III. nastavna cjelina (prvi razred) Flashcards

1
Q

Što je to ekosustav?

A

Ekosustav je područje naseljeno živim organizmima koji imaju međusobne interakcije i interakcije s okolišem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako se sve dijele ekosustavi, koje su 2 osnovne kategorije? Navedi primjere.

A

Ekosustav može bit mali (maleni ribnjak), veliki (šuma) i vrlo veliki (more). 2 osnovne kategorije na koje se dijele su: VODENI (rijeka, močvara, jezero, ribnjak) i KOPNENI EKOSUSTAVI (šuma, travnjak, pustinja, poljoprivredna područja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je to hranidbeni lanac i kako funkcionira kruženje tvari?

A

Hranidbeni lanac je ekološki sustavni niz. Prijenos energije i kruženje tvari započinje autotrofnim organizmima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što su to trofički odnosi?

A

To su odnosi prehrane.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Tko pretvara Sunčevu energiju u kemijsku energiju?

A

Fotosintetski organizmi tj. autotrofi (cijanobakterije. alge, biljke).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje su sve trofičke tj. prehrambene razine u hranidbenim lancima?

A
  1. PRIMARNI PROIZVOĐAČI- autotrofni organizmi
  2. POTROŠAČI 1. REDA- primarni potrošači, biljojedi
  3. POTROŠAĆI DRUGOG, TREĆEG I/ ILI ČETVRTOG REDA- sekundarni, tercijarni i/ ili kvartarni potrošači, mesožderi
  4. RAZLAGAČI- zatvaraju kruženje tvari u prirodi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koji je zajednički naziv za sve potrošače u hranidbenome lancu?

A

Konzumenti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je to hranidbena mreža?

A

To je više isprepletenih hranidbenih lanaca. Više životinja se može hraniti istom biljkom, a više grabežljivaca može jesti isti plijen.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Tko je otkrio i kada da su hranidbeni lanci povezani u hranidbenu mrežu?

A

Charles Elton 20- ih godina prošlog stoljeća.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

O čemu ovisi dužina hranidbenog lanca?

A

Ovisi o učinkovitosti prijenosa energije duž lanca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koliko hranidbeni lanci imaju karika tj. poveznica?

A

Najčešće 5 ili manje, a najviše 7.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što se događa s energijom koja se ne prenosi na iduću trofičku razinu?

A

Dio energije koji se ne prenosi se respiracijom pretvara u toplinsku energiju i odlazi u obliku topline. ENERGIJA PROTJEČE KROZ EKOSUSTAV.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako prikazujemo odnose trofičkih razina?

A

Prikazujemo ili piramidom biomase i energije ili piramidom brojeva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Zašto odnose trofičkih razina prikazujemo u obliku piramida?

A

Zato jer je biomasa (također i energija i broj) najveća kod proizvođača i smanjuje se nadalje prema potrošačima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Zašto su razlagači toliko važni u ekosustavu?

A

Ako razlagači ne mogu obavljati razgradnju, nerazgrađene organske tvari se gomilaju u sustavu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što može spriječiti razlagače da obavljaju razgradnju?

A

Neki uvjeti na staništu, npr. na tresetištima se razgradnja odvija znatno sporije zbog niskog pH, malo kisika i razmjerno niske temperature.

17
Q

Što utječe na organsku proizvodnju u kopnenim i vodenim ekosustavima?

A

U KOPNENIM- utječe klima i proizvodnja se povećava porastom srednje godišnje temperature i količine oborina
U VODENIM- primarna proizvodnja je ograničena količinom mineralnih tvari i prodorom svjetla

18
Q

Koji kopneni, a koji vodeni ekosustav ima najmanju, a koji najveću organsku proizvodnju?

A

KOPNENI- najveću: tropske šume, najmanju: pustinja i tundra

VODENI- najveću: koraljni greben, najmanju: otvoreni ocean

19
Q

Što je kruženje tvari i koji je drugi naziv?

A

Kruženje tvari je kretanje elemenata važnih za život kroz ekosustave. Drugi naziv je biogeokemijski ciklusi.

20
Q

Što utječe na kruženje tvari?

A

Struktura tla, vlaga, pH, temperatura itd.

21
Q

Zašto je ugljik vrlo važan za život i žive organizme?

A

Zato jer je ugljik dio svih organskih spojeva koji grade žive organizme.

22
Q

Gdje se nalazi najviše ugljika?

A

Najviše ugljika se nalazi u oceanu (71%), a samo 1% u atmosferi. Fosilna goriva su također velik spremnik ugljika jer su nastala iz organskih tvari uginulih organizama.

23
Q

Koji su dodatni izvori CO2 u atmosferi?

A

Šumski požari, izgaranje organskih tvari, vulkanska aktivnost, a krčenje šuma i korištenje fosilnih goriva povećavaju brzinu oslobađanja ugljika.

24
Q

Objasni kruženje dušika u prirodi.

A

Dušik u živi svijet ulazi pomoću bakterija, cijanobakterija i lišajeva koji ga pretvaraju BIOLOŠKOM FIKSACIJOM DUŠIKA u biološki korisne spojeve. Mikroorganizmi koji fiksiraju dušik pretvaraju N u amonijeve ione koje uzimaju biljke i dobivaju organske molekule koje onda konzumiraju životinje. Razgrađuju se na način amonifikacije, pretvorbe u nitrite i nitrate i na kraju ponekad u elementarnu tvar.

25
Q

Kome je jako bitan fosfor?

A

Fosfor je jako bitan mnogim životinjama za izgradnju potpornog sustava (ljušture) i kosti i zuba.

26
Q

Objasni kruženje fosfora u prirodi.

A

Izvori fosfora su stijene i trošenjem stijena fosfat dolazi u tlo gdje ga apsorbira korijenje biljaka. Iz biljaka ga dobivaju biljožderi i ostale životinje. Mrtva organska tvar nastala ugibanjem životinja se razgrađuje bakterijama i fosfor se opet vraća u okoliš.

27
Q

Što je to stabilnost i ravnoteža ekosustava?

A

Stabilnost i ravnoteža ekosustava je održavanje nepromjenjivosti tijekom vremena i otpornost i vraćanje u ravnotežno stanje nakon nekih stresnih situacija.

28
Q

Što su to alohtone vrste?

A

To su vrste koje su unesene na staništa.

29
Q

Što su to autohtone vrste?

A

To su vrste koje su prirodno rasprostranjene na nekom staništu.

30
Q

Što su to invazivne strane vrste?

A

To su alohtone vrste koje nekontrolirano ugrožavaju opstanak domaćih vrsta. (ambrozija, pajasen, mungos)

31
Q

Što je to bioakumulacija?

A

Bioakumulacija je kada pesticidi dospiju u okliš i počinju se gomilati u tkivima živih organizama.

32
Q

Što je to biom?

A

Biom je naziv za skup ekosustava koji zauzimaju neku veću geografsku cjelinu.

33
Q

Nabroji kopnene biome.

A

Tundra, savana, tropska kišna šuma, sredozemna vegetacija, pustinja, stepa, tajga.

34
Q

Što su to dominantne vrste?

A

Dominantne vrste su vrste koje su u zajednici najbrojnije ili imaju najveću biomasu. Utječu na brojnost i distribuciju drugih vrsta. Jače su u iskorištavanju resursa i otpornije na bolesti.

35
Q

Što su ključne vrste?

A

Ključne vrste imaju ključnu ekološku ulogu i padom njihove populacije može doći do propasti zajednice.