III. nastavna cjelina (prvi razred)

Question 1

Što je to ekosustav?

Answer 1

Ekosustav je područje naseljeno živim organizmima koji imaju međusobne interakcije i interakcije s okolišem.

Question 2

Kako se sve dijele ekosustavi, koje su 2 osnovne kategorije? Navedi primjere.

Answer 2

Ekosustav može bit mali (maleni ribnjak), veliki (šuma) i vrlo veliki (more). 2 osnovne kategorije na koje se dijele su: VODENI (rijeka, močvara, jezero, ribnjak) i KOPNENI EKOSUSTAVI (šuma, travnjak, pustinja, poljoprivredna područja).

Question 3

Što je to hranidbeni lanac i kako funkcionira kruženje tvari?

Answer 3

Hranidbeni lanac je ekološki sustavni niz. Prijenos energije i kruženje tvari započinje autotrofnim organizmima.

Question 4

Što su to trofički odnosi?

Answer 4

To su odnosi prehrane.

Question 5

Tko pretvara Sunčevu energiju u kemijsku energiju?

Answer 5

Fotosintetski organizmi tj. autotrofi (cijanobakterije. alge, biljke).

Question 6

Koje su sve trofičke tj. prehrambene razine u hranidbenim lancima?

Answer 6

1. PRIMARNI PROIZVOĐAČI- autotrofni organizmi
2. POTROŠAČI 1. REDA- primarni potrošači, biljojedi
3. POTROŠAĆI DRUGOG, TREĆEG I/ ILI ČETVRTOG REDA- sekundarni, tercijarni i/ ili kvartarni potrošači, mesožderi
4. RAZLAGAČI- zatvaraju kruženje tvari u prirodi

Question 7

Koji je zajednički naziv za sve potrošače u hranidbenome lancu?

Answer 7

Konzumenti.

Question 8

Što je to hranidbena mreža?

Answer 8

To je više isprepletenih hranidbenih lanaca. Više životinja se može hraniti istom biljkom, a više grabežljivaca može jesti isti plijen.

Question 9

Tko je otkrio i kada da su hranidbeni lanci povezani u hranidbenu mrežu?

Answer 9

Charles Elton 20- ih godina prošlog stoljeća.

Question 10

O čemu ovisi dužina hranidbenog lanca?

Answer 10

Ovisi o učinkovitosti prijenosa energije duž lanca.

Question 11

Koliko hranidbeni lanci imaju karika tj. poveznica?

Answer 11

Najčešće 5 ili manje, a najviše 7.

Question 12

Što se događa s energijom koja se ne prenosi na iduću trofičku razinu?

Answer 12

Dio energije koji se ne prenosi se respiracijom pretvara u toplinsku energiju i odlazi u obliku topline. ENERGIJA PROTJEČE KROZ EKOSUSTAV.

Question 13

Kako prikazujemo odnose trofičkih razina?

Answer 13

Prikazujemo ili piramidom biomase i energije ili piramidom brojeva.

Question 14

Zašto odnose trofičkih razina prikazujemo u obliku piramida?

Answer 14

Zato jer je biomasa (također i energija i broj) najveća kod proizvođača i smanjuje se nadalje prema potrošačima.

Question 15

Zašto su razlagači toliko važni u ekosustavu?

Answer 15

Ako razlagači ne mogu obavljati razgradnju, nerazgrađene organske tvari se gomilaju u sustavu.

Question 16

Što može spriječiti razlagače da obavljaju razgradnju?

Answer 16

Neki uvjeti na staništu, npr. na tresetištima se razgradnja odvija znatno sporije zbog niskog pH, malo kisika i razmjerno niske temperature.

Question 17

Što utječe na organsku proizvodnju u kopnenim i vodenim ekosustavima?

Answer 17

U KOPNENIM- utječe klima i proizvodnja se povećava porastom srednje godišnje temperature i količine oborina
U VODENIM- primarna proizvodnja je ograničena količinom mineralnih tvari i prodorom svjetla

Question 18

Koji kopneni, a koji vodeni ekosustav ima najmanju, a koji najveću organsku proizvodnju?

Answer 18

KOPNENI- najveću: tropske šume, najmanju: pustinja i tundra

VODENI- najveću: koraljni greben, najmanju: otvoreni ocean

Question 19

Što je kruženje tvari i koji je drugi naziv?

Answer 19

Kruženje tvari je kretanje elemenata važnih za život kroz ekosustave. Drugi naziv je biogeokemijski ciklusi.

Question 20

Što utječe na kruženje tvari?

Answer 20

Struktura tla, vlaga, pH, temperatura itd.

Question 21

Zašto je ugljik vrlo važan za život i žive organizme?

Answer 21

Zato jer je ugljik dio svih organskih spojeva koji grade žive organizme.

Question 22

Gdje se nalazi najviše ugljika?

Answer 22

Najviše ugljika se nalazi u oceanu (71%), a samo 1% u atmosferi. Fosilna goriva su također velik spremnik ugljika jer su nastala iz organskih tvari uginulih organizama.

Question 23

Koji su dodatni izvori CO2 u atmosferi?

Answer 23

Šumski požari, izgaranje organskih tvari, vulkanska aktivnost, a krčenje šuma i korištenje fosilnih goriva povećavaju brzinu oslobađanja ugljika.

Question 24

Objasni kruženje dušika u prirodi.

Answer 24

Dušik u živi svijet ulazi pomoću bakterija, cijanobakterija i lišajeva koji ga pretvaraju BIOLOŠKOM FIKSACIJOM DUŠIKA u biološki korisne spojeve. Mikroorganizmi koji fiksiraju dušik pretvaraju N u amonijeve ione koje uzimaju biljke i dobivaju organske molekule koje onda konzumiraju životinje. Razgrađuju se na način amonifikacije, pretvorbe u nitrite i nitrate i na kraju ponekad u elementarnu tvar.

Question 25

Kome je jako bitan fosfor?

Answer 25

Fosfor je jako bitan mnogim životinjama za izgradnju potpornog sustava (ljušture) i kosti i zuba.

Question 26

Objasni kruženje fosfora u prirodi.

Answer 26

Izvori fosfora su stijene i trošenjem stijena fosfat dolazi u tlo gdje ga apsorbira korijenje biljaka. Iz biljaka ga dobivaju biljožderi i ostale životinje. Mrtva organska tvar nastala ugibanjem životinja se razgrađuje bakterijama i fosfor se opet vraća u okoliš.

Question 27

Što je to stabilnost i ravnoteža ekosustava?

Answer 27

Stabilnost i ravnoteža ekosustava je održavanje nepromjenjivosti tijekom vremena i otpornost i vraćanje u ravnotežno stanje nakon nekih stresnih situacija.

Question 28

Što su to alohtone vrste?

Answer 28

To su vrste koje su unesene na staništa.

Question 29

Što su to autohtone vrste?

Answer 29

To su vrste koje su prirodno rasprostranjene na nekom staništu.

Question 30

Što su to invazivne strane vrste?

Answer 30

To su alohtone vrste koje nekontrolirano ugrožavaju opstanak domaćih vrsta. (ambrozija, pajasen, mungos)

Question 31

Što je to bioakumulacija?

Answer 31

Bioakumulacija je kada pesticidi dospiju u okliš i počinju se gomilati u tkivima živih organizama.

Question 32

Što je to biom?

Answer 32

Biom je naziv za skup ekosustava koji zauzimaju neku veću geografsku cjelinu.

Question 33

Nabroji kopnene biome.

Answer 33

Tundra, savana, tropska kišna šuma, sredozemna vegetacija, pustinja, stepa, tajga.

Question 34

Što su to dominantne vrste?

Answer 34

Dominantne vrste su vrste koje su u zajednici najbrojnije ili imaju najveću biomasu. Utječu na brojnost i distribuciju drugih vrsta. Jače su u iskorištavanju resursa i otpornije na bolesti.

Question 35

Što su ključne vrste?

Answer 35

Ključne vrste imaju ključnu ekološku ulogu i padom njihove populacije može doći do propasti zajednice.