Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

biologija > II. nastavna cjelina (prvi razred) > Flashcards

II. nastavna cjelina (prvi razred) Flashcards

1
Q

Što je to gustoća populacije?

A

Gustoća populacije je broj ili masa jedinki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kada će se brojnost populacije povećati?

A

Kada populacija ima dobre uvjete na staništu (dovoljno hrane, nema predatora, odgovarajuća temperatura, vlaga, svijetlost).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su ograničavajući čimbenici za rast populacije?

A

Suparništvo za hranu, velik broj predatora, paraziti, bolesti, nepovoljni klimatski uvjeti itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je natalitet, a što mortalitet?

A

Natalitet je povećanje broja novorođenih jedinki, a smrtnost je mortalitet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je to eksponencijalni rast?

A

Eksponencijalni rast je rast populacije u vrlo kratkom razdoblju (organizmi koji daju puno potomaka- bakterije, beskralježnjaci).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje su 2 vrste rasta populacija?

A

Logistički i eksponencijalni.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je to logistički rast?

A

Rast je ograničen kapacitetom okoliša.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se razlikuju populacije po prostornom rasporedu i nabroji primjere.

A

GRUPNI RASPORED- grupiranje radi lakšeg opstanka tipično za zadružne kukce kao što su pčele i mravi
JEDNOLIK RASPORED (ravnomjeran)- stvaraju ga ljudi u poljoprivrednim kulturama ili vrste koje prikazuju teritorijalnost kao što su pingvini
NASUMIČAN RASPORED- nepravilan je i tipičan za vrste koje žive pojedinačno kao npr. drveće u šumi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja su svojstva populacija?

A

Prilagođavanje okolišu i preživljavanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako dijelimo ekološke čimbenike i kako oni djeluju?

A

Dijelimo ih na abiotičke i biotičke, a oni djeluju zajedno kao jedan kompleks.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što su to abiotički čimbenici, kako ih dijelimo i koji su primjeri?

A

To su sva svojstva neživog okoliša koji utječu na organizme.
KLIMATSKI- temperatura, svijetlost, voda, vlaga, vjetar
GEOLOŠKI- sastav tla, pH, temperatura tla
GEOGRAFSKI- nagib, izloženost suncu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što su to biotički čimbenici, navedi primjere?

A

To su složena međusobna djelovanja između organizama. - uzročnici bolesti, predatori

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakve su prilagodbe razvili organizmi s obzirom na čimbenike?

A

Npr. tijela od riba su obložena sluzi kako bi se ribe lakše kretale u vodi, a kopneni organizmi imaju dobro razvijene udove.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je areal?

A

Areal je područje geografske rasprostranjenosti neke vrste (kozmopolitska tj. opća rasprostranjenost- ljudi).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je to ekološka valencija?

A

Ekološka valencija je raspon tolerancije na određen čimbenik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što je to ekološki optimum?

A

To je najpovoljnija jačina nekog ekološkog čimbenika koja se nalazi između minimuma i maksimuma neke vrste.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što su to endemi?

A

Endemi su vrste koje imaju vrlo ograničenu rasprostranjenost i specifične su za određeno područje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što su relikti?

A

To su ostaci davno izumrle flore i faune.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kakvu ekološku valentnost imaju eurivalentne, a kakvu stenovalentne vrste?

A

Eurivalentne vrste (kozmopoliti- komarci, muhe)- široka ekološka valentnost, a stenovalentne vrste (endem, relikti)- uska ekološka valentnost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je ograničavajući čimbenik?

A

To je bilo koji čimbenik koji povećava ili smanjuje područje u kojem organizam može živjeti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koja je razlika između homoiotermnih i poikilotermih organizama?

A

Homoiotermi organizmi dobru kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu, dok poikilotermnim organizmima temperatura tijela ponajviše ovisi o temperaturi okoliša.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako poikilotermi organizmi održavaju svoju tjelesnu temperaturu?

