Opće Flashcards

Question

Što je motivacija?

Answer 1

Motivacija je psihički proces koji nas pokreće prema cilju, usmjerava naše ponašanje i određuje njegov intenzitet i trajanje.

Answer 2

MASLOWLJEVA TEORIJA MOTIVACIJE Piramida: Fiziološke potrebe, potreba za sigurnošću, potreba za ljubavlju i pripadanje, potreba za poštovanjem, potreba za samoostvarenjem -potrebno je zadovoljiti ove na nižoj razini da bi se moglo zadovoljiti ove na višim razinama, iako je ponekad moguće zanemariti ove na nižima DVOFAKTORSKA TEORIJA MOTIVACIJE (Herzberger) - čimbenici održavanja – nisu motivatori, ali bez njih se osjeća nezadovoljstvo - motivatori – izazivaju zadovoljstvo, ali njihov izostanak ne izaziva nezadovoljstvo MOTIVACIJSKA TEORIJA POTREBA (McLelland) - potreba za moći – zadovoljstvo kad imaju utjecaj i kontrolu - potreba za povezivanjem – zadovoljstvo kad su voljeni - potreba za postignućem – zadovoljstvo kad su jako uspješni TEORIJA OČEKIVANJA (Vroom) - ljudi će biti motivirani za ostvarenje cilja ako vjeruju u vrijednost cilja i ako mogu vidjeti ono što pomaže u njegovom ostvarenju

Answer 3

Od 12. do 20. godine, razdoblje emocionalno, kognitivnog i tjelesnog razvoja koje uključuje i pubertet (period spolnog sazrijevanja). U ovom periodu se odvija faza formalnih operacija, donose se hipoteze, zaključci i uzročno – posljedične veze. Teškoće: - fenomen zamišljene publike – svi ih promatraju i procjenjuju njihova ponašanja - idealizam – uvjerenja i stavovi koji su idealistički i za koje se izrazito zalažu - osjećaj neranjivosti i posebnosti – ne može im se ništa dogoditi i neće se baš njima to dogoditi, nitko ih ne razumije - egocentrizam – veliko pridavanje pažnje i značaja vlastitim mislima i osjećajima, ne doživljavaju različite perspektive drugih ljudi Formiranje prvih bliskih odnosa, najprije s istim spolom, a onda se proširuje

Answer 4

Sposobnost pojedinca da se prilagodi različitim zahtjevima situacije.

Answer 5

CATELLOV MODEL INTELIGENCIJE - fluidna (prirodna, raste do 16, od 20. do 40. relativno stabilna i onda pada, biološki određena) i kristalizirana inteligencija (raste slično fluidnoj, ali ne pada nego tijekom života samo raste, iskustvo i znanje) GARDNEROV MODEL VIŠESTRUKE INTELIGENCIJE - osim g faktora odnosno opće inteligencije postoje i specifične inteligencije odnosno s faktor - specifične su npr. vermalna, prostorno, matematička itd.

Answer 6

Weschlerova skale inteligencije (WAIS i WISC), KNT (Kognitivni neverbalni test), Ravenove progresivne matrice, Pogresivne matice u boji (još nešto), DAT (Diferencijalni test sposobnosti), Catellov test fluidne inteligencije, NNAT, Revidirani beta test (beta II),

Answer 7

Stanje emocionalne napetosti, tjeskobe i uznemirenosti do kojeg dolazi kad pojedinac ne može zadovoljiti želje ili potrebe jer mu se na putu do ostvarenja nalaze zapreke koje koje ne može riješiti.

Answer 8

Kako ju riješiti: Prvo prepoznati da se radi o frustraciji, usmjerit se na sadašnji trenutak i ono što možemo mijenjati. Načini reagiranja na frustraciju: agresivnim ponašanjem ili obrambenim mehanizmima. Kako se riješiti: umiriti tijelo, smiriti disanje (potencijalno mindfullness programi ili biofeedback), suočavanje s problemom, razgovarati s bliskim osobama ili stručnjacima ukoliko je potrebno, raščlaniti veći problem na više manjih.

Answer 9

Osnovne metode psihološkog istraživanja su: opažanje, eksperiment, samoopažanje, studija slučaja (intervju)

Answer 10

OPAŽANJE – izravno prikupljamo i bilježimo podatke - Opažanje u prirodnim uvjetima - planirano je (znamo koga i kada opažamo, kojim sredstvima itd.) - prednost: izravno (opažamo ponašanje točno onakvo kakvo je) - nedostatak: kada su osobe svjesne da ih se opaža mogu promijeniti svoje ponašanje

Answer 11

o Najvažnija znanstvena metoda, možemo zaključivati uzročno-posljedično o Omogućuje kontrolirano opažanje u različitim uvjetima o Eksperiment mijenja jedan aspekt situacije (nezavisnu varijablu) i opaža ili mjeri učinak tog mijenjanja na pojavu koju istražuje (nezavisnu varijablu) o Svi ostali čimbenici se kontroliraju, pa se promjene u zavisnoj varijabli mogu isključivo pripisati nezavisnoj varijabli o Nedostatak je što se u uvjetima eksperimenta ispitanici mogu ponašati drugačije nego u stvarnim uvjetima

Answer 12

o omogućava uvid u psihičke procese o osobe same opažaju svoje ponašanje i procese ( kroz upitnike i ankete) o nedostatak: neki doživljaju se ne mogu istovremeno doživljavati i opažati (npr. strah), samoopažanje može izmijeniti doživljavanje

Answer 13

SVRHA KLINIČKOG INTERVJUA: Dobivamo indikaciju odnosno informacije potrebne za to da znamo koje psihodijagnostičke instrumente korisiti i u konačnici da bismo mogli prikupiti informacije za postavljanje točne dijagnoze mentalnih bolesti. Generalno, cilj je dobiti što više podataka o pacijentu koji će u konačnici dovesti do postavljanja dijagnoze (o trenutnom stanju, medicinskoj povijesti itd.)

Answer 14

Da bi neko ispitivanje imalo značenje testa mora zadovoljiti četiri mjerne karakteristike: 1. VALJANOST – mjeri upravo onu osobinu koju želimo ispitati 2. POUZDANOST – u ponovljenim ispitivanjima dobivaju se isti ili slični rezultati 3. OBJEKTIVNOST – kod različitih ispitivača dobiva se isti rezultat (instrukcije i upute testova) 4. OSJETLJIVOST – dobro diferenciranje sudionika

Answer 15

* Bender-geštalt II (Bender vizualno-motorički geštalt test drugo izdanje) * RCFT (Reyev test složenog lika i pokusa s prepoznavanjem) * BRIEF 2 (Inventar za procjenu izvršnih funkcija)

Answer 16

Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.

Answer 17

1. Senzorno pamćenje 2. Kratkoročno pamćenje 3. Dugoročno pamćenje (epizodičko, semantičkom proceduralno) 4. Automatsko pamćenje 5. Radno pamćenje

Answer 18

Senzorno pamćenje vrlo kratko zadržava nadolazeće informacije u nepromijenjenom obliku (vid 0,5 s, sluh 2 s).

Answer 19

Kodiranje se ostvaruje u kratkoročnom pamćenju. Kodiranje je promjena informacije u oblik koji se može pohraniti i pronaći. Na takav se način informacije pripreme za pohranu u dugoročno pamćenje. Kada se njima koristimo, informacije se iz dugoročnog vraćaju u kratkoročno pamćenje (radno). Kapacitet kratkoročnog pamćenja je 7+/- 2 čestice.

Answer 20

Zadržavanje informacije ponavljanjem (ako nam neće više trebati) Kodiranje kako bismo informaciju što uspješnije pohranili u dugoročno Radno pamćenje – pronalaženje informacije i vraćanje u kratkoročno

Answer 21

Epizodičko pamćenje = podaci o epizodama iz našeg života, kada i gdje se nešto dogodilo, informacije iz epizodičkog često sele u semantičko i postaju dio općeg znanja

Answer 22

Semantičko pamćenje = znanje, nema autobiografsku notu, znamo informacije za koje ne znamo gdje smo ih naučili

Answer 23

Proceduralno pamćenje je vrsta dugoročnog pamćenja odgovorna za pohranu i automatsko izvođenje naučenih vještina i navika. Omogućava nam da obavljamo zadatke bez svjesnog razmišljanja, poput vožnje bicikla, tipkanja ili vezanja cipela. Omogućuje izvođenje zadataka bez razmišljanja o koracima. o Uključuje 3 faze: o Kognitivna faza o Faza povezivanja o Automatsko odvijanje vještine

Answer 24

Radno pamćenje – pronalaženje informacije i vraćanje u kratkoročno Radno pamćenje je kognitivni sustav koji omogućava privremeno skladištenje i manipulaciju informacija potrebnih za obavljanje složenih mentalnih zadataka, poput razmišljanja, učenja, razumijevanja i donošenja odluka.

Answer 25

Traje nekoliko minuta Kapacitet: Ograničeno – može zadržati oko 7±2 elementa (prema Millerovom pravilu). Funkcija: Privremeno skladišti informacije prije nego što se one zaborave ili prebace u dugoročno pamćenje. Primjer: Pamćenje broja telefona dok ga birate ili pamćenje rečenice koju ste upravo pročitali.

Answer 26

Trajanje: Od nekoliko sati do cijelog života. Kapacitet: Gotovo neograničeno. Funkcija: Skladišti informacije koje su važne i ponavljane. Dugoročno pamćenje često nastaje kada se informacije iz kratkoročnog pamćenja ponavljaju i kodiraju, posebno tijekom spavanja.

Answer 27

Podatke o mjestu gdje se nešto nalazi, kuda se krećemo (prostorna dimenzija), vremenu zbivanja, njegovu trajanju i učestalosti pratimo automatski. Automatsko pamćenje otporno je na stres, umor i raspoloženje. Omogućuje dobru orijentaciju u vremenu i prostoru, a da pritom ne zaokupljaju našu pažnju. Na pamćenje koje zahtijeva napor utječe razina stresa – važno za određene profesije. Pamćenje uz napor ostvarujemo namjernim učenjem kojem je cilj uspješna pohrana nekog znanja.

Answer 28

WMS-IV-HR (Wechslerov test pamćenja – Četvrto izdanje) = različite sposobnosti pamćenja i radnog pamćenja oC kategorija oKratka provjera kognitivnog statusa oLogičko pamćenje = narativno pamćenje oParovi verbalnih asocijacija oObrasci – prostorno pamćenje za nepoznati vidni materijal oVidna reprodukcija – pamćenje za neverbalne vidne podražaje oProstorno zbrajanje – vidno-prostorno radno pamćenje kod zadataka vidnog zbrajanja oRaspon pamćenja simbola – vidno radno pamćenje korištenjem novih vidnih simbola oDobiva se pet indeksa: indeks slušnog pamćenja, indeks vidnog pamćenja, indeks vidnog radnog pamćenja, indeks neposrednog pamćenja, indeks odgođenog pamćenja RAVLT (Reyev test auditivno verbalnog učenja) = auditivno verbalno učenje i pamćenje obroj riječi upamćen nakon prvog čitanja liste A (AVLT1) – kapacitet neposrednog verbalnog pamćenja obroj riječi upamćen nakon petog čitanja liste A (AVLT5) - kapacitet verbalnog pamćenja obroj riječi upamćen nakon 30 minuta odgode bez ponovnog čitanja liste A (AVLT7) - odgođeno verbalno pamćenje o povećanje broja riječi kroz pet učenja liste A - krivulja učenja RCFT (Reyev test složenog lika) = prostornu percepciju i vizualno pamćenje o C kategorija, 6-89 g. oneurokognitivne funkcije poput perceptivnog shvaćanja, pažnje, snage vizualnog pamćenja, perceptivne organizacije, dugoročnog prostornog (spacijalnog) pamćenja, motoričkog funkcioniranja i sl. Test učenja i pamćenja likova = mjerenje neposrednog dosjećanja, učenja i odgođene reprodukcije

Answer 29

Učenje je proces stjecanja novih znanja, vještina, ponašanja ili stavova kroz iskustvo, podučavanje ili vježbu. Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvede promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti.

Answer 30

1. Klasično uvjetovanje 2. Operantno/instrumentalno uvjetovanje 3. Teorije socijalnog učenja 4. Kognitivne teorije učenja

Answer 31

Klasično uvjetovanje = uspostavljanje pasivnog, refleksnog odgovaranja na vanjske podražaje o Ivan Petrovič Pavlov – izlučivanje sline kod pasa o NUP (neuvjetovani podražaj) izaziva NUR (neuvjetovana reakcija- naslijeđena) o UP (uvjetovani podražaj) izaziva UP (uvjetovanu reakciju) ukoliko se upari sa NUP o UP mora biti raspoznatljiv i dovoljno jak te je uvjetovanje najdjelotvornije kada se zada u kratkom roku prije NUP-a o generalizacija i diskriminacija položaja o uvjetovanje višeg reda

Answer 32

Operantno/instrumentalno uvjetovanje = proces učenja kojim se mijenja vjerojatnost ponašanja nekog odgovora na temelju posljedica koje taj odgovor ima na organizam o aktivni odgovor na unutarnja stanja organizma, ponašanje je instrument kojim se postiže neki cilj o Skinner Potkrepljenje – događaj je potkrepljen ukoliko njegova pojava mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora o Pozitivno potkrepljenje: - zadavanjem povećava vjerojatnost odgovora - kazna uzimanjem smanjuje vjerojatnost odgovora o Negativno potkrepljenje: zadavanjem/oduzimanjem

Answer 33

Teorije socijalnog učenja = učenje po modelu o Modeliranje – učenik promatra živi model (uspješni socijalni kontakti, ponašanje po bontonu, agresivno i delikventno ponašanje) o Imitacija – oponašanje modela, ne razumijevajući čemu služi takvo ponašanje (marljivo pranje zubi jer to i roditelji rade) o Učenje promatranjem – učenik vidi i uzima u obzir posljedice ponašanja modela (pozitivne posljedice – i učenik će se tako ponašati, ako je model kažnjen neće) o Simboličko učenje – učenje ponašanja kroz opisivanje (bez pokazivanja primjene, bez prakse)

Answer 34

o Kognitivne teorije učenja objašnjavaju učenje kao aktivan mentalni proces u kojem pojedinac obrađuje, razumije i organizira informacije. Za razliku od biheviorističkih teorija, koje se fokusiraju na vanjske podražaje i ponašanje, kognitivne teorije naglašavaju unutarnje misaone procese, poput percepcije, pažnje, pamćenja i rješavanja problema. o učenje uvidom („aha“ učenje) – javlja se kod rješavanja problema o prikriveno učenje – naučeno ponašanje ne mora se odmah koristiti, može se pojaviti kada se nađemo u situaciji u kojoj bismo na takav način mogli riješiti problem

Answer 35

Inteligencija je sposobnost pojedinca da se prilagodi različitim zahtjevima situacije.

Answer 36

Teorije inteligencije: Catellov model inteligencije, Gardnerov model višestruke inteligencije, Sternbergova trosložna teorija inteligencije

Answer 37

o Fluidna inteligencija - prirodna, raste do 16, od 20. do 40. relativno stabilna i onda pada, biološki utemeljene, urođene sposobnosti mišljenja, ne ovisi o kulturi o Kristalizirana inteligencija- raste slično fluidnoj, ali ne pada nego tijekom života samo raste, iskustvo i znanje, različite vještine i znanja koja se stječu u određenoj kulturi

Answer 38

Gardnerov model višestrukih inteligencija (Howard Gardner) predlaže da inteligencija nije jedinstvena, već se sastoji od više različitih vrsta sposobnosti. 8 vrsta inteligencija prema Gardneru: 1️⃣ Lingvistička inteligencija – sposobnost izražavanja kroz jezik (pisanje, govorništvo). 2️⃣ Logičko-matematička inteligencija – sposobnost logičkog razmišljanja i rješavanja problema. 3️⃣ Vizualno-prostorna inteligencija – snalaženje u prostoru i razmišljanje u slikama. 4️⃣ Glazbena inteligencija – osjetljivost na tonove, ritam i melodiju. 5️⃣ Tjelesno-kinestetička inteligencija – sposobnost koordinacije tijela i fine motorike. 6️⃣ Interpersonalna inteligencija – razumijevanje drugih i učinkovita komunikacija. 7️⃣ Intrapersonalna inteligencija – svijest o vlastitim emocijama i unutarnjim stanjima.

Answer 39

Sternbergova teorija trostruke inteligencije (Robert Sternberg) predlaže da inteligencija ima tri glavne komponente: 1️⃣ Analitička inteligencija – sposobnost logičkog razmišljanja, rješavanja problema i analiziranja informacija (mjeri se IQ testovima). 2️⃣ Kreativna inteligencija – sposobnost inovativnog razmišljanja, stvaranja novih ideja i snalaženja u novim situacijama. 3️⃣ Praktična inteligencija – „snalažljivost“ u svakodnevnom životu, donošenje odluka i učinkovito prilagođavanje okolini.

Answer 40

1. Weschlerov test inteligencije za odrasle/djecu/predškola, 2. Kognitivni neverbalni test, 3. Progresivne matrice u boji, Standardne progresivne matrice,Progresivne matrice za napredne, 4. Test d-48, D-70, D-2000, 5. Test općih intelektualnih sposobnosti, 6. Revidirani Beta test (BETA II), 7. Naglierijev test neverbalne sposbnosti, 8. Cattellovi kulturalno nepristrani testovi sposobnosti, 9. Test nizova 10. DAT

Answer 41

Weschlerov test inteligencije za odrasle/djecu (WAIS i WISC) = opća inteligencija i specifične kognitivne sposobnosti - C kategorija - WISC: 6 g. (0 mj.) - 16 g. (11 mj.) * 140 min za 15 subtestova * Slaganje kocaka, sličnosti, raspon pamćenja brojeva, slikovno poimanje, šifriranje, rječnik, pamćenje nizova i brojeva, neverbalno rasuđivanje, shvaćanje, prepoznavanje simbola, (dopunjavanje slika, križanje, obaviještenost, računanje, verbalno rasuđivanje) - WAIS: 16+ god * 2h za sve subtestove * Slaganje kocaka, sličnosti, raspon pamćenja brojeva, neverbalno rasuđivanje, rječnik, računanje, prepoznavanje simbola, sastavljanje likova, obaviještenost, šifriranje, pamćenje nizova i brojeva, težina likova, shvaćanje, križanje, dopunjavanje slika

Answer 42

o KNT (kognitivni neverbalni test) = logičko zaključivanje, neverbalni g-faktor - 11+ g., B kategorija - Individualno/grupno, 15 min. - sastoji od 40 zadataka koji sadrže 4 crteža geometrijskih oblika. Zadatak ispitanika je u svakom nizu od 4 crteža označiti onaj koji se bitno razlikuje od ostalih. Bodovanje testa je potpuno objektivno - postoje dvije forme, KNT-A1 i KNT-A2

Answer 43

o CPM (Progresivne matice u boji) = edukativna sposobnost, procjena opće inteligencije - B kategorija, 5-11 g. - Za starije osobe, osobe koje ne govore jezik, koje pate od tjelesnih oštećenja, afazije ili cerebralne paralize, s gluhim osobama te osobama s intelektualnim deficitima - 15-30 min, individualno/grupno - među pronađenim odgovorima odabrati onaj koji upotpunjuje matricu s jednim „praznim“ dijelom, 36 zadataka, 3 serije, postoji CPM Paralelni o SPM (Standardne progresivne matrice) = edukativna sposobnost, procjena opće kognitivne sposobnosti - B kategorija, 10+ god., moguće i od 6 g. - 20-45 min., individulano/grupno - 60 nepotpunih matrica u 5 serija - Školska i klinička praksa, profesionalno usmjeravanje i selekcija - Postoji SPM Paralelni i SPM Plus verzija koja ima veći broj težih zadataka (bolja diskriminacija u obrazovnoj skupini) o APM (Progresivne matrice za napredne) = edukativna sposobnost, iznimne intelektualne spsobnosti - B kategorija, 11+ g., individulano/grupno - dva seta, prvi za uvježmavanje - s vremenskim ograničenjem 40 min., bez ograničenja 40-60 min.

Answer 44

o Test D-48, D-70, D-2000 = inteligencija - B kategorija, individualno/grupno - Crteži domina, popuniti zadnju dominu - D-48 = 12+ g., manje obrazovane skupine, učenici, 25. min - D-70 = 13+ g., SSS, 25 min. - D-2000 = 18+ g., VSS, 20 min.

Answer 45

o TOS (Test općih intelektualnih sposobnosti) = opća intelektualna sposobnost - B kategorija, 15+ g., individualno/grupno - S uputama i uvježbavanje dva sata, 75 min za sva 4 testa - Verbalni test – traženje analogija među ponuđenim riječima - Neverbalni test - svrstavanje lika + analogije, nizove i skupine - Numerički test – 4 osnovne računske operacije sa cijelim brojevima - Spacijalni test –zamisliti rezultat plošnog lika u trodimenzionalni oblik

Answer 46

o Revidirani Beta test (BETA II) = opća inteligencija - Revidirani Beta test (Beta II test) je neverbalni test inteligencije koji se koristi za procjenu kognitivnih sposobnosti osoba koje imaju poteškoće s jezikom ili su iz različitih kulturnih sredina. - B kategorija, 16+ g. - oko 30 min., individualno/grupno - ispituje spacijalnu orijentaciju, brzinu i točnost - razmjerno neobrazovane osobe, osobe koje ne znaju jezik ili imaju jezičnih teškoća, nepismenih osoba i slabih čitača * Labirint * Šifriranje * Sastavljanje likova * Dovršavanje slika * Traženje grešaka * Nelogičnosti u crtežima

Answer 47

o NNAT (Naglierijev test neverbalne sposobnosti) = mjera opće sposobnosti djeteta - B kategorija, 5-17 g. - 38 zadataka u boji, 30 min - kulturalno nepristran - prigodan za učenike s oštećenjima sluga, govora ili motorike; omogućeno praćenje djeteta od vrtića do kraja srednje škole

Answer 48

o CTI (Cattellovi kulturalno nepristrni testovi sposobnosti) = inteligencija (g-faktor) - B kategorija, CTI 1 (4-8 g., starije i mentalno hendikepirane osobe), CTI 3 (13+ g.) - 22 min (40-60 min s uputama i primjerima), 25 min.

Answer 49

o TN (Test nizova) = inteligencija - B kategorija, - TN-10 = 10 min., 30 zadataka - TN-20 = 20 min, 45 zadataka - adolescenti i odrasli, individualno/grupno - Profesionalno usmjeravanje i selekcija - Prvenstveno mjeri fluidnu inteligenciju, u manjoj mjeri perceptivnu i spacijalnu komponentu, relativno je kulturalno nepristran

Answer 50

Diferencijalni testovi sposobnosti (DAT) za profesionalno usmjeravanje i selekciju: 16+ g., 146 min za 7 subtestova, individuakna ili grupna Baterija testova namijenjena procjeni sedam različitih vrsta sposobnosti koje su povezane s uspjehom u različitim područjima rada i mogu biti od pomoći učenicima prilikom definiranja profesionalnih ciljeva. Moguće ga je primijeniti na različite načine u selekciji i procjeni zaposlenika, u profesionalnom usmjeravanju i u istraživanjima. Najšira praktična primjena ovog testa je u selekciji inženjera, naučnika, tehničara ili mehaničara. DAT za profesionalno usmjeravanje i selekciju može se upotrijebiti zajedno s Inventarom profesionalnih interesa za profesionalno usmjeravanje (CII za profesionalno usmjeravanje), te na taj način pruža kombiniranu procjenu interesa i sposobnosti povezanih s potencijalnim zanimanjima ili obrazovnim razvojem. DAT za profesionalno usmjeravanje i selekciju sastoji se od istih 7 subtestova kao i DAT za učenike osnovnih škola, jedina razlika je u težini zadataka. Subtestovi su sljedeći: Test verbalnog rasuđivanja (40 zadataka, 25 minuta) Test numeričkog rasuđivanja (40 zadataka, 30 minuta) Test apstraktnog rasuđivanja (40 zadataka, 20 minuta) Test perceptivne brzine i točnosti (2 dijela po 100 zadataka, 3 minute za svaki dio) Test mehaničkog rasuđivanje (60 zadataka, 25 minuta) Test prostornih odnosa (50 zadataka, 25 minuta) Test gramatike i pravopisa (40 zadataka, 15 minuta) Diferencijalni testovi sposobnosti (DAT) za učenike osnovnih škola o 13-15g.

Answer 51

Inventar profesionalnih interesa (CII) za profesionalno usmjeravanje o B, 16+, 30 min. o za profesionalno usmjeravanje namijenjen je profesionalnom usmjeravanju koje pomaže pojedincima u donošenju odluka o daljnjem obrazovanju i izboru zanimanja. Pruža informacije o obrazovnim ciljevima, te interesima za pojedine obrazovne predmete i za pojedina područja rada. o CII može biti upotrijebljen zajedno s Diferencijalnim testovima sposobnosti (DAT) za profesionalno usmjeravanje i selekciju, te se na taj način podaci o interesima kombiniraju s podacima o sposobnostima i znanjima pojedinca. Može pomoći vrlo različitim osobama u procesu izbora zanimanja i donošenja odluka. Primjenjuje se i kod obrazovno zapuštenih osoba, osoba s invaliditetom i osoba koje dolaze iz drugih kultura.Inventar profesionalnih interesa (CII) za učenike osnovnih škola o Inventar profesionalnih interesa (CII) za učenike osnovnih škola pruža informacije o obrazovnim ciljevima, te interesima za pojedine obrazovne predmete i za pojedina područja rada. Namijenjen je profesionalnom usmjeravanju koje pomaže pojedincima u donošenju odluka o daljnjem obrazovanju i izboru zanimanja. o CII se primjenjuje zajedno s Diferencijalnim testovima sposobnosti (DAT) za osnovne škole te se na taj način podaci o interesima kombiniraju s podacima o sposobnostima i znanjima pojedinca. Primjenjuje se i kod obrazovno zapuštenih osoba, osoba s invaliditetom i osoba koje dolaze iz drugih kultura.

Answer 52

Gibsonov spiralni labirint = psihomotoričke sposobnosti o B kategorija, Dječja dob+, individualna primjena, 2 min o Testovi ovog tipa namijenjeni su mjerenju brzine, točnosti i općeg stila mišićnog reagiranja kao reakcije na brižljivo odabrane podražaje. Premda su važni u mjerenju inteligencije i nekih vještina, osobito su korisni za proučavanje osobina ličnosti, jer nisu naočigled povezani s neuroticizmom i poremećajima u ponašanju pa ne potiču sklonost lažiranju odgovora. o Gibsonov spiralni labirint je otisnut na predlošku formata A4 i ima oblik spirale, omeđene razmjerno širokim crnim crtama. Duž cijelog labirinta su razbacane zapreke u obliku debelo otisnutog slova O, a zadatak ispitanika je proći kroz labirint u što kraćem vremenu, bez doticanja zapreka ili crta koje omeđuju put kroz labirint. Booduje se vrijeme prolaska ispitanika kroz labirint i broj pogrešaka.

Answer 53

Mill Hill ljestvica rječnika – MHV Mill Hill ljestvica rječnika je test koji mjeri verbalnu inteligenciju i bogatstvo rječnika. Razvio ju je Raymond Cattell kao dodatak Ravenovim progresivnim matricama, koje procjenjuju neverbalnu inteligenciju. o B kategorija, 11+ g., 15-40 min, individualno ili grupno o MHV ljestvice rječnika pogodne su za korištenje sa Standardnim progresivnim matricama (SPM) ili Progresivnim matricama za napredne (APM).

Answer 54

Motivacija je stanje ili proces unutar pojedinca koji potiče, održava i usmjerava njegovo ponašanje prema određenom cilju. To je psihički proces koji nas pokreće prema cilju, usmjerava naše ponašanje i određuje njegov intenzitet i trajanje.

Answer 55

Teorije motivacije: Teorija samoodređenja, Maslowljeva teorija hijerarhijje potreba, Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije, McClellandova motivacijska teorija potreba, Vroomova teorija očekivanja, Teorija pravednosti (Adams)

Answer 56

Teorija samoodređenja = objašnjava dva tipa motivacije: ekstrinzičnu i intrinzičnu. o Ekstrinzična motivacija odnosi se na obavljanje aktivnosti zbog vanjskih nagrada (npr. novac, priznanje, izbjegavanje kazne). Ponašanje je vođeno vanjskim faktorima, a ne unutrašnjim zadovoljstvom. o Intrinzična motivacija nastaje kada osoba radi nešto iz čistog interesa ili zadovoljstva, bez potrebe za vanjskim nagradama. Aktivnost sama po sebi pruža unutrašnje zadovoljstvo. o motivacija se razvija u skladu s tri osnovne psihološke potrebe: o Autonomija (potreba za kontrolom) o Kompetentnost (potreba za osjećajem efikasnosti) o Povezanost (potreba za povezanošću s drugima) o Zadovoljavanje ovih potreba potiče intrinzičnu motivaciju i doprinosi većem osobnom zadovoljstvu i angažmanu. Ekstrinzična motivacija može biti korisna, ali dugoročno nije toliko efektivna za psihološko blagostanje.

Answer 57

Maslowljeva teorija hijerarhijje potreba 1. fiziološke potrebe (potreba za hranom, vodom, kisikom, seksualne potrebe) 2. potreba za sigurnošću (fizička sigurnost, sigurnost od gubitka posla i imovine) 3. potreba za ljubavlju i pripadanjem (ljubav, prijateljstvo) 4. potreba za poštovanjem (ugled, uspjeh) 5. potreba za samoostvarenjem/samoaktualizacijom (posljednji stadij o čovjeku, razvitku, postignuću) o potrebno je zadovoljiti ove na nižoj razini da bi se moglo zadovoljiti ove na višim razinama, iako je ponekad moguće zanemariti ove na nižima

Answer 58

McClellandova motivacijska teorija potreba McClellandova teorija potreba (poznata i kao Teorija naučene motivacije) tvrdi da ljudi imaju tri ključne motivacijske potrebe koje oblikuju njihovo ponašanje i uspjeh u poslu. Razvio ju je David McClelland, a temelji se na ideji da se ove potrebe razvijaju kroz iskustvo i društveni utjecaj. o potreba za moći – zadovoljstvo kad imaju utjecaj i kontrolu o potreba za povezivanjem – zadovoljstvo kad su voljeni o potreba za postignućem – zadovoljstvo kad su jako uspješni

Answer 59

Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije (poznata i kao teorija motivatora i higijenskih faktora) objašnjava što ljude motivira na poslu i kako se postiže zadovoljstvo zaposlenika. Razvio ju je Frederick Herzberg kroz istraživanja o radnoj motivaciji. o čimbenici održavanja – nisu motivatori, ali bez njih se osjeća nezadovoljstvo (politika kompanije, administracija, nadgledanje, uvjeti rada, međuljudski odnosi, plaće, status, sigurnost posla i osobni život) o motivatori – izazivaju zadovoljstvo, ali njihov izostanak ne izaziva nezadovoljstvo (izazovan posao, postignuća, odgovornost, napredovanje)

Answer 60

* ljudi će biti motivirani za ostvarenje cilja ako vjeruju u vrijednost cilja i ako mogu vidjeti ono što pomaže u njegovom ostvarenju * pojedinci imaju osobne ciljeve različite od organizacijskih ciljeva, ali se ti ciljevi mogu uskladiti

Answer 61

Teorija pravednosti (Adams) * važan faktor motivacije je subjektivna percepcija pojedinca o pravednosti njegove nagrade u odnosu na članove skupine

Answer 62

* Antisocijalni poremećaj ličnosti = dugoročno zanemarivanje pravila, društvenih normi i prava drugih * Izbjegavajući poremećaj ličnosti = podrazumijeva ozbiljnu društvenu inhibiciju i osjetljivost na odbacivanje * Granični poremećaj ličnosti = povezan je sa simptomima, uključujući emocionalnu nestabilnost, nestabilne i intenzivne međuljudske odnose, nestabilnu i impulzivno ponašanje. * Ovisni poremećaj ličnosti = kronični straha od razdvajanja i prekomjerne potrebe za brigom. * Histrionski poremećaj ličnosti = povezan je sa obrascima ekstremne emocionalnosti i ponašanja koje traže pažnju. Osjećaju se neugodno ukoliko nisu u centaru pažnje, brzo mijenjaju emocije i mogu se neprikladno ponašati kako bi privukli pozornost drugih. * Narcisoidni poremećaj ličnosti = pretjerana usmjerenost na samoga sebe i niska empatija. * Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti = sveobuhvatni obrazac preokupacije sa urednošću, perfekcionizmom, nefleksibilnošću i mentalnom i međuljudskom kontrolom. Ovo je drugačije stanje od opsesivnog kompulzivnog poremećaja (OCD). * Paranoidni poremećaj ličnosti = nepovjerenje prema drugima, čak i obitelji prijateljima i romantičnim partnerima. * Shizoidni poremećaj ličnosti = uključuje simptome koji uključuju odvajanje od društvenih odnosa. Ljudi sa ovim poremećajem su usmjereni ka njihovom unutrašnjem životu i često su indiferentni prema odnosima. Oni uglavnom pokazuju nedostatak emocionalnog izraza i mogu izgledati hladno. * Shizotipni poremećaj ličnosti = ekscentričnost u govoru, ponašanju, izgledu i mišljenju. Mogu doživjeti čudna uvjerenja ili "magično razmišljanje" i teškoće u formiranju odnosa.

Answer 63

1. NEO-PI-R (Revidirani NEO inventar ličnosti) 2. NEO-FFI (NEO petofaktorski inventar) 3. BFQ/BFQ-C (Big Five upitnik) 4. 16PF (Upitnik 16 faktora ličnosti) 5. EPQ (Eyesenckov upitnik ličnosti) 6. EPY-J (Eyesenckov upitnik ličnosti za djecu) 7. PIE (Indeks profila emocija) 8. BIP (Bohumski inventar za opis ličnosti u radnom okruženju) 9. MMPI-2 (Minnesota multifazični inventar ličnosti) 10. PAI (Inventar za ispitivanje ličnosti)

Answer 64

PAI (Inventar za ispitivanje ličnosti) = psihopatologija * C kategorija, 18+, 60 min. * na popisu najčešće primjenjivanih instrumenata za procjenu ličnosti u kliničkoj praksi i istraživanjima. 🔹 Procjena mentalnog zdravlja – pomaže u dijagnosticiranju psiholoških poremećaja. 🔹 Klinička evaluacija – često se koristi u psihoterapiji, psihijatrijskim evaluacijama i forenzičkim postavkama. 🔹 Pomoć u terapiji i liječenju – omogućuje bolje razumijevanje osobnosti i specifičnih psihičkih poteškoća. * * PAI sadrži 344 tvrdnje koje se kombiniraju na 22 neovisne ljestvice

Answer 65

MMPI-2 (Minnesota multifazični inventar ličnosti) = psihopatologija odraslih MMPI mjeri psihopatološke simptome i ličnošću povezane dimenzije, što ga čini korisnim alatkom za procjenu mentalnog zdravlja * C kategorija, 18+, 60-90 min., 567 čestica * najčešće korišten i istraživan inventar ličnosti na svijetu, te najčešća mjera psihopatologije u istraživanjima. * standard za objektivno mjerenje psihopatologije u nizu različitih situacija: na klinikama, u savjetovanju, pri dijagnosticiranju mentalnih poremećaja i pri odabiru odgovarajućeg tretmana * MMPI-2 je namijenjen: - ispitivanju psihopatologije u pacijenata kad su prisutni problemi osobne i socijalne prilagodbe ili se sumnja na njihovo postojanje - otkrivanju odgovarajućeg tretmana i mogućih poteškoća na početku tretmana - ispitivanju simptoma socijalne i osobne neprilagođenosti indikativne za psihološku disfunkciju

Answer 66

BIP (Bohumski inventar za opis ličnosti u radnom okruženju) = dimenzije ličnosti relevantne za profesionalni uspjeh * B kategorija, 18+ g., 35-45 min. * profesionalno usmjeravanje i selekcija kandidata za posao * standardizirano zahvaćanje slike koju o sebi ima testirana osoba, s obzirom na relevantne opise dimenzija ličnosti iz njezina profesionalnog života. * BIP je usmjeren na 4 područja: 1. Strukovna usmjerenost 2. Radno ponašanje 3. Socijalne kompetencije 4. Psihička konstitucija

Answer 67

PIE (Indeks profila emocija) = osnovne osobine ličnosti i konflikte u ličnosti * B kategorija, od rane adolescencije nadalje, 10-15 min., individualna ili grupna primjena * emotivnosti ispitanika u skladu s Plutchikovim multidimenzionalnim modelom emocija * za procjenu različitih područja emotivne nestabilnosti, a primjenjuje se u klinikama i psihijatrijskim ustanovama, u savjetovanju i psihoterapiji, za dijagnostičke evaluacije, za profesionalnu orijentaciju i selekciju, u nastavi psihologije i u istraživanjima * Ljestvice koje obuhvaća PIE upitnik: - Povjerljivost - Bojažljivost - Depresivnost - Nepovjerljivost - Agresivnost - Društvenost - Kontroliranost - Nekontroliranost * 62 čestice koje su zapravo parovi izraza za osobine ličnosti (njih ukupno 12), a zadatak ispitanika je odabrati koja ga od dvije riječi u paru bolje opisuje * kružni profil odnosno emocionalni krug koji upućuje na glavne snage koje djeluju u ličnosti i na konflikte u ličnosti

Answer 68

EPQ (Eyesenckov upitnik ličnosti) = introverzija-ekstraverzija, neuroticizam-emocionalnu stabilnost, kriminalitet * B kategorija, 16+ g., 10-15 min., individualno/grupno * 90 čestica, odgovor da ili ne * introverzija-ekstraverzija * neuroticizam-emocionalnu stabilnost * psihoticizam * skala laži * kriminalitet EPY-J (Eyesenckov upitnik ličnosti za djecu) = 3 osnovne dimenzije ličnosti * B kategorija, 7-15 g., 10-15 min., individualno/grupno * 81 čestica, odgovor da ili ne * introverzija-ekstraverzija * neuroticizam-emocionalnu stabilnost * psihoticizam * skala laži

Answer 69

16PF (Upitnik 16 faktora ličnosti) = 16 primarnih i 5 općih faktora ličnosti * B kategorija, 15/16+ g., 35-50 min, individualno/grupno * Profesionalna selekcija i razvoj, profesionalno usmjeravanje i psihološko savjetovanje * 185 čestica, 3 stupnja slaganja * Opći faktori: - Ekstraverzija, anksioznost, samokontrola, neovisnost i nesentimentalnost * tri pokazatelja stila odgovaranja: ljestvica upravljanja dojmom, ljestvica rijetkih odgovora i ljestvica učestalog biranja odgovora „točno“

Answer 70

BFQ/BFQ-C (Big Five upitnik) = 5 širokih dimenzija ličnosti (i 10 poddimenzija) * B kategorija, 16+g., 30 min., individualno/grupno * 132 čestice (24 za svaku dimenziju), 5 stupnjeva slaganja s tvrdnjom * BFQ-C: - Tri verzije: 8-10g, 11-14g., procjena od strane roditelja 8-14. g; 20-30m min. - 65 tvrdnji - koristan u obrazovnom području, profesionalnoj orijentaciji i kliničkom području * Energija (dinamičnost, dominacija) * Ugodnost (kooperativnost/empatija, srdačnost/prijateljski stav) * Savjesnost (temeljitost, ustrajnost) * Emocionalna stabilnost (emocionalna kontrola, kontrola impulsa) * Mentalna otvorenost (otvorenost pram kulturi, otvorenost prema iskustvu) *+ ljestvica laganja

Answer 71

NEO-FFI (NEO petofaktorski inventar) = 5 glavnih dimenzija ličnosti (i 30 faceta) * B kategorija, 17+ g., 10-15 min., individualno/grupno * Oblik za samoprocjenu i procjenu * 60 čestica, 5 stupnjeva slaganja s tvrdnjom * Koristi se kada je vrijeme ograničeno ili kada je potrebna samo općenita informacija o ličnosti

Answer 72

NEO-PI-R (Revidirani NEO inventar ličnosti) = 5 glavnih dimenzija ličnosti (i 30 faceta) * B kategorija, 17+ g., 35-45 min., individualno/grupno * Oblik za samoprocjenu i procjenu * 240 čestica + 3 čestice provjere valjanosti, 5 stupnjeva slaganja s tvrdnjom * Ljestvice imaju kontrolu učinka pretjeranog slaganja, pretjeranog neslaganja i davanja sličnih odgovora

Answer 73

Empatija se definira kao sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i primjerenog reagiranja na te emocije. Imati empatiju prema nekom znači da se možemo „staviti u njegove cipele“, odnosno da možemo zamisliti kako bismo se mi osjećali da smo u istoj situaciji. Empatija se definira kao sposobnost da se razumiju i osjećaju emocije drugih ljudi. To je proces u kojem osoba doživljava emocije drugih kao vlastite, a zatim reagira na temelju tog razumijevanja. Kod empatije si osoba pokušava približiti unutarnji doživljaj za koji pretpostavlja da ga drugi imaju, osjetiti isto što i objekt, odnosno osoba pokušava na trenutak izbrisati granicu, identificirati se i postati objekt.

Answer 74

Kognitivna empatija odnosi se na sposobnost razumijevanja tuđih emocija i misli, bez nužnog osjećanja tih emocija. Emocionalna empatija podrazumijeva sposobnost doživljavanja emocija drugih ljudi. Na primjer, ako netko osjeća tugu, vi biste se mogli osjećati tužno zbog njihove situacije, gotovo kao da ste sami u toj situaciji.

Answer 75

Simpatija je osjećaj saznanja i suosjećanja prema nekome, posebno prema njihovoj situaciji ili problemu. Povezana je s osjećajem brige i željom za pomaganjem. Primjer: Osjećaš simpatiju prema prijatelju koji je izgubio posao i želiš mu pomoći da se osjeća bolje.

Answer 76

NOVOROĐENČE, DOJENAŠTVO I DJETINJSTVO Motorički razvoj * 3 mj = hvatanje predmeta, igranje vlastitim rukama * 6 mj = sjedenje (uz oslonac), prebacivanje igračke iz ruke u ruku * 9 mj = stajanje (uz pridržavanje), početak puzanja * 1 g = hodanje, saginjanje i oponašanje šaranja po papiru * 18 mj = guranje lopte nogom, penjanje stepenicama (uz pomoć) * 2 g = hodanje uz i niz stube, hodanje natraške, trčanje * 3 g = stabilno i brzo trčanje, jedenje vilicom * 4 g = vožnja tricikla, crtanje čovjeka (punoglavac koji ima glavu i udove), samostalno pranje ruku i lica * 5 g = skakutanje na jednoj nozi, bojanje crteža, crtanje čovjeka kao da je napravljen od geometrijskih oblika * 6 g = vožnja bicikla, igranje badmintona, vezivanje vezica, samostalno oblačenje

Answer 77

Novorođenče se rađa s brojnim refleksima koji mu omogućuju prilagodbu na okolinu (refleks sisanja, hvatanja i hodanja). Osjet sluha dobro je razvijen, a vid se razvija (vidi mutno, pa se izoštrava, s dva mjeseca vide bijelu, crvenu, narančastu i plavu boju, sa 6-8 mj. vide kao odrasli). Vole slatke okuse, iskazuju gađenje na gorko i kiselo. Ne vole buku, jako svjetlo i jake mirise, bolne podražaje.

Answer 78

Senzomotorička faza razvoja (rođenje – 2. g.) * REFLEKSI – automatske i stereotipne reakcije na podražaj (0 do 1 mj.) * SHEME -uvježbani i uopćeni sklopovi ponašanja pomoću kojih dijete djeluje i spoznaje - sisanje i hvatanje (1 do 4 mj.) * POSTUPCI OTKRIVANJA – dijete prelazi od usmjerenosti na vlastito tijelo prema istraživanju okoline, slučajno postigne neki učinak pa ga ponavlja -čestim ponavljanjem otkriva vezu sredstva i cilja (npr. pokreta i zvuka koji nastaje) (4 do 8 mj.) * NAMJERNO PONAŠANJE – nisu samo slučajni učinci, dijete opaža željeni cilj i razmišlja kako ga ostvariti – počinje eksperimentirati s predmetima i svojim učincima na njih, javlja se stalnost objekta (ali stalnost objekta se potpuno razvije do 2.god.) (8 do 12 mj.) * NOVOST I ISTRAŽIVANJE – dijete mijenja ponašanje kako bi proizvelo nove učinke – metoda pokušaja i pogreške – baca, trga, vuče… (12 do 18 mj.) * MENTALNO PREDOČIVANJE – dijete počinje oponašati radnje koje je prije zapamtilo, pojavljuje se sposobnost predočivanja ili uporabe simbola, unutarnje rješavanje problema (umjesto pokušaja i pogreške), mentalne slike (18 do 24 mj.) – kraj senzomot.faze * pred kraj faze - sposobnost prepoznavanje sebe samih u ogledalu

Answer 79

Zbog sposobnosti stvaranja mentalnih slika djeca su spremna za razvoj govora i igre zamišljanja. Djeca sve složenije koriste simbole da bi si predočila svijet oko sebe. Koriste brojeve i riječi. Obilježje u ovoj fazi razvoja je konkretnost mišljenja. Razmišljaju samo u konkretnim pojmovima, ne razumiju metafore. Djeca su u toj fazi egocentrična - teško gledaju na stvari sa stajališta druge osobe. Nisu sposobna za empatiju. Rani egocentrizam odnosi se na potpuno poistovjećivanje s okolinom – dijete ne raspoznaje da gdje je granica njega i okoline. Također, ne razumiju da količina neke tvari ostaje ista, bez obzira na promjene u izgledu – princip konzervacije. U ovoj fazi razmišljanja djece prisutan je animizam – vjerovanje kako su neživi objekti živi i misle. Još jedno ograničenje je centracija – nesposobnost da se istovremeno usredotoči na više svojstava, već je usredotočeno samo na jedno svojstvo (npr.neki predmet je ili velik ili bijel, ne može svrstati npr.sve bijele velike autiće u jednu grupu, a sve male crne autiće u drugu)

Answer 80

Djeca postaju fleksibilnija u razmišljanju. Manje su impulzivna, nestaje egocentirizam, počinju shvaćati princip konzervacije, shvaćaju da postoji ljubav između njih i roditelja te shvaćaju kada je netko ljut ili razočaran. Često ne mogu rješavati probleme koji nisu „konkretni“ i očiti, ali logički rješavaju probleme s konkretnim objektima.

Answer 81

Dolazi do mentalnih operacija višeg stupnja – logičko rezoniranje i apstraktno mišljenje.

Answer 82

Adolescencija je razdoblje emocionalno, kognitivnog i tjelesnog razvoja koje uključuje i pubertet (period spolnog sazrijevanja) te se odvija od 12. do 20. godine. U ovom periodu se odvija faza formalnih operacija prema Piagetu, donose se hipoteze, zaključci i uzročno – posljedične veze. Glavno obilježje ove faze je apstraktno razmišljanje. Teškoće: - fenomen zamišljene publike – svi ih promatraju i procjenjuju njihova ponašanja - idealizam – uvjerenja i stavovi koji su idealistički i za koje se izrazito zalažu - osjećaj neranjivosti i posebnosti – ne može im se ništa dogoditi i neće se baš njima to dogoditi, nitko ih ne razumije - egocentrizam – veliko pridavanje pažnje i značaja vlastitim mislima i osjećajima, ne doživljavaju različite perspektive drugih ljudi Formiranje prvih bliskih odnosa, najprije s istim spolom, a onda se proširuje.

Answer 83

21-64 godina U odrasloj dobi razvoj je puno manje predvidljiv i ovisi o individualnim odlukama i izborima. Tjelesne promjene nastupaju u srednjim godinama, pad estrogena oko 45. u žena te menopauza oko 50. g. Muškarcima opada razina testosterona te vremenom i plodnost, ali pad testosterona nije tako snažan kao pad estrogena u žena. Odrasli imaju fleksibilnije i praktičnije mišljenje od adolescenata. Ostvaruje se partnerski odnos, stvara obitelj i odgajaju djeca, postižu se karijerni uspjesi. Work-life balance. Manje usmjereni na sebe i imaju razvijenije vještine za nošenje s problemima. Briga o roditeljima. Moguća kriza srednjih godina – dosada i jednoličnost, neispunjenost u karijeri, stilu života ili odnosima.

Answer 84

65+ godina Velike tjelesne promjene. Pad kognitivnih sposobnosti, brzine i točnosti. Odlazak u mirovinu – mogući socijalni problemi zbog manjeg broja uloga. Smrt partnera i bliskih prijatelja, strah od smrtnosti. Razmišljanje o postignućima.

Answer 85

1. efekt primarnosti, 2. efekt recentnosti, 3. halo efekt, 4. osnovna atribucijska pogreška, 5. pogreška stereotipa, 6. pogreška dostupnosti, 7. osobna jednadžba, 8. pogreška kontrasta, 9. pogreška sličnosti

Answer 86

Efekt primarnosti - za stvaranje dojmova o drugim ljudima važan je redoslijed kojim smo dobili informacije o njima, što se najčešće očituje kroz efekt primarnosti – pojavu da prve informacije više utječu na dojam koji stvorimo Efekt primarnosti gubi se pod određenim uvjetima: a)kad opažače upozorimo da uzmu u obzir sve informacije b)kad se opažače uputi da formiraju novi dojam nakon svake nove informacije c)povećanjem vremenskog razmaka između davanja informacija i izražavanja dojma – tu dolazi do efekta recentnosti, tj. zadnje informacije više utječu na dojam o osobi

Answer 87

Halo efekt - općeniti povoljan ili nepovoljan dojam o pojedincu utječe na sve druge prosudbe o njemu.

Answer 88

Osnovna atribucijska pogreška - sklonost da kad razmišljamo o uzrocima tuđeg ponašanja precijenimo važnost osobnih karakteristika, a podcijenimo utjecaj konteksta i situacije. Skloni smo zaključiti da ljudi nešto rade jer su oni „ovakvi“ ili „onakvi“, a ne jer je situacija u kojoj se nalaze „ovakva“ ili „onakva“. Na primjer, kad mi netko oduzme prednost u prometu prije ću pomisliti da je ta osoba neobzirna i loš vozač, nego da juri nekoga dovesti na aerodrom na vrijeme ili pak da se okrenula umiriti dijete na stražnjem sjedištu pa me nije na vrijeme vidjela.

Answer 89

Pogreška stereotipa – kada se pripadnicima nekog zanimanja, položaja ili etničke skupine pripisuju određene osobine što posljedično može utjecati na stvaranje dojma o pripadniku skupine.

Answer 90

Pogreška dostupnosti - odabiremo prvu stvar koja nam „padne na pamet“, odnosno formiramo dojam na temelju informacija koje su nam lako dostupne ili smo se nedavno time bavili/ o tome razmišljali/ s time se susreli. Primjer: osoba koja često radi s određenom skupinom klijenata (npr. PTSP, anksiozni poremećaji i sl.) može nesvjesno posumnjati na taj određeni poremećaj i kod osobe koja ga možda nema ili nema dovoljno specifičnih simptoma samo zato što su joj te informacije „najdostupnije“.

Answer 91

Osobna jednadžba – tendencija jednog ispitivača da daje slabije (strogi ocjenjivač)ili bolje ocjene (blagi ocjenjivač).

Answer 92

Pogreška kontrasta – sklonost da na dojam kandidata utječu prethodni kandidati.

Answer 93

Pogreška sličnosti - sličnim kandidatima pripisuju se slične osobine.

Answer 94

Prema WHO: „Zdravlje je stanje potpune tjelesne, psihičke (mentalne) i socijalne (društvene) dobrobiti , a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.„ „Mentalno je zdravlje stanje dobrobiti u kojemu pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je u stanju doprinositi svojoj zajednici.“

Answer 95

Mentalno zdravlje nije neko savršeno stanje, već podrazumijeva pozitivan stav i odnos prema sebi i drugima, pozitivnu sliku o sebi, visoku razinu samosvijesti i samopoštovanja, osjećaja kontrole i optimizma te sposobnost suočavanja s problemima.

Answer 96

Dobro mentalno zdravlje ne znači život bez stresa i neugodnih emocija (ljutnje, tuge, straha, zabrinutosti…). Ono ima zaštitnu ulogu: štiti nas od negativnih posljedica stresa i teškoća koje su dio života svakog pojedinca tako da ih možemo prihvatiti i s njima se nositi koristeći svoje resurse, znanja, vještine i sposobnosti te tako pomaže smanjiti rizik od razvoja ili pogoršanja problema mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja ili bolesti. Mentalno zdravlje je ključno za emocionalnu stabilnost, kvalitetne odnose, otpornost na stres, kognitivno funkcioniranje, fizičko zdravlje i produktivnost. Održavanje mentalnog zdravlja poboljšava kvalitetu života i pomaže u suočavanju s izazovima. Dobro mentalno zdravlje štiti nas i time što podrazumijeva sposobnost da se mijenjamo i prilagođavamo (fleksibilnost), učimo i testiramo sebe u novim situacijama i s novim problemima te razvijamo nove načine i strategije suočavanja s teškoćama.

Answer 97

Frustracija je stanje neugode, nemira i tjeskobe ili srdžbe izazvano zaprekama ili teškoćama u ostvarivanju cilja. Kako ju riješiti: Prvo prepoznati da se radi o frustraciji, usmjeriti se na sadašnji trenutak i ono što možemo mijenjati.

Answer 98

Načini reagiranja na frustraciju: agresivnim ponašanjem ili obrambenim mehanizmima (racionalizacija, supstitucija, kompenzacija, negiranje, fiksacija, projekcija, regresija). Dugotrajnija frustracija može imati kao posljedicu pojavu stresa. Kako se riješiti: umiriti tijelo, smiriti disanje (potencijalno mindfullness programi ili biofeedback), suočavanje s problemom, razgovarati s bliskim osobama ili stručnjacima ukoliko je potrebno, raščlaniti veći problem na više manjih. Također, treba razmisliti o tome koja su naša očekivanja (koja su možda prevelika/nerealna), a koja su dovela do frustracije i zatim pokušati prilagoditi ta očekivanja, pokušati biti fleksibilniji i očekivati da se situacije mogu odviti na više načina, a ne samo onako kako bismo mi htjeli (realnije i u skladu s našim mogućnostima)

Answer 99

Stresori su unutarnji ili vanjski podražaji, događaji ili situacije koje izazivaju stanje stresa. Mali svakidašnji stresori – ne moraju ostaviti posljedice na tjelesno ili psihičko zdravlje pojedinca o Svakidašnje situacije o Uvjeti rada Veliki životni stresori – nisu česti, ali ih svatko povremeno doživi o Životne promjene o Traumatski događaji

Answer 100

1. Emocionalni = tuga, strah, ljutnja, bespomoćnost, bezvoljnost, osjećaj krivnje 2. Kognitivni = rastresenost, zamišljenost, zaboravljivost, ruminiranje 3. Tjelesni = prekomjerno znojenje, crvenilo, suha usta, drhtanje, gubitak(povećanje teka, grčevi u želucu, glavobolja, umor, lupanje srca, teškoće sa spavanjem 4. Bihevioralni – plakanje, agresivnost, povlačanje u sebe, samoozljeđivanje, zlouporaba sredstava ovisnosti…

Answer 101

Ako znakovi stresa dugo traju javlja se kronični stres. Kronični stres može dovesti do različitih bolesti, npr. srčanih tegoba, čira na želucu, poremećaj u radu štitnjače… Kronični stres smanjuje učinkovitost imunološkog sustava što povećava vjerojatnost pojave prehlade pa sve do zloćudnih bolesti.

Answer 102

Burnout je stanje emocionalne i psihičke premorenosti do koje dolazi zbog kroničnog stresa u radnim uvjetima, a očitava se kao manjak motivacije, interesa i učinkovitosti. Burnout se javlja iz kroničnog stresa, ali je kraćeg trajanja. Stres može imati teže fizičke i psihičke posljedice za zdravlje, a burnout se prvenstveno vidi kroz manjak motivacije, interesa i učinkovitosti.

Answer 103

* DASS 21 – Upitik depresivnosti, anksioznosti i stresa * MBI (Maslach Burnout Inventory – test sagorijevanja na poslu) * SUO - Skala suočavanja sa stresom za djecu i adolescente * WOC – Upitnik o načinima suočavanja sa stresom

Answer 104

Zato što je način na koji će se osoba nositi sa stresom pod utjecajem genetike, iskustva i ponašanja i OSOBINA (najviše neuroticizam). Također, reakcija na situaciju u kojoj se netko nalazi uvelike ovisi o tome kako će osoba tu situaciju interpretirati i percipirati – predstavlja li to za nju prijetnju, izazov ili mu uopće nije bitna stavka u životu (npr.loša ocjena će za jedno dijete predstavljati ogroman problem, dok će drugom djetetu biti potpuno nevažna). Također, doživljaj neke situacije ovisi i tome procjenjuje li osoba da se s određenom situacijom može dobro nositi (i lako ju riješiti) ili procjenjuje da nema kapaciteta da se nosi s njom. Jedan od faktora je i otpornost na neugodne podražaje i životne situacije jer ona određuje stupanj u kojemu je osoba sposobna adekvatno se suočiti sa poteškoćama i izazovnim situacijama te proći kroz njih bez pojave traumatskih simptoma koji bi narušili i smanjili njezinu opću razinu funkcioniranja. Dio toga je tolerancija na frustraciju koja je sposobnost podnošenja prepreka na putu do cilja i zadržavanje normalnih i prikladnih reakcija. Ljudi koji dobro podnose veliku količinu frustracije i stresa imaju visoku toleranciju.

Answer 105

Kriza je stanje koji nastaje nakon kriznog događaja koji je izrazito uznemiravajući i stresan, a može uključivati prijetnju ili doživljaj gubitka, ranjavanje, iznenadne smrti, gubitak osoba ili vrijednosti važnih za osobu/skupinu.itd. Prelazi psihološke kapacitete osobe za nošenje sa stresnom situacijom pri čemu dolazi do dojma nerješivosti te značajno utječe na osobu i njezinu okolinu (organizaciju, zajednicu).

Answer 106

Psihološke krizne intervencije su skup postupaka pomoću kojih se, nakon kriznih događaja, ljudima nastoji pomoći da prebrode ono što su doživjeli. To, prije svega, znači pružanje podrške i pomoći radi ponovnog stjecanja osjećaja autonomije i kontrole nad životom, čime se smanjuje osjećaj bespomoćnosti, što je najizrazitija osobina krize kao psihološkog stanja. Krizne intervencije ubrajaju se prvenstveno u preventivne postupke što znači da se pomoću njih nastoji spriječiti pojava težih i dugotrajnijih posljedica ili čak psihopatoloških poremećaja koji se, u nekih ljudi, mogu javiti kriznih događaja. Provode se nakon traumatskih/kriznih događaja tj. nakon događaja koji ugrožavaju život, dovode do gubitka zdravlja ili života, ranjavanja, iznenadne smrti itd.

Answer 107

Vrste: provode se STRUKTURIRANI GRUPNI I INDIVIDUALNI RAZGOVORI U slučaju kriznog događaja stručnjaci za mentalno zdravlje koji su prošli program osposobljavanja za pružanje psiholoških kriznih intervencija dolaze na mjesto događaja i pravodobnim psihološkim intervencijama ublažavaju psihološke posljedice te ubrzavaju proces oporavka. Uz navedeno pružaju edukaciju iz područja stresa, traume i kriznih intervencija. Psihološke krizne intervencije sastoje se od strukturiranih grupnih razgovora koje uvijek vode dva posebno osposobljena stručnjaka (voditelj i suvoditelj) koji ne pripadaju zajednici koju je pogodio krizni događaj. Ovisno o broju pogođenih, a u skladu s procjenom i dogovorom koju zajednički donose voditelj intervencije i nadležne osobe iz organizacije/ustanove, krizna intervencija vodi se s jednom ili više skupina. Usto, svim zainteresiranima uvijek se nudi i mogućnost individualnih razgovora sa stručnjacima.

Answer 108

* Smanjenje intenziteta stresa * Zaštita od dodatnih stresora * Pomoć pri organiziranju i mobiliziranju snaga (u sebi, u obitelji, u zajednici) * Stručna psihosocijalna podrška radi što bržeg i lakšeg uspostavljanja razine funkcioniranja iz razdoblja prije krize * Ublažavanje i/ili sprečavanje budućih neprilagođenih ponašanja i emocionalnih slomova

Answer 109

Anksioznost možemo opisati kao opću napetost, zabrinutost, osjećaj straha ili panike koji se javljaju u trenucima izloženosti nekoj prijetećoj situaciji, stvarnoj ili zamišljenoj. S obzirom da anksioznost nastaje kao reakcija na prijeteću situaciju, karakteristična je za sve populacije, zbog čega ju je u određenoj mjeri opravdano smatrati adaptivnom, pod uvjetom da nije prekomjerna i klinički izražena te da značajno ne ograničava osobu u svakodnevnom funkcioniranju.

Answer 110

Očituje se u psihičkim i fizičkim simptomima koje osoba najčešće doživljava izrazito neugodnima, poput osjećaja neugode i neizvjesnosti, predosjećanja potencijalne opasnosti, kao i raznih fizioloških promjena poput ubrzanog rada srca, povećanog krvnog pritiska i tjelesne napetosti.

Answer 111

Anksioznost kao stanje (situacijska anksioznost): Privremena i prolazna reakcija na stresnu situaciju. Javlja se kao odgovor na prijetnju (npr. ispit, javni nastup). Nestaje kada stresni faktor prođe. 🔹 Anksioznost kao osobina (crta ličnosti): Trajna sklonost pretjeranom zabrinjavanju i doživljavanju stresnih situacija kao prijetećih. Osobe s visokom anksioznosti kao osobinom češće su napete, nesigurne i osjetljive na stres. Može povećati rizik za anksiozne poremećaje.

Answer 112

Anksioznost kao crta ličnosti - ovakav pristup na anksioznost gleda kao na kontinuum. Jedan kraj kontinuuma predstavlja niska razina anksioznosti, u sredini se nalazi umjerena razina anksioznosti, a drugi kraj predstavlja visoka razina anksioznosti koja ometa svakodnevno funkcioniranje, kao što je slučaj kod osoba koje pate od anksioznih poremećaja. Anksioznost je neodvojivo vezana uz širi koncept neuroticizma, kojeg smo prethodno opisali. U Petfaktorskom modelu, anksioznost je jedna od faceta neuroticizma (Costa i McCrae 1995). Osoba visoko na neuroticizmu bila bi sklonija češće reagirati na način sukladan visokoj anksioznosti. (KOD DJECE): Kada strah i anksioznost značajno utječu na funkcioniranje djeteta, ometaju normalan psihosocijalni razvoj te dovode do teškoća u školskom, socijalnom i obiteljskom okruženju govori se o anksioznom poremećaju.

Answer 113

Anksiozni poremećaji- negativne automatske misli, pogrešna bazična vjerovanja, kognitivne distorzije: stvaranje iskrivljene percepcije događaja, omogućuju nastanak psihičkog poremećaja

Answer 114

1. Socijalna fobija/socijalni anksiozni poremećaj - neprimjereni strah od izloženosti promatranju i kritičkoj procjeni drugih u različitim socijalnim situacijama i očekivanje da će rezultat takve procjene za osobu biti negativan (strh od javnih nastupa, predavanja, iznošenja osobnog mišljenja, susreta sa značajnim osobama, pokazivanje znanja ect) 2. Generalizirani anksiozni poremećaj - prisutnost pretjerane anksioznosti i zabrinutosti koje su prisutne većinu dana tijekom šest mjeseci u vezi s raznim događajima (brige usmjerene na budućnost, nepoznate situacije, vlastite sposobnosti ili odobravanje drugih- osoba ne može kontrolirati tu brigu, postoje i u odsutnosti objektivnog razloga) 3. Specifična fobija - značajan i trajan strah koji je pretjeran i nerazuman te uzrokuje prisutnost ili očekivanje specifično objekta ili situacije (letenje, visina, krv...; napadaji bijesa, plakanje, ukočenost ili „priljepljenost” uz poznatu osobu, ubrzan rad stca, znojenje, hiperventilacija, bolovi u trbuhu) 4. Panični poremećaj s agorafobijom ili bez nje - iskustvo neočekivanih paničnih napadaja praćenih stalnom zabrinutošću oko njihovih ponavljanja ili promjenom u ponašanju uzrokovanih napadima 5. Opsesivno-kompulzivni poremećaj - Intenzivna anksioznost, ponavljajuće opsesije i/ili kompulzije 6. Selektivni mutizam (kod djece) - poremećaj koji se prvi puta dijagnosticira u dojenačkoj dobi, djetinjstvu ili adolescenciji, djeca odbijaju govoriti u specifičnim situacijama uz zadržanu sposobnost govorenja u drugim okolnostima npr. mogu pričati kod kuće -Početak najčešće između 4-8. godine, češći kod djevojčica nego kod dječaka 7. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - Psihički poremećaj koji može nastati nakon izloženosti ili svjedočenju životno ugrožavajućim iskustvima (Intenzivan strah, osjećaj užasa i bespomoćnosti zbog izloženosti intenzivnoj traumi ) 8. Akutni stresni poremećaj - Akutni stresni poremećaj (ASP) se definira kao poremećaj koji se javlja unutar 2 dana pa sve do mjesec dana nakon izlaganja traumatskom događaju. Nakon mjesec dana može se pojaviti posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). ASP i PTSP usko su povezani. Mnogi pacijenti s ASP-om kasnije razviju PTSP, dok neki koji imaju PTSP nisu zadovoljili kriterije ASP-a nakon traume

Answer 115

Blaži simptomi- psihoedukacija i suportivna psihoterapija -Mlađe dijete- terapija igrom -Psihoterapija ako su simptomi umjereno izraženi i ometaju normalno funkcioniranje djeteta -Najviše dokaza o učinkovitosti KBT (akutna faza, dugotrajno liječenje) -Teški simptomi- psihofarmakološka terapija (ako simptomi onemogućavaju funkcioniranje ili uključivanje u psihoterapiju, kod djelomičnog odgovora na psihoterapiju)

Answer 116

KBT pristup - temelj kognitivnih pristupa- disfunkcionalni i iskrivljeni načini mišljenja uzrokuju ili povećavaju disfunkcionalne emocije i ponašanja -Cilj- promjena ponašanja -Usmjereni na podučavanje novim obrascima ponašanja i stavovima kod djece koja koriste nezrele i neučinkovite obrasce -Tri temeljne skupine metoda: terapija rješavanja problema, terapije temeljene na kognitivnoj restrukturaciji i terapija suočavanja

Answer 117

-Kognitivno restrukturiranje- davanje uputa samome sebi, važnost unutarnjeg monologa, potkrepljuje sustavno opažanje, dovodi do promjene ometajućih misli -Terapija rješavanja problema- više potencijalnih rješenja za neprimjerene obrasce -Terapija suočavanja- imaginarno i stvarno izlaganje s postupnim suočavanjem s izazovnim situacijama -Edukacija i uključivanje roditelja (aktivno sudjelovanje u planiranju i provođenju terapijskog tretmana) od ključne važnosti -Pomažu u provođenju i uvježbavanju terapijskog procesa i učenju novih vještina te njihovo aktivnosti provođenje u djetetovoj svakodnevici -Potkrepljivanje pozitivnih obrazaca ponašanja kod djeteta -Praćenje terapijskog tretmana, aktivno sudjelovanje s terapeutom -Potrebno poticati i roditelje da rade na vlastitoj samokontroli ljutnje i anksioznosti i na kognitivnoj restrukturaciji negativnih automatskih misli

Answer 118

1. STAI, STAI-C - Upitnik anksioznosti kao stanje i osobine ličnosti 2. Skala strahova anksioznosti za djecu i adolescente - SKAD-62 3. DASS-21 (Depresija, anksioznsot i stres, 21 čestica)

Answer 119

STAI i STAI-C – Upitnik anksioznosti kao stanja i osobine ličnosti * B kategorija, 1. razred srednje+, 20 min * STAI-C 9-12 g. * dvije ljestvice za samoprocjenu: - S-ljestvica je mjera anksioznosti kao stanja koja se odnosi na prolazna emocionalna stanja različitog intenziteta, obilježena subjektivnim doživljajem napetosti, nervoze, zabrinutosti, strepnje i aktivacijom autonomnog živčanog sustava. - O-ljestvica mjeri anksioznost kao osobinu ličnosti, tj. relativno stabilne individualne razlike u sklonosti anksioznosti. * Obje ljestvice sastoje se od po 20 čestica, a ispitanici svoje odgovore daju na skali od 4 stupnja kojima se opisuje intenzitet osjećaja kod S-ljestvice odnosno učestalost pojave anksioznosti kod O-ljestvice.

Answer 120

Skala strahova i anksioznosti za djecu i adolescente - SKAD-62 = strahove i anksioznost * B kategorija, 10-18 g., individualna ili grupna, oko 20 minuta * konstruirana je na temelju popisa simptoma anksioznih poremećaja iz DSM-IV klasifikacije, pri čemu nisu obuhvaćeni simptomi posttraumatskog i akutnog stresnog poremećaja. * 62 čestice koje opisuju najčešće strahove, te simptome i sindrome anksioznosti u djetinjstvu i adolescenciji. * Obuhvaća 8 subskala: 1. Skala ispitne anksioznosti (ISP) (11 čestica) 2. Skala socijalne anksioznosti (SOC) (10 čestica) 3. Skala separacijske anksioznosti (SEP) (11 čestica) 4. Skala opsesivno-kompulzivnih simptoma (OPKO) (8 čestica) 5. Skala anksiozne osjetljivosti/panični napadi/agorafobija (APA) (12 čestica) 6. Skala zabrinutosti (ZAB) (9 čestica) 7. Skala somatizacije (SOMA) (15 čestica iz skala ISP, SEP, SOC i APA) 8. Skala specifičnih strahova i fobija (SSF) (pitanje otvorenog tipa) * Zadatak ispitanika pri ispunjavanju skale je procijeniti koliko je navedena tvrdnja za njega točna, na ljestvici od 5 stupnjeva, te na pitanju otvorenog tipa nabrojiti i opisati svoje strahove.

Answer 121

Psihološko savjetovanje kraćeg je trajanja (nekoliko dana, tjedana do najviše nekoliko mjeseci) i orijentirano je na rješavanje jednog ili par specifičnih problema koji ometaju funkcioniranje osobe. Savjetnik nudi prijedloge kako se s njima nositi i bolje upravljati životom te potiče na poduzimanje specifičnih akcija, promjenu specifičnih ponašanja i pomaže klijentu pronaći vlastita rješenja na trenutne probleme. Savjetovanje će biti od koristi ukoliko osoba ima specifične kratkoročne poteškoće, želi naučiti kako se suočavati sa stresom, organizirati vrijeme, unaprijediti odnose, ako prolazi kroz životnu promjenu, ima probleme s ovisnošću ili jednostavno traži podršku.

Answer 122

Psihoterapija može biti kratkoročna ili dugoročna (od nekoliko tjedana, mjeseci do nekoliko godina) ovisno o problemu klijenta i pristupu psihoterapeuta. Usmjerena je na promjenu neprilagođenog ponašanja i/ili otkrivanja njegovog uzroka te promjenu neprilagođenog mišljenja, često s ciljem dublje analize problema i dubljih promjena zbog čega se rijetko fokusira na samo jedan problem. U obzir se mogu uzeti sva prošla i sadašnja iskustva, emocije i načini razmišljanja klijenta koji potencijalno duže vrijeme onemogućavaju daljnji osobni razvoj i narušavaju mentalno zdravlje osobe. Psihoterapija se preporučuje kad su normalno svakodnevno funkcioniranje i odnosi značajno narušeni, kad osoba ima kronične i ponavljajuće brige, kronične tjelesne bolesti koje utječu psihičko stanje, ima dijagnosticiran mentalni poremećaj, suicidalne misli, ako se bori traumama itd.

Answer 123

1. Izražena empatija – pomaže pri stvaranju odnosa s klijentom, izgradnji povjerenja, ali ukoliko osoba ima jako izraženu empatiju, može doći do identificiranja s klijentom i smanjene objektivnosti 2. Otvorenost – osoba koja je otvorena sagledat će situaciju iz različitih perspektiva, uzet će u obzir okolnosti u kojima se klijent nalazi i time imati širu sliku o klijentovu funkcioniranju, ponašanju, doživljavanju, a samim time se smanjuje i pristranost. 3. Savjesnost – osoba odrađuje detaljnu analizu (procjenu), pristupa zadatku ozbiljno i savjesno, drži se etičkih načela, no pretjerano izražena savjesnost može dovesti i do rigidnosti i slabije prilagodljivosti. 4. Strpljivost – osoba će uzeti u obzir sve faktore prije donošenja odluke (bez ishitrenih zaključaka), a također će klijentu dati vremena koliko mu je potrebno i biti tolerantna prema njegovim problemima (posebice ukoliko se često ponavljaju iste problematične situacije, ponašanja, obrasci mišljenja) 5. Neuroticizam – ako je psiholog vidno emocionalno uznemiren, anksiozan i loše raspoložen (i ne može to prikriti), to može utjecati i na klijenta i na njegov dojam o psihologu, a samim time i spremnost da otvoreno priča sa psihologom i da ima povjerenja u njega. Također, ako je psiholog visoko na neuroticizmu, može zbog svoje anksioznosti biti pretjerano oprezan pri donošenju dijagnostičkih odluka ili odluka o tretmanu

Answer 124

Psihologijski nalaz je stručni dokument koji izrađuje psiholog nakon provedenog psihološkog ispitivanja. Njegova svrha je pružiti uvid u psihičko stanje, kognitivne sposobnosti, emocionalno funkcioniranje, osobine ličnosti i druge relevantne aspekte osobe. Nalaz se može koristiti u različite svrhe – medicinske, edukacijske, sudske, radne ili druge profesionalne kontekste.

Answer 125

1. Osobne podatke klijenta (ime i prezime, datum rođenja, spol, obrazovanje i zanimanje) 2. Razlog upućivanja 3. Opažanje tijekom obrade 4. Korištene tehnike i instrumenti 5. Opis dobivenih rezultata i interpretacija (kognitivne sposobnosti, emocionalno i socijalno funkcioniranje, pamćenje, pažnja, logičko razmišljanje) 6. Zaključak 7. Preporuke

Answer 126

Ovisi u kojoj situaciji. Postepenim pitanjima pokušati doći do podataka od osobe. Prikupiti podatke drugim metodama. Naglasiti osobi važnost iskrenosti i međusobnog povjerenja.

Answer 127

Izbjeći davanje osobnih podataka. Pitati osobu zašto su joj te informacije važne. Istaknuti svoje obrazovanje i stručnost. Navesti podatak da sam ovlašteni psiholog i da joj mogu pomoći ako se s tim slaže. Reći joj da ona dobrovoljno sudjeluje u ispitivanju te da može odustati ako želi? Nastaviti ukoliko nema više pitanja.

Answer 128

Reći osobi da iako se činim mlado da sam svojim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem stekla kompetencije te da sam ovlašteni psiholog. Navela bih da imam iskustva u pružanju pomoći osobama koje su se pronašle u sličnoj situaciji kao i on.

Answer 129

Konvencija o pravima djeteta i Obiteljski zakon.

Answer 130

Osobe sa senzornim oštećenjima testiraju u Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek u Osijeku. Testiranje se provodi najčešće kroz nekoliko dana. Oni imaju specifične kompetencije i sredstva za testiranje djece sa senzornim oštećenjima. Psiholog može vršiti procjenu psihomotornog/kognitivnog razvoja kroz igru, metodu opservacije i prilagodbu nekih od testova (npr. korištenje samo verbalnih skala, uvećanje slika i sl.). Mogu se koristiti testovi specifično za osobe s oštećenjima vida poput ITVIC testa za slijepu djecu i drugih testova na brajici. Za procjenu intelektualnih sposobnosti koristiti CPM. Provjeriti vidi li osoba dobro matrice. Mogućnost uvećanja slika. Za ličnost čitati čestice osobi i bilježiti odgovore. Kod gluhih i nagluhih osoba (osoba s oštećenjima sluha) - mogućnost korištenja komunikacijskog posrednika za opisivanje uputa.