: carine i necarinske mjere
Što su carine
Posebna vrsta poreza koju neka država obračunava prilikom uvoza i izvoza robe i usluga.
Vrste carina
- **Specifične carine ** - obračunavaju u fiksnom iznosu bez obzira na vrijednost nekog proizvoda ili usluge (npr. 3,8 EUR po neto kilogramu mase)
- **Ad valorem carine ** - obračunavaju u postotku od ukupne vrijednosti nekog proizvoda ili usluge (npr. 3,8 % od carinske vrijednosti)
Razlozi uvođenja carina:
- država želi usmjeravati opseg i tijekove međunarodne razmjene
- zaštititi i/ili poticati pojedine domaće industrije
- pomoći uravnoteženju bilance plaćanja
- ostvariti dodatne prihode u korist državnog proračuna (25% nacionalni proračun/75% prihod EU)
Carinsko područje
neke države je njen cjelokupni teritorij na kojem se primjenjuju carinski propisi, a ono je omeđeno carinskom crtom koja ne mora nužno biti istovjetna državnoj granici. Carinsko područje RH se odnosi na cijelu Europsku uniju, tj. Zajedničko carinsko područje svih dvadeset i sedam zemalja članica.
Carinska uprava
provodi mjere carinskog nadzora u svrhu provedbe carinskih i drugih propisa koji uređuju uvoz i izvoz roba i usluga.
Utvrđivanje carinskog statusa nekog proizvoda ili usluge
domaća roba - roba koja je u cijelosti dobivena ili proizvedena u carinskom području EU, roba koja je uvezena iz treće zemlje, ali su na nju plaćena sva davanja te je puštena u slobodan promet unutar EU te roba dobivena ili proizvedena u carinskom području EU od prethodno navedenih roba
strana roba - roba koja ne udovoljava jednom od gore navedenih kriterija
Carinska deklaracija
U slučaju da neka roba nema status domaće robe, prilikom prelaska carinske crte uvoznik mora podnijeti carinsku deklaraciju za tu robu. Carinska deklaracija pritom može biti pisana, elektronička ili usmena, a njom uvoznik na propisani način zahtijeva stavljanje robe u neki od carinskih postupaka.