OSJETILA Flashcards
RECEPTORI
specijalizirane stanice ili višestanične strukture koje prikupljaju informacije iz vanjskog ili unutarnjeg okoliša
Kako se prenosi informacija
Informacija se u obliku živčanog impulsa odašilje duž senzoričkih vlakana do SŽS
Podjela osjetnih receptora prema VRSTI PODRAŽAJA
Kemoreceptori, receptori boli-nociceptori,termoreceptori, mehanoreceptori, fotoreceptori
KEMORECEPTORI
Reagiraju na promjene u kemijskom sastavu(rec. za okus u ustima, receptori za miris u njušnom epitelu, kemoreceptori koji reagiraju na kemijski sastav krvi(pCO2,pO2,osmolarnost, glukoza i dr)
RECEPTORI BOLI-NOCICEPTORI
Reagiraju na mehaničko, toplinski ili kemijsko oštećenje tkiva
TERMORECEPTORI
Reagiraju na promjenu temperature, zasebni receptori za toplinu i za hladnoću
MEHANORECEPTORI
Reagiraju na mehaničko pritiskanje i istezanje- kožni osjeti opipa, receptori zvuka u pužnici (sluh), vestibularni receptori(ravnoteža), receptori arterijskog tlaka(baroreceptori u karotidnom sinusu i aorti)
FOTORECEPTORI
reagiraju na svjetlosne podražaje-osjet vida(štapići i čunjići u mrežnici oka)
Receptori
primaju informaciju
Osjet
Javlja se kada mozak postane svjestan senzoričke informacije
Percpecija
Način na koji mozak interpretira informaciju, naš doživljaj osjeta
Receptor može biti
Specijalizirani završetak aferentnog neurona i zasebna stanica u vezi s aferentnim neuronom
FREKVENCIJSKI KODIRANJE JAČINE PODRAŽAJA(VREMENSKA SUMACIJA)
Informacija o sve većoj jakosti podražaja prenosi se u SŽS povećanjem frekvencije živčanih impulsa
POPULACIJSKO KODIRANJE JAČINE PODRAŽAJA( PROSTORNA SUMACIJA)
Informacija o sve većoj jakosti podražaja prenosi se u SŽS preko sve većeg broja vlakana
Tonični receptori-adaptacija
Tonični receptori se sporo adaptiraju(npr. proprioreceptori) ili se ne adaptiraju(npr. nociceptori, kemoreceptori u karotidnim i aortalnim tjelešcima) Stalno odašilju informacije u SŽS
Fazni receptori- adaptacija
Fazni receptori se brzo adaptiraju i odašilju signale u SŽS samo kada se mijenja jakost podražaja. Npr. receptori dodira u koži
SOMATSKA OSJETILA I.
Somatska osjetila prikupljaju osjetne informacije iz čitavog tijela
kOJA SU SOMATSKA OSJETILA
Mehanoreceptivna osjetila, termoreceptivna ojstila, osjetila boli, proprioreceptivna osjetila
MEHANORECEPTORI U KOŽI
Slobodni živčani završetci, Meissnerova tjelešca. Merkelovi diskovi, Pacinijeva tjelešca
SLOBODNI ŽIVČANI ZAVRŠETCI
-Uobičajeni u epitelnom tkivu
-Najjednostavniji receptori
-opip, bol
MEISSNEROVA TJELEŠCA
-Mnogo ih je u područjima kože bez dlaka(usne,dlanovi)
-detektiraju fini dodir, teksturu
MERKELOVI DISKOVI
-u višim dijelovima dermisa
-detektiraju lagani dodir i površinski pritisak
PACINIJEVA TJELEŠCA
-U dubljim subkutanim dijelovima, tetivama i ligamentima
-detektiraju jaki pritisak i vibracije
Termoreceptori- koji sve imaju
-Receptori za toplinu
-receptori za hladnoću
-receptori boli
RECEPTORI ZA TOPLINU
Osjetljivi na temperature iznad 25 stupnjeva
RECEPTORI ZA HLADNOĆU
Osjetljivi na temperature izmedu 10 i 25 stupnjeva
RECEPTORI BOLI
Reagiraju na temperature ispod 10 i iznad 45 stupnjeva
Što su RECEPTORI ZA BOL-NOCICEPTORI
Slobodni živčani završetci
-Raspoređeni posvuda u tijelu(osim u živčanpm tkivu mozga)
Reagiraju na oštećenje tkiva, kemijske i mehaničke sile, te na temperaturne ekstreme
-vrlo malo se adaptiraju ili uopće ne
PROPRIOCEPTORI
-Skupina mehanoreceptora
-odašilju informaciju u SŽS o položaju tijela, duljini i napetosti mišića i tetiva
- u zglobovima (Pacinijeva tjelešca), u skeletnim mišićima(mišićna vretenca i tetivama)
SENZORIČKI HOMUNKULUS
Prostorni raspored i zastupljenost somatskih osjetnih signala iz različitih dijelova tijela u somatosenzoričkom području kore velikog mozga
Veličina područja proporcionalna je broju osjetnih receptora u pripadajućem dijelu tijela
II. SPECIJALNA OSJETILA
OKUS- JEZIK
MIRIS-NOS
VID-OKO
SLUH I RAVNOTEŽA-UHO
OKUSNI RECEPTORI
3,10 tisuća okusnih pupoljaka koje nalazimi:
unutar papila
na površini jezika
na površini nepca, ždrijela
OKUSNI PUPOLJAK
Građen je od 50-150 stanica:
-okusne receptorskih stanica(modificirane epitelne stanice)
imaju okusne dlačice
potporne epitelne stanice
KOJI SU PRIMARNI OSJETI OKUSA
SLANO
KISELO
SLATKO
GORKO
UMAMI(mesni okus)
OSJET MIRISA
Njušni epitel(njušna membrana)-cca 2,5 cm2 u svakoj nosnoj šupljini
-Receptorske, potporne i bazalne stanice
-Površina epitela je obložena sekretom iz malih Bowmanovih žlijezda- receptori detektiraju u sluzi otopljene kemijske tvari
Njušne olfaktorne receptorske stanice- tosu bipolarni ojetni neuroni, dendrit završava njušnim dlačicama(cilijama)
Aksoni projiciraju izravno u olfaktorni bulbus velokog mozga
oiz bulbusa njušnim traktorom u moždano deblo i olfaktorni korteks
Brza adaptacija njušnog osjeta
Spektar elektromagnetskog zračenja
vidljiva svjetlost(ljudsko oko):350-750 nm
Stvaranje slike na mrežnici
-Slika je obrnuta u smjeru gore-dolje i lijevo-desno
-Slika koju percipiramo je uspravna
Apsorpcija svjetlosti u pigmentima štapića i tri vrste čunjića
-Fotopigment u štapićima:rodopsin=opsin+retinal(aldehid vit A)
3 različita fotopigmenta u čunjićima
Živčani putovi za prijenos vidnih signala
-Binokularno vidno polje
-Dvije perspektive vidnog polja, po jedno za svakoga
-Mozak konstruira 3D sliku
EMEREOPIJA
normalan vid
MIOPIJA
kratkovidnost
HIPEROPIJA
dalekovidnost
OSJET SLUHA
UHO
CORTIJEV ORGAN
receptorski organ koji stvara živčane impulse prilikom titranja bazilarne membrane
Od čega je građen Cortijev organ
Građen je od specijaliziranih receptorskih stanica s dlačicama(stereocilijama) i pokrovne (tektorijalne)membrane
Kako su povezane receptorske stanice-uho
Receptorske stanice su sinaptički povezane sa završetcima slušnog živca
na koje frekvencije je osjetljivo ljudsko uho
20-20 000Hz
Gdje je kodirana informacija o frekvencij izvuka
u području svijanja bazilarne membrane_mjesto na kojem je maksimalna stimulacija živčanih vlakana Cortijevog organa
OSJET RAVNOTEŽE-vestibularni aparat
U unutarnjem uhu
Koštani i membranski labirint
Pužnica(cochlea)-osjetni organ
sluha, nema utjecaja na ravnotežu
Osjet ravnoteže
tri polukružna kanala i dvije komore(utrikula i sakula)
Kako se održava ravnoteža
pstvaruje se integracijom informacija koje dolaze iz receptora u vestibularnom aparatu, proprioceptora u zglobovima, receptora u koži(pritisak u tabanima) i vidnih informacija