A

Održavaju ju različitim ponašanjem, npr. ujutro se griju na suncu, a poslije se hlade u staništima u hladu, vodi i sl,

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koji su prednosti i nedostaci homoiotermnih i poikilotermnih organizama?

A

Homoiotermne životinje mogu nastanjivati staništa s ekstremno niskim temperaturama, ali time troše mnogo energije, dok poikilotermne životinje taj dio energije koje ne troše na održavanje temperature tijela utroše na rast i razmnožavanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koji je primjer posjedovanja prilagodba temperaturnim promjenama kod organizama?

A

Tijelo sisavaca je prekriveno dlakom, a ptica perjem jer se između dlaka i perja nalazi zrak koji je dobar izolator, kako bi se spriječilo nepotrebno zagrijavanje tijela neke životinje imaju svijetlu dlaku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Koji su važni zaštitni mehanizmi na temperaturne promjene?

A

Hibernacija i estivacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koje su prilagodbe razvile biljke kao poikilotermni organizmi?

A

Listopadno drveće otpušta lišće jer ne može iz smrznutog tla uzimat vodu, neke biljke preživljavaju u obliku sjemenki ili podzemnih stabljika dok gornji dio odumire.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koje su to endotermni, a koji ektotermni organizmi?

A

Endotermni organizmi su homoiotermni, a ektotermni su poikilotermni.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Kada većina organizama osijeća promjene u svijetlosti?

A

U duljini dana- fotoperiod.

29
Q

Kako su se biljke prilagodile promjeni svijetlosti, a kako životinje?

A

Biljke neke cvjetaju tijekom dugog dana pa kada je dan skraćen neće uspjeti (ječam), dok nekima smeta dugotrajna svijetlost (duhan) pa se uzgajaju tijekom određenog dijela godine. Kod životinja one dnevne su aktivne tijekom dana, a noćne su aktivne tijekom noći, neke se također nalaze na mračnim staništima kao što su duboki oceani. - svijetlost djeluje i na obojenost životinja.

30
Q

Što je razvijeno kod organizama kod kojih dolazi do manjka svijetlosti i žive u tami?

A

Razvijena su im druga osjetila kao što je dodir i oni su bezbojni jer pigment nema nikakvu ulogu.

31
Q

Kako razlikujemo organizme s obzirom na njihovu prilagođenost vlažnosti zraka?

A

Na organizme sušnih, umjereno vlažnih, vlažnih i vodenih staništa.

32
Q

Kako su se prilagodili organizmi sušnih područja?

A

Biljke su većinom gusto obrasle dlačicama koje ih štite od izravne Sunčeve svjetlosti, imaju mesnate listove i važan je spremni organ za vodu.

33
Q

Kako su se organizmi prilagodili na život u slobodnoj vodi?

A

Planktonima kretanje ovisi o strujama i valovima i osnovni uvjet preživljavanja im je da ne potonu u nepovoljna područja. Prilagodili su se tako im se dio tijela sastoji od uklopina masti i ulja, povećani je sadržaj vode kako bi im tijelo bilo što lakše, neki imaju zračne komorice ispunjene plinom, dolazi po povećanja površine tijela što nekim vrstama omogućuje veći otpor.

34
Q

Kako glasi Bergmannovo pravilo?

A

Glasi: Krupniji homoiotermni organizmi gube manje topline u odnosu prema sitnijim organizmima.

35
Q

O čemu ovisi brzina strujanja vode?

A

Ovisi o količini vode, nagibu i izgledu korita.

36
Q

Kako su se prilagodili organizmi s obzirom na strujanje vode?

A

Zbog trenja između pojedinih slojeva, približavanjem podlozi brzina vode se smanjuje i tako u visini od 1 do 2mm od podloge nema strujanja vode pa velik broj organizama ima SPLOŠTENA TIJELA kako bi bila što bliže dnu, neki imaju ORGANE ZA PRIČVRŠĆIVANJE, a oni koji ne puzaju nego kao pastrve plivaju imaju hidrodinamičan vretenasti oblik tijela kako bi smanjile trenje i lakše se probile kroz struju.

37
Q

Koja je razlika između interspecijskih i intraspecijskih odnosa?

A

Ineterspecijski odnosi su odnosi između jedinki različitih vrsta, a intraspecijski između jedinki iste vrste,

38
Q

Koja je svrha intraspecijskih odnosa?

A

Natječu se zbog hrane, teritorija ili partnera.

39
Q

Kako dijelimo interspekcijske odnose i kakvi oni mogu biti?

A

Kompeticija, predatorstvo i različiti oblici simbioze. Mogu biti povoljni, nepovoljni i neutralni.

40
Q

Koje su 2 vrste intraspecijskih odnosa i kada se one javljaju?

A

Suradnja- obrana od grabežljivaca, pronalaženje hrane, razmnožavanje i kompenticija- veličina prostora, nadmetanje oko partnera, ograničene količine hrane.

41
Q

Što je to ponašanje životinja i kako ga dijelimo?

A

Ponašanje je način na koji životinje dolaze u interakciju s drugim organizmima. Ponašanje dijelimo na urođeno i naučeno.

42
Q

Koji su primjeri urođenog, a koji naučenog ponašanja?

A

UROĐENO- razmnožavanje, pronalaženje hrane, izbjegavanje predatora, interakcije u skupinama
NAUČENO- pjev ptica

43
Q

Kakvi mogu biti okidači ponašanja?

A

Mogu biti unutarnji (promjene u tijelu) i vanjski.

44
Q

Koja su ponašanja potaknuta unutarnjim, a koja vanjskim okidačima?

A

Unutarnjim- dnevne i noćne životinje

Vanjskim- hibernacija, estivacija, migracija

45
Q

O čemu ovisi hoće li neka životinja biti dnevna ili noćna?

A

To ovisi o cirkadijalnome ritmu. To je tjelesni unutarnji sat koji nas pokreće.

46
Q

Nabroji neke karakteristike urođenog ponašanja.

A

Urođeno ponašanje je određeno genima, neka urođena ponašanja se mogu usavršiti (let kukaca ili ptica), pogrešno urođeno ponašanje neke jedinke joj može smanjiti izglede za razmnožavanje i preživljavanje.

47
Q

Što je to kompeticija?

A

Jedinke se natječu za resurse (područje, hrana, partneri) nužne za svoj opstanak. Kompeticija može izazvati izumiranje jedne vrste.

48
Q

Što je to ekološka niša i što ona uključuje?

A

Ekološka niša je način na koji organizmi iskorištavaju abiotičke i biotičke čimbenike. Ekološka niša uključuje vrstu i način prehrane, položaj u hranidbenom lancu, ponašanje, prilagođenost.

49
Q

Što znači da dvije vrste koegzistiraju?

A

To znači da 2 vrste koje imaju iste potrebe često žive zajedno i ne natječu se za resurse jer su im niše odvojene vremenski ili prostorno.

50
Q

Koji su oblici simbioze?

A

Parazitizam, mutualizam, komenzalizam i amenzalizam.

51
Q

Što je to parazitizam?

A

Parazitizam je oblik simbioze u kojem parazit iskorištava drugi organizam, domaćina.

52
Q

Koja je razlika između endoparazita i ektoparazita?

A

Endoparazit živi u tijelu domaćina dok se ektoparazit hrani na vanjskoj površini domaćina.

53
Q

Navedi primjer mutualizma.

A

LIŠAJEVI- alga obavlja fotosintezu, a gljiva daje zaštitu i upija mineralne tvari.

54
Q

Navedi primjer komenzalizma.

A

Alge koje žive na oklopima vodenih kornjača i time im osiguravaju kamuflažu. (+, 0)

55
Q

Što je to amenzalizam?

A

Amenzalizam je vrsta simbioze u kojem jedna vrsta ispