Klimatski elementi i modifikatori Flashcards
vrijeme
trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom
klima
prosječno stanje atmosfere nad nekim mjestom
meteorologija
znanost koja proučava vrijeme
klimatologija
znanost koja proučava klimu
sinoptička meteorologija
bavi se prognoziranjem vremena
klimatski modifikatori
utječu na klimu; Zemljina rotacija i revolucija, geog. širina, atmosfera, reljef, raspodjela kopna i mora, udaljenost od mora, morske struje, tlo i vegetacija, utjecaj čovjeka
klimatski elementi
pokazatelji (odrednice) klime; Sunčevo zračenje, temp. zraka, tlak zraka, vlaga, naoblaka, vjetar, padaline, snježni pokrivač
revolucija
zbog nagnutosti osi (66°33´) mijenja se kut pod kojim Sunčeve zrake padaju na Zemlju, što uzrokuje izmjenu godišnjig doba
rotacija
zbog Zemljine zaobljenosti Sunčeve zrake za vrijeme dana na pojedine dijelove Zemlje padaju pod različitim kutom
padanje zraka na ekvatoru i na polovima
uz ekvator - gotovo okomito tijekom cijele godine
blizu polova - padaju pod malim kutom, a dijelom godine Sunca nema (polarna noć)
geografska širina
određuje zagrijanost Zemlje
zagrijavanje na ekvatoru najintenzivnije (radi padanja zraka)
kako geog. šririna raste, zagrijavanje se smanjuje (od ekv. prema polovima)
nadmorska visina, vertikalni gradijent temperature
kako nadmorska visina raste, temp. se smanjuje; svakih 100m za 0,5°C do 0,6°C
Sunčeve zrake ne zagrijavaju izravno zrak nego zagrijavaju Zemlju, koja svojom kratkovalnom radijacijom zagrijava zrak
temperaturna inverzija (obrat)
temperatura s porastom nadmorske visine raste umjesto da se smanjuje; podloga se noću naglo hladi pa se zrak iznad nje ne može zagrijati, primjer: često u Lici; Gospić ima desetak °C nižu temp. od planinskih vrhova na Velebitu
zašto se zrak naglo ohladi noću
ohladi se tijekom anticiklona, kad je zrak suh jer nema vlage da zadrži toplinu
maritimnost
utjecaj mora na klimu; more se sporo zagrijava i sporo hladi
kontinentalnost
utjecaj kopna na klimu; kopno se brzo zagrijava i brzo hladi
murske struje
čimbenik maritimnosti; tople i hladne morske struje
tople - donose vlažnost obalama uz koje teku i do određene geog. širine onemogućavaju zaleđenje mora
hladne - susšne, na višim geog. širinama more je zaleđeno
tlo i vegetacija
klima neće biti ista u šumskom području i ravničarskom području radi dopiranja Sunčeve svjetlosti, razlike u tlaku i dopiranju padalina, a s time i razlike u vlažnosti