MIŠIĆI Flashcards
VRSTE MIŠIĆNOG TKIVA
SRČANI,SKELETNI, GLATKI
Kako se dijele mišići?
Mišići se dijele na poprečnoprugaste i mišiće bez pruga. Poprečno-prugasti se dijele na skeletne i srčane mišiće, a mišići bez pruga na glatke. Voljna kontrola je samo kod skeletnih
Nabroji mi funkcije skeletnih mišića
- kretanje tijela
- pokretanje dijelova tijela
- održavanje položaja tijela
- proizvodnja topline
Tanki miofilament
Aktin
Debeli filament
miozin
Od čega se sastoji niz miozina
od oko 200 molekula miozina
2 polipeptidna lanca uvijena u heliks
4 manja lanca tvore miozinske glavice
miozinske glavice:ATP-AZE
POPREČNI MOSTOVI
Od čega se sastoji niz aktina
sastoji se od molekula aktina, troponina i propomiozina
2 lanca aktina uvijena u heliks
tropomiozin- uvijen oko aktina, prekriva vezna mjesta za miozinske glavice na aktinu
troponin- veže CA2+
Kako nastaje mišićna kontrakcija?
MEHANIZAM KLIZANJA NITI- aktinske niti se uvlače među miozinske niti. Skraćuje se sarkomera, a ne miofilamenti
Koja je optimalna duljina sarkomere
Optimalna duljina je 2.2 um
Što je potrebno za kontrakciju
Živčani impuls, CA, ATP-ENERGIJA
Svjesna kontrola
Kora velikog mozga
Nesvjesna kontrola
neuronski skopovi u moždanom deblu i kralješničnoj moždini,refleksa kontrola
Što omogućuju osjetni receptori u mišićima i njihovim tetivama
omogućuju refleksnu kontrolu mišićne funkcije
Gdje su smještena mišićna vretena i što rade
Mišićna vretena su smještena između mišićnih vlakana i odašilju informacije o duljini mišića i brzini promjene duljine
Što odašilje Golgijev tetivni organ
odašilje iformacije o napetosti tetive i brzini promjene napetosti
Kako je povezan svaki živčani završetak s mišićnim vlaknom
Povezan je neuromuskularnom spojnicom
OD ŽIVČANOG IMPULSA DO KONTRAKCIJE
žIVČANI IMPULS STIŽE DO MIŠIĆA MOTORIČKIM NEURONOM
PRIJENOS IMPULSA NA MIŠIĆNO VLAKNO
ŠIRENJE IMPULSA SARKOLEMOM I SUSTAVOM T CJEVČICA
OSLOBAĐANJE KALCIJA IZ SR
POVEZIVANJE AKTINA I MIOZINA(POPREČNI MOSTOVI<9
KOTRAKCIJA SARKOMERE I ČITAVOG MIŠIĆA
KREATIN-FOSFAT, FOSFOKREATIN
brzo pretvara ADP u ATP tako što donira fosfat:
kreatin-fosfat+ADP=kreatin + ATP
ANAEROBNI METABOLIZAM
glikoliza
nastaje ATP(malo) i mliječna kiselina
troši se glukoza i mišićni glikogen
mišićna aktivnost srednjeg trajanja
AEROBNI METABOLIZAM
ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija u mitohondrijima
nastaje ATP(mnogo), CO2 i voda
dugotrajna mišićna aktivnost
ZAMOR MIŠIĆA
Snažan , intenzivan ili dugotrajan mišićni rad troši ATP brže no što se regenerira. Javlja se:
nedostatak ATP-a u mišiću
manjak 0+O2
nakuoljanje mliječne kiseline
Mišić gubi snagu, kontrakcije su sve slabije
moguća pojava grčeva
MOTORIČKA JEDINICA
Sva mišićna vlakna koja inervira jedan alfa-motorički neuron
prostorna sumacija kontrakcija
Istovremeno kontrahiranje više motoričkih jedinica
MIŠIĆNI TRZAJ
pojedinačna, brza kontrakcija kratkog trajanja, posljedica podraživanja mišića jednim impulsom
VREMENSKA SUMACIJA KONTRAKCIJA
uzastopnim podraživanjem mišića razvija se veća sila kontrakcije
TETANIZACIJA
mišićna kontrakcija produljenog trajanja. Nsdtsjr stapanjem pojedinačnih kontrakcija kada se mišić uzastopno podražuje živčanim impulsima frekvencijom tetanizacije-110 impulsa u sekundi
IZOTONIČKA KONTRAKCIJA
Napetost u mišiću je konstantna, a mijenja se duljina mišića
IZOMETRIČKA KONTRAKCIJA
mišić razvija napetost, ali ne mijenja duljinnu
ATROFIJA
Smanjenje mišićne mase
HIPERTROFIJA
Povećanje mišićne mase
SPORA MIŠIĆNA VLAKNA(TIP I, CRVENA MIŠIĆNA VLAKNA
mnogo mioglobina
* mnogo mitohondrija
* prvenstveno aerobni metabolizam
* sporija kontrakcija, ali mogu biti aktivni dulje od bijelih
* vlakna su tanja
* npr. m. soleus
Brza mišićna vlakna (tip II, bijela mišićna vlakna)
malo mioglobina
* malo mitohondrija
* metabolizam prvenstveno anaerobni (glikoliza)
* vlakana su deblja i sadrže više sarkoplazmatskog
retikuluma (brzo otpuštanje Ca2+ iona)
* specijalizirani za brze, snažne kontrakcije, ali se
brzo umaraju
* Npr. m. tibialis anterior
Glatka mišićna vlakna
U usporedbi sa skeletnim mišićima:
* tanja i kraća mišićna vlakna
(promjer 1-5 μm, duljina 20-500 μm)
* jedna jezgra
* miofilamenti nepravilno organizirani
* nema ispruganosti
* nema T cjevčica
* slabo razvijen SR
Kontrakcija glatkih mišića
Sličnosti sa skeletnim mišićim
- interakcija između aktina i miozina
- koriste Ca2+ i ATP za kontrakciju
- povećanje unutarstaničnog Ca2+ potiče kontrakciju
Kontrakcija glatkih mišića
Kontrakcija glatkih mišića
Sličnosti sa skeletnim mišićima
* interakcija između aktina i miozina
* koriste Ca2+ i ATP za kontrakciju
* povećanje unutarstaničnog Ca2+ potiče kontrakciju
Različitosti sa skeletnim mišićima
Jednojedinični glatki mišić
i
* stanice povezane pukotinastim vezama –
sincicijski glatki miši
u stijenci većine šupljih visceralnih organa
visceralni glatki mišić
vlakna tvore slojeve ili snopove
* glavnu ulogu u kontrakciji imaju neživčani
podražaji (hormoni, mehaničko istezanje,
lokalni čimbenici u tkivu)
* samopodražljivost i ritmičnost
* stvaraju peristaltiku u probavnom sustavu
* žučni vodovi, mokraćovodi, maternica,
krvne žile
Višejedinični glatki mišići
Odijeljena glatka mišićna vlakna,
kontrahiraju neovisno o drugim
vlaknima
* kontrakciju započinje živčani
podražaj, u manjoj mjeri hormonalni
* cilijarni mišić oka, šarenica oka,
piloerekcijski mišići u koži, stijenka
velikih krvnih žila, dišne provodne
cijevi
jednojedinični
v
