Atmosfera i temperatura zraka Flashcards
atmosfera
Zemljin zračni omotač, smjesa plinova (78% dušika, 21% kisika, 1% - argon, ugljikov dioksid, vodik, helij,kripton i metan) i primjesa (vodena para, različite krute i tekuće čestice koje mogu biti i aeropolutanti)
obilježja atmosfere
700km, polovina mase u prvih 6km, pa se tlak porastom visine smanjuje
struktura atmosfere
ima 4 sloja sa svojom temperaturom, visinom, obilježjima i sastavom; troposfera, stratosfera, mezosfera i termosfera
troposfera
najvlažniji dio atmosfere, do 15km, u njoj nastaje glavnina oblaka i padalina i većina procesa i pojava koje oblikuju vrijeme, vertikalni gradijent temperature, do 50°C
stratosfera
sadrži veliku količinu ozona koji upija ultraljubičaste zrake, do 50km, temperatura se povećava
mezosfera
temp. se smanjuje do -90°C, do 80km
termosfera
ionosfera - radi visoka stupnja ionizacije
do 100km, temperatura se povećava
egzosfera
između 500 i 1000km - vanjski dio i završetak atmosfere, jako razrijeđen zrak
pauze
međuslojevi prijelaznih obilježja koji odjeljuju slojeve; tropopauza, stratopauza, mezopauza
aeropolutanti
tvari koje onečišćuju atmosferu zagađenje: - industrija (35%) - promet (30%) - kućanstva (20%) - energetski pogoni (13%)
smog
mješavina dima i magle, pojava u velikim gradovima, najviše u Kini
freoni
CFC - klorofluorougljici, u atmosferi radi uporabe sprejeva, klimatizacijskih uređaja i proizvodnje plastike
ozonske rupe
stanjeni dijelovi ozona koji nastaju kada klor iz freona nakon postupnog izdizanja u atmosferu kemijski reagira i pretvara ozon u obični kisik, znog čega se sloj ozona stanjuje
- nad Antarktikom
temperatura zraka
toplinsko stanje atmosfere
termometar
sprava za mjerenje temperature zraka
Celzijev stupanj
mjerna jedinica za temperaturu zraka
izoterme
izolinije koje na karti povezuju mjesta iste temperature
termički ekvator
crta koja povezuju mjesta s najvišim temperaturama na Zemlji (te temperature nisu svugdje jednake pa ne možemo reći da je termički ekvator izoterma)
Sunčevo zračenje
glavni izvor Zemljine energije, ukupna količina energije koju zrači Sunce, do Zemljine površine dolazi 47% Sunčeva zračenja
terestička radijacija
dugovalno Zemljino zračenje, najvažniji čimbenik zagrijavanja atmosfere - energija koju Zemljina površina apsorbira od Sunca
efekt staklenika
proces zadržavanja topline u atmosferi pomoću vodene pare i ugljikova dioksida
staklenički plinovi - naglo se povećavaju još od početka prve industrijske revolucije zbog izgaranja fosilnih goriva i uništenja šuma
globalno zatopljenje
povećanje količine stakleničkih plinova uvjetuje pretjerano zagrijavanje atmosfere koje uzrokuje klimatske promjene, to je proces u kojem naš planet više ne uspijeva održati ravnotežu između energije prikupljene od Sunca i topline izračene u svemir
kisele kiše
nastaju radi izgaranja fosilnih goriva jer tako u atmosferu dolazi sumpor koji tvori kiseline u kišnim oblacima
uništavaju crnogorične šume, korodira metal