Krvožilni i limfni sustav opć.

Question 1

Definirati pojmove: arterija, vena, arteriola, venula i kapilara

Answer 1

Arterija - odvode krv od srca
kapilare - dolazi do izmjene tvari i plinova između krvi i tkiva
vene - dovodi krv u srce
arteriola - arterije s najmanjim promjerom
venule - vene s najmanjim promjerom

Question 2

Kako nazivamo razdoblje kontrakcije, a kako opuštanja srca?

Answer 2

Kontrakcija je sistola, a opuštanje dijastola.

Question 3

Kako je građen krvožilni sustav?

Answer 3

Od srca i žila, postoji mali i veliki optok

Question 4

Koja je razlika između kolateralne arterije i kolateralnog ogranka?

Answer 4

Kolateralni (postranični) ogranci arterije su ogranci koji se od pojedine arterije odvajaju postranično duž njezina toka, a kolateralni ogranci mogu biti i za živce

Question 5

Koja je razlika između terminalne arterije i terminalnog ogranka?

Answer 5

Terminalna (krajnja) arterija jest arterija koja opskrbljuje anatomsku strukturu (ili dio anatomske strukture) na način da bi gubitak opskrbe iz te arterije uzrokovao odumiranje tkiva i nakon terminalnog ogranka se arterija više ne grana

Question 6

Primjer kolateralne arterije.

Answer 6

a. circumflexa humeri anterior (kolateralni ogranak aksilarne arterije)
a. profunda brachii (kolateralni ogranak brahijalne arterije)
aa. surales (kolateralni ogranci poplitealne arterije)

Question 7

Primjer terminalne arterije.

Answer 7

1. grana se na dvije jednake arterije : a. brachialis podijeli se na arterije, a. radialis i a. ulnaris; a. tibialis posterior podijeli se na arterije, a. plantaris medialis i a. plantaris lateralis
2. ne grana se : a. tibialis anterior daje kao svoj jedini terminalni ogranak arteriju, a. dorsalis pedis koja nastavlja tok prednje tibijalne arterije.

Question 8

Građa arterija.

Answer 8

Sastoji se od tri sloja;
- externa: uglavnom od rahlog kolagenskog tkiva
- media : glatke mišićne stanice i elastična vlakna
- intima : sastoji se od jednoslojnog endotela, subendotelni sloj od rahlog veziva te sloj kompaktnih elastičnih vlakana u velikim i srednje velikim arterijama

Question 9

Građa vena.

Answer 9

Sastoji se od tri sloja;
- externa: sadržava glatke mišićne st. i kolagen
- media : glatke mišićne stanice i kolagenska vlakna, slabo razvijena
- intima : ima endotel te suendotelni sloj od rahlog veziva, također ima zaliske koji sprječavaju putovanje krvi u suprotnom smjeru zbog manjka tlaka
Postoje male, srednje (1 - 10mm) i velike
Zovemo ih i kapacitativnim žilama jer sadrže oko 80% krvi u tijelu.

Question 10

Građa arteriola.

Answer 10

Održavaju troslojnu građu, ali im je medijalni sloj građen od samo jednog do dva sloja glatkih mišića.

Question 11

Građa kapilara i venula.

Answer 11

Osiguravaju opskrbu svih stanica, promjer iznosi 5 do 10 mikrometara i odgovara otp. veličini jednog eritrocita
Od jednoslojnih epitelnih stanica spojenih sa čvrstim spojevima i adhezijskim spojevima
Drugi sloj je pericit (pomaže u zacjeljenju žila)
Zadnji sloj je bazalna membrana

Venule su slične po građi s kapilarama.

Question 12

Kakva arterija može biti?

Answer 12

Arterija elastičnog tipa - sadržava elastična vlakna u mediji stjenke, takve arterije su aorta i njezini veći ogranci, ima mehanizam nazvan zračnim mijehom jer širenjem zadržava energiju, a smanjivanjem je otpušta i tako smanjuje razliku između sistoličkog i dijastoličkog tlaka

Arterija mišićnog tipa - Medija je od mišićnog tkiva i može se regulirati promjera odnosno lumena te tako regulirati prokrvljenost

Question 13

Klasificiraj kapilare prema građi te daj primjere.

Answer 13

Kontinuirane kapilare - čvrsto spojene kapilare kroz koje je moguć prolaz samo malih tvorbi (u mozgu i skeletnim mišićima)
Fenestrirane kapilare - Imaju velike pore 20-100nm te se nalaze u oragnima koji imaju funkciju resorpcije ili sekrecije poput tankog crijeva i bubrega
Sinusoide - velike pore od 300nm, nalazimo ih u jetri, sslazeni i koštanoj srži

Question 14

Nabrojati i objasniti mehanizme kontrole kapilarne prokrvljenosti

Answer 14

Prekapilarni sfinkeri - glatki mišići koji se nalaze na prijelazu u kapilare i migu zaustaviti i pokrenuti krv
Arteriovenske anastomoze - povezuju arterije i vene bez prolaska kroz kapilarni sustav, imaju glatke mišiće kojima se mogu otvarati i zatvarati te služe u koži za termoregulaciju.
Ventilne arterije - mišići kontreakcijom usporuju krvotok
Ventilne vene - isto

Question 15

Koja je građa i uloga venskih zalisaka?

Answer 15

Sastoje se od dva podvostručenja intime koji su međusobno nasuprotni, possjeduju ih male i srednje vene, omogućavaju krvi da ide u jednom smjere usprkos manjem tlaku.

Question 16

Koji mehanizmi smanjuju povratni venski protok?

Answer 16

Mišićna crpka - pomoću okolnih skeletnih mišića
Arteriovensko povezivanje - širenjem arterija uz koje su vene
Usisno djelovanje srca
Disanjem

Question 17

Što je to vazomotorika?

Answer 17

Regulacija prokrvljenosti organa aktivnim promjenama
Vazokonstrikcija (smanjenje krvnih žila i smanjenje protoka) i vazodilatacija (povećanje)

Question 18

Definiraj pojmove limfa i chylus.

Answer 18

Limfa je tekućina s otopljenim tvarima, a chylus ima još otopljene masti

Question 19

Opiši limfne žile.

Answer 19

Slijepe su na početku, odnosno kod limfnih kapilara koje imaju dosta rupa u koje se svašta može ulijevati, limfne žile su slično građene kao i vene, imaju intimu, mediju i eksternu samo što su tanje, imaju zaliske i to više od vena

Question 20

Što su to limfna stabla?

Answer 20

Sva limfa tijela se spaja u određene limfne žile koje se ulijevaju u podključne vene

Question 21

Kako se limfa kreće?

Answer 21

Pomoću kontrakcije mišića medije, skeletnih mišića

Question 22

Limfni čvorovi, građa i uloga.

Answer 22

Služe kao filtracijska stanica za antigene koje prenosi limfa,

Question 23

Koja je razlika između regionalnih i lokalnih limfnih čvorova?

Answer 23

Regionalni su za pojedine dijelove tijela, a lokalni su za manje dijelove tijela