Mišići Flashcards

1
Q

Definiraj pojmove polazište, hvatište, točka pripoja, punctum fixum i punctum mobile

A

Polazište mišića je nepokretno i označuje punctun fixium, a hvatište mišića je pokretno i označuje punctum mobile.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Definiraj pojmove glava i trbuh mišića te tetiva.

A

Trbuh mišića je kontraktilni dio mišića, a tetiva je vezivni dio mišića koji pričvršćuje mišiće za kosti. Glava mišića je više trbuha mišića koji ulaze u jednu tetivu, ali izlaze u više njih.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kakve vrste teiva razlikujemo?

A

Vlačne tetive - smjer mišićnih vlakana se poklapa sa smjerom djelovanja sile
Klivne tetive - smjer vlačne sile se ne poklapa sa smjerom mišićnih vlakana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koje su vrste poprečnoprugastih mišića?

A

Poprečnoprugasti srčani mišići i skeletni mišići.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako su građeni poprečnoprugasti skeletni mišići?

A

Od dviju vrsta vlakana, akitinskih ili tankih i miozinskih ili debelih.
Imaju dvije pruge, A i I prugu, U A-pruzi se nalazi H-pruga, a u I-pruzi se nalazi Z-pruga. Imaju L i T sustave. Dijeli se na primarne (endomizij), sekundarne (perimizij) i tercijalne (epimizij).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako dolazi do kontrakcije mišića?

A

Pute L T sustava trijada dolazi do oslobađanja kalcijevih iona, oni potiču razgradnju ATP-a što dovodi do klizanja filamenata te se zbog toga dešava kontrakcija mišića.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Objasni pojmove antagonist, angonist i sinergist.

A

Mišići koji imaju isto djelovanje su agonisti, a suprotno antagonisti. Sinergisti pomažu djelovanju agonista.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Nabroji vrste mišićne insufijencije i daj primjere.

A

Insufijencija može biti:
aktivna - Mišić ne može istovremeno postići krajnji položaj u svim zglobovima na koje djeluje (ekstenzija kuka i koljena u isto vrijeme)
Pasivna - Mišić antagonist koči pokret, U maksimalnoj fleksiji šake nije moguće obaviti fleksiju prstiju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Nabroji pomoćne strukture mišića i tetiva.

A

Mišićne ovojnice (fasciae), tetivne ovojnice (vaginae tendium), sluzne vrećice(bursae), zadržne sveze(retinaculum) i sezamoidne kosti(ossa sesamoidea)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Opiši mišićnu ovojnicu.

A

Može biti jednostruka i zajednička fascija, jednostruka obavija pojedinačne mišiće i npr. kod trčanja sprječava pomak mišića, zajednička fascija obavija skupine mišića te tvori fascijalne lože

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Opiši tetivnu ovojnicu.

A

To su strukture nalik na cijevi koje služe kao vodilje i pospješavaju klizanje, dijeli se na stratum fibrosum - koji se veže za kost i građen je od kolagena i stratum synoviale koji se nalazi između stratum fibrosum i tetive te je ispunjen sinovijalnom tekućinom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Opiši zadržnu vezu (retinaculuim)

A

Sprječavaju skretanje putanje tetive tijekom određenih pokreta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Opiši sesamoidne kosti.

A

Najveća je patella, pomažu vagina synovialis smanjiti posebno veće vlačne sile

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je hypomochliion

A

To je u prijevodu uporište ili oslonac, koštana struktura oukolo koje kliže tetiva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja je razlika između anatomskog i fiziološkog presjeka mišića.

A

Anatomski je na najdebljem djelu mišića a fiziološki poprečni presjek svih mišićnih vlakana. Isti su u slučaju mišića sa usporednim vlaknima i vretensatim mišićima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koja je razlika između statička funkcije i funkcije kretanja?

A

Statičku funkciju imaju mišići koji stabiliziraju tijelo joše se zovu stabilizatori, a funkciju kretanja imaju mišići koji vrše kontrakciju kako bi izevli neku kretnju

17
Q

Mehanička samokontrola

A

Kontrakcijom dolazi do podebljanja mišića čime se poveća prostor između vlakana te se isporučuje više krvi i time više kisika

18
Q

Hod mišića

A

Razlika duljine mišića prije i poslje kontrakcije

19
Q

Smjer mišićnog vlakna

A

Definiran je ravnom crtom koja prolazi od polazišta do sredine hvatišta mišića.

20
Q

Snaga mišića

A

Zakon poluge (sila x krak poluge =opterečenje x krak poluge opt.)
Što je virtualni krak manji to će manje sile trbati mišiću da se kontrahira.

21
Q

Što su to mišićni lanci?

A

Mogu biti antagonistički agonistički, razlikujemo lance s dva i sa više elemenata.