Osnovni Pojmovi Flashcards

1
Q

Performansa osvetljenja?

A

Performansa osvetljenja predstavlja određeni kvalitet osvetljenja ili ponašanje osvetljenja koje je rezultat karakteristika izvora svetlosti, oblika i veličine svetiljki i njihovog položaja u odnosu na:
• prostor u kome se nalaze
• površine koje osvetljavaju
• korisnike prostora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Šta utiče na kvalitet osvetljenja?

A
  1. Zahtevi korisnika:
    • biološki aspekt
    • funkcionalni aspekt
  2. Zahtevi prostora:
    • fizički aspekt
  3. Zahtevi objekta, predmeta ili površina koji se osvetljavaju:
    • arhitektonski, urbanistički i stilski aspekt
    • aspekt primenjenih materijala
    • aspekt primenjenih boja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Parametri kvaliteta?

A
  1. Nivo osvetljenosti
  2. Ravnomernost osvetljenosti
  3. Boja svetlosti
  4. Reprodukcija boja
  5. Raspodela sjajnosti
  6. Ograničenje direktnog blještanja
  7. Ograničenje reflektivnog blještanja
  8. Smer upada svetlosti i senke
  9. Modelovanje lica i predmeta
  10. Integracija dnevne i veštačke svetlosti i njihova regulacija
  11. Regulacija svetlosnog fluksa i fleksibilnost
  12. Ograničenje treperenja svetlosti i stroboskopskog efekta
  13. Izgled svetiljke i njena kompatibilnost sa okruženjem
  14. Svetlosno zagađenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Na kojoj temperaturi prestaje svako zračenje?

A

0° K (-273° C)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kada telo počinje da emituje zrake velikih talasnih dužina?

A

Zagrevanjem od 0° K

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Na kojoj temperaturi počinje da se emituje svetlost?

A

Na temperaturi od 800° K počinje da emituje svetlost (crvenu svetlost temperature boje 800 K)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Temperatura boje?

A

Temperatura boje izvora svetlosti predstavlja onu apsolutnu temperaturu crnog tela pri kojoj je njegova boja identična (po položaju trihromatskih koordinata u dijagramu boja) sa bojom svetlosti posmatranog izvora. Ovo važi za izvore sa užarenim vlaknom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Pridružena temperatura boje?

A

Kod izvora sa električnim pražnjenjem uveden je pojam pridružene temperature boje. To je ona temperatura apsolutno crnog tela pri kojoj je njegova boja najsličnija boji posmatranog izvora.

• Do 3300 K topla (crvenkasta)
• Od 3300 do 5300 K bela
• Preko 5300 K hladna (plavičasta)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koji je stepen i raspon indeksa reprodukcije boja tamo gde se zahteva precizno slaganje boja (štampa u boji…)?

A

Stepen: 1A
Raspon indeksa: 90 <= RA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koji je stepen i raspon indeksa reprodukcije boja tamo gde je neophodno precizno proceniti boje ili se zahteva dobra prezentacija (radnje) ?

A

Stepen: 1B
Raspon indeksa: 80 <= Ra < 90

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji je stepen i raspon indeksa reprodukcije boja tamo gde se zahteva umereno dobra reprodukcija boja?

A

Stepen: 2
Raspon indeksa: 60 <= Ra < 80

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji je stepen i raspon indeksa reprodukcije boja tamo gde reprodukcija boja nije značajna, ali je pogrešna predstava boje nedopustiva?

A

Stepen: 3
Raspon: 40 <= Ra < 60

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji je stepen i raspon indeksa reprodukcije boja tamo gde se pogrešna predstava boja može tolerisati?

A

Stepen: 4
Raspon: 20 <= Ra < 40

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

U kojim prostorima je reprodukcija boja najznačajniji parametar kvaliteta osvetljenja?

A

U onim radnim prostorima u kojima ima i funkcionalnu ulogu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Šta predstavlja modelovanje lica i predmeta?

A

Modelovanje predstavlja sposobnost svetlosti da prikaže trodimenzionalnu formu objekta, što se postiže stvaranjem odgovarajućih senki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koji su to alati za modelovanje lica i predmeta?

A
  1. Izvori svetlosti
  2. Svetiljke
  3. Sistem osvetljenja
  4. Položaj i orijentacija svetiljki
17
Q

Koje su to biološke potrebe za vizuelnom informacijom?

A
  1. Orijentacija u prostoru
  2. Orijentacija u vremenu
  3. Kontakt sa sunčevom svetlošću
  4. Pogled
  5. Fokusiranje na određenu aktivnost
  6. Definisanje i personalizacijom teritorije
  7. Boravak u spoljnom prostoru
18
Q

Ciljevi proračuna dnevnog osvetljaja?

A
  1. Obezbeđivanje dovoljne količine svetlosti za funkcije koje se u prostoru odvijaju
  2. Pravilno dimenzionisanje i optimalna dispozicija otvora kroz koje svetlost ulazi u enterijer
19
Q

Šta sve prouzrokuje promenljivost osvetljaja u prirodi?

A
  1. Promena položaja Sunca usled kretanja Zemlje
  2. Razlika u položaju Zemljine ose u različitim godišnjim dobima
  3. Geografska širina posmatranog mesta
  4. Klimatske prilike
  5. Stanje oblačnosti neba
  6. Gustina smoga
20
Q

Šta sve treba imati u vidu da bi se prirodna svetlost efektno iskoristila?

A
  1. Biološke faktore, uključujući psihologiju, percepciju i ponašanje osoba u prostoru
  2. Efekat svetlosti na materijale, nameštaj, umetnička dela, biljke…
  3. Kontrolu ulaska direktne sunčeve svetlosti
  4. Kontrolu ulaska difuzne dnevne svetlosti
  5. Efekat lokacije (prisustvo okolnih objekata) i orijentacija objekta
21
Q

Kako se reguliše uvođenje dnevne svetlosti kod objekata sa manjim dubinama prostorija (stambeni objekti)?

A

Samo pravilnim dimenzionisanjem otvora.

22
Q

Kako se reguliše uvođenje dnevne svetlosti kod objekata sa velikim dubinama traktova?

A

I izborom konstruktivnog sistema

23
Q

Koja je minimalna osvetljenost na otvorenom prostoru za našu geografsku širinu?

A

5500 lx

24
Q

Horizontalna osvetljenost u posmatranoj tački unutrašnjeg prostora?

A

5500 lx • fds

25
Q

Faktor dnevne svetlosti (fds)?

A

Faktor dnevne svetlosti za proizvoljnu tačku radne ravni prostorije predstavlja procentualni odnos horizontalne osvetljenosti koju u nekom trenutku stvara dnevna svetlost u toj tački i nivoa osvetljenosti na otvorenom prostoru (u neposrednom okruženju prostorije) u istom trenutku

26
Q

Iz kojih komponenata se sastoji faktor dnevne svetlosti?

A
  1. Komponente neba (Kn)
  2. Komponente spoljne refleksije (Ksr)
  3. Komponente unutrašnje refleksije (Kur)
27
Q

Šta još utiče na faktor dnevne svetlosti?

A

K1 - prozorski ramovi
K2 - broj stakala na prozorima
K3 - uticaj zaprljanja prozora
K4 - uticaj zaprljanja površina u prostoriji

28
Q

Računanje faktora dnevne svetlosti?

A

Fds = (Kn + Ksr) × K1 × K2 × K3 + Kur × K1 × K2 × K3 × K4

29
Q

Selektivno aktiviranje svetiljki?

A

Selektivno aktiviranje svetiljki koje su u određenom trenutku neophodne najčešće se vrši pomoću sistema automatske kontrole koji se aktiviraju na bazi satnog mehanizma ili fotoćelije.
Primena integrisanih sistema zahteva uravnoteženo delovanje prirodne i veštačke svetlosti po pitanju nivoa osvetljenosti, smera upada svetlosti i boje svetlosti.