MIŠIĆI Flashcards

1
Q

VRSTE MIŠIĆNOG TKIVA

A

SRČANI,SKELETNI, GLATKI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako se dijele mišići?

A

Mišići se dijele na poprečnoprugaste i mišiće bez pruga. Poprečno-prugasti se dijele na skeletne i srčane mišiće, a mišići bez pruga na glatke. Voljna kontrola je samo kod skeletnih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Nabroji mi funkcije skeletnih mišića

A
  1. kretanje tijela
  2. pokretanje dijelova tijela
  3. održavanje položaja tijela
  4. proizvodnja topline
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Tanki miofilament

A

Aktin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Debeli filament

A

miozin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Od čega se sastoji niz miozina

A

od oko 200 molekula miozina
2 polipeptidna lanca uvijena u heliks
4 manja lanca tvore miozinske glavice
miozinske glavice:ATP-AZE
POPREČNI MOSTOVI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Od čega se sastoji niz aktina

A

sastoji se od molekula aktina, troponina i propomiozina
2 lanca aktina uvijena u heliks
tropomiozin- uvijen oko aktina, prekriva vezna mjesta za miozinske glavice na aktinu

troponin- veže CA2+

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako nastaje mišićna kontrakcija?

A

MEHANIZAM KLIZANJA NITI- aktinske niti se uvlače među miozinske niti. Skraćuje se sarkomera, a ne miofilamenti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja je optimalna duljina sarkomere

A

Optimalna duljina je 2.2 um

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je potrebno za kontrakciju

A

Živčani impuls, CA, ATP-ENERGIJA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Svjesna kontrola

A

Kora velikog mozga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Nesvjesna kontrola

A

neuronski skopovi u moždanom deblu i kralješničnoj moždini,refleksa kontrola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što omogućuju osjetni receptori u mišićima i njihovim tetivama

A

omogućuju refleksnu kontrolu mišićne funkcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Gdje su smještena mišićna vretena i što rade

A

Mišićna vretena su smještena između mišićnih vlakana i odašilju informacije o duljini mišića i brzini promjene duljine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što odašilje Golgijev tetivni organ

A

odašilje iformacije o napetosti tetive i brzini promjene napetosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako je povezan svaki živčani završetak s mišićnim vlaknom

A

Povezan je neuromuskularnom spojnicom

18
Q

OD ŽIVČANOG IMPULSA DO KONTRAKCIJE

A

žIVČANI IMPULS STIŽE DO MIŠIĆA MOTORIČKIM NEURONOM

PRIJENOS IMPULSA NA MIŠIĆNO VLAKNO

ŠIRENJE IMPULSA SARKOLEMOM I SUSTAVOM T CJEVČICA

OSLOBAĐANJE KALCIJA IZ SR

POVEZIVANJE AKTINA I MIOZINA(POPREČNI MOSTOVI<9

KOTRAKCIJA SARKOMERE I ČITAVOG MIŠIĆA

19
Q

KREATIN-FOSFAT, FOSFOKREATIN

A

brzo pretvara ADP u ATP tako što donira fosfat:
kreatin-fosfat+ADP=kreatin + ATP

20
Q

ANAEROBNI METABOLIZAM

A

glikoliza
nastaje ATP(malo) i mliječna kiselina
troši se glukoza i mišićni glikogen
mišićna aktivnost srednjeg trajanja

21
Q

AEROBNI METABOLIZAM

A

ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija u mitohondrijima
nastaje ATP(mnogo), CO2 i voda
dugotrajna mišićna aktivnost

22
Q

ZAMOR MIŠIĆA

A

Snažan , intenzivan ili dugotrajan mišićni rad troši ATP brže no što se regenerira. Javlja se:
nedostatak ATP-a u mišiću
manjak 0+O2
nakuoljanje mliječne kiseline
Mišić gubi snagu, kontrakcije su sve slabije
moguća pojava grčeva

23
Q

MOTORIČKA JEDINICA

A

Sva mišićna vlakna koja inervira jedan alfa-motorički neuron

24
Q

prostorna sumacija kontrakcija

A

Istovremeno kontrahiranje više motoričkih jedinica

25
Q

MIŠIĆNI TRZAJ

A

pojedinačna, brza kontrakcija kratkog trajanja, posljedica podraživanja mišića jednim impulsom

26
Q

VREMENSKA SUMACIJA KONTRAKCIJA

A

uzastopnim podraživanjem mišića razvija se veća sila kontrakcije

27
Q

TETANIZACIJA

A

mišićna kontrakcija produljenog trajanja. Nsdtsjr stapanjem pojedinačnih kontrakcija kada se mišić uzastopno podražuje živčanim impulsima frekvencijom tetanizacije-110 impulsa u sekundi

28
Q

IZOTONIČKA KONTRAKCIJA

A

Napetost u mišiću je konstantna, a mijenja se duljina mišića

29
Q

IZOMETRIČKA KONTRAKCIJA

A

mišić razvija napetost, ali ne mijenja duljinnu

30
Q

ATROFIJA

A

Smanjenje mišićne mase

31
Q

HIPERTROFIJA

A

Povećanje mišićne mase

32
Q

SPORA MIŠIĆNA VLAKNA(TIP I, CRVENA MIŠIĆNA VLAKNA

A

mnogo mioglobina
* mnogo mitohondrija
* prvenstveno aerobni metabolizam
* sporija kontrakcija, ali mogu biti aktivni dulje od bijelih
* vlakna su tanja
* npr. m. soleus

33
Q

 Brza mišićna vlakna (tip II, bijela mišićna vlakna)

A

malo mioglobina
* malo mitohondrija
* metabolizam prvenstveno anaerobni (glikoliza)
* vlakana su deblja i sadrže više sarkoplazmatskog
retikuluma (brzo otpuštanje Ca2+ iona)
* specijalizirani za brze, snažne kontrakcije, ali se
brzo umaraju
* Npr. m. tibialis anterior

34
Q

Glatka mišićna vlakna

A

U usporedbi sa skeletnim mišićima:
* tanja i kraća mišićna vlakna
(promjer 1-5 μm, duljina 20-500 μm)
* jedna jezgra
* miofilamenti nepravilno organizirani
* nema ispruganosti
* nema T cjevčica
* slabo razvijen SR

35
Q

Kontrakcija glatkih mišića
Sličnosti sa skeletnim mišićim

A
  • interakcija između aktina i miozina
  • koriste Ca2+ i ATP za kontrakciju
  • povećanje unutarstaničnog Ca2+ potiče kontrakciju
36
Q

Kontrakcija glatkih mišića

A

Kontrakcija glatkih mišića
Sličnosti sa skeletnim mišićima
* interakcija između aktina i miozina
* koriste Ca2+ i ATP za kontrakciju
* povećanje unutarstaničnog Ca2+ potiče kontrakciju
Različitosti sa skeletnim mišićima

37
Q

Jednojedinični glatki mišić

A

i
* stanice povezane pukotinastim vezama –

38
Q

sincicijski glatki miši

A

u stijenci većine šupljih visceralnih organa

39
Q

visceralni glatki mišić

A

vlakna tvore slojeve ili snopove
* glavnu ulogu u kontrakciji imaju neživčani
podražaji (hormoni, mehaničko istezanje,
lokalni čimbenici u tkivu)
* samopodražljivost i ritmičnost
* stvaraju peristaltiku u probavnom sustavu
* žučni vodovi, mokraćovodi, maternica,
krvne žile

40
Q

Višejedinični glatki mišići

A

Odijeljena glatka mišićna vlakna,
kontrahiraju neovisno o drugim
vlaknima
* kontrakciju započinje živčani
podražaj, u manjoj mjeri hormonalni
* cilijarni mišić oka, šarenica oka,
piloerekcijski mišići u koži, stijenka
velikih krvnih žila, dišne provodne
cijevi
jednojedinični
v