Morphology Exam, Pt. 2 Flashcards

1
Q

Fleksija

A

Tvorba oblika riječi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Paradigma

A

Usustavljeni popis oblika riječi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Derivacija

A

Tvorba novih riječi, najčešće se na tvorbenu osnovu pričvršćuju derivacijski nastavci. Ona mijenja leksičko značenje, a može mijenjati i vrstu riječi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Oblična osnova

A

Oblična osnova je ona osnova na koju se dodaju fleksijski nastavci.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Inherentna obilježja

A

Inherentna obilježja su ona koja se tiču samog oblika riječi ili su u njemu sadržana, ona obilježja za koje nam nije potrebna okolina da bismo ih iščitali. (npr. pripadnost imenice sklonidbi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Obilježja slaganja

A

Obilježja slaganja su ona obilježja koja se pridružuju obliku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Preobrazba

A

Preobrazba ili konverzija je promjena vrste riječi bez dodavanja afikasa. (stari/Hrvatska)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Stapanje

A

Stapanje je rječogradni postupak kombiniranja i fuzioniranja neznačenjskih dijelova i dviju postojećih punoznačnica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Jezične univerzalije

A

Jezične univerzalije su ona obilježja koja su zajednička svim ili skoro svim jezicima svijeta. Takvih univerzalija koje se odnose na sve jezike su malobrojne i banalne, pa se one često formuliraju kao generalizacije za određenu skupinu jezika ili kao ono što se češće javlja u jezicima svijeta od ostalih obilježja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Greenbergov indeks sinteze

A

Greenbergov odnos sinteze odnosi se na prosječan broj morfema u riječi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Izolativni jezici

A

Izolativni jezici su oni jezici koji nemaju fleksiju niti promjenjive riječi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Fuzijski jezici

A

Fuzijski jezici oni su čiji se oblici riječi sastoje od više vezanih morfova, no odnos morfova i morfema rijetko je 1:1 kao što to obično bude kod aglutinativnih jezika. Primjer fuzijskog jezika je hrvatski jezik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Aglutinativni jezici

A

Aglutinativni jezici su oni jezici u kojima je svaki morf ostvaraj jednog morfema, dakle 1:1.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Polisintetički jezici

A

Polisintetički jezici su oni u kojima je jedna riječ zaprav izraz sadržaja jedne rečenice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Inkorporacija

A

Inkorporacija je vrsta slaganja pri kojoj se glagolu pričvršćuju njegove dopune, no on i dalje ima funkciju predikata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Reduplikacija

A

Reduplikacija je ponavljanje baze ili dijela baze u obliku riječi s morfološkom ili pragmatičkom svrhom. (seljo-beljo za hrv., npr. u jeziku pangasinan za množinu amigo - amimigo)

17
Q

Vokalska harmonija

A

Vokalska harmonija je asimilacija vokala afiksa s obzirom na vokal korijena riječi. (npr. turski)

18
Q

Gramatička vremena u hrvatskom

A

Gramatička vremena u hrvatskom su: prezent, perfekt, pluskvamperfekt, aorist, imperfekt, futur prvi i futur drugi.

19
Q

Glagolski načini u hrvatskom

A

Glagolski načini u hrvatskom su: kondicional prvi, kondicional drugi, optativ, indikativ, imperativ.
Optativ je željni način, izražava se glagolskim pridjevom radnim (npr. Živjeli!).

20
Q

Tvorba glagolske imenice u hrvatskom

A

Glagolska imenica u hrvatskom tvori se od nesvršenih i svršenih glagola.

21
Q

Glagolski pridjev trpni

A

Glagolski pridjev trpni najčešće se tvori od prijelaznih glagola.

22
Q

Glagolski prilozi

A

Glagolski prilog sadašnji tvori se od nesvršenih glagola, dok se glagolski prilog prošli tvori od svršenih glagola.

23
Q

Glagolske kategorije u infinitivu

A

Glagolske kategorije sadržane u infinitivu su glagolski vid i prijelaznost glagola.

24
Q

Infinitni glagolski oblici

A

Infinitni glagolski oblici u hrvatskom jeziku su oni koji ne iskazuju lice, a to su glagolski prilozi, glagolski pridjevi, infinitiv.

25
Q

Participi u hrvatskom jeziku

A

Participi u hrvatskom jeziku su: glagolski pridjev radni i trpni, glagolski prilog sadašnji i prošli.

26
Q

Perifrastični oblik

A

Perifrastični glagolski oblik je onaj glagolski oblik koji je složen od više riječi, npr. u hrvatskom jeziku to su: pluskvamperfekt, perfekt, futur prvi, futur drugi, kondicional prvi i drugi.

27
Q

Padež

A

Padež je gramatička kategorija sklonjivih riječi koja prikazuje odnose glagola i imenskih kategorija.

28
Q

Apsolutiv

A

Apsolutiv je padež vršioca neprijelazne i trpioca prijelazne radnje. Kao padež pojavljuje se kod ergativnih jezika.

29
Q

Hibrid

A

Hibrid je imenica kojoj se gramatički i referencijalni rod ne poklapaju (npr. u hrvatskom - ovaj curetak)

30
Q

Heterogen

A

Heterogen je imenica s različitim rodovima u jednini i množini (npr. finale).

31
Q

Hapaks legomenon

A

Hapaks legomenon je riječ koja se pojavljuje samo jednom u korpusu.

32
Q

Leksikalistička hipoteza Noama Chomskog

A

Osnovna jedinica je riječ, a ne morfem. Morfologija postoji i pripada leksikonu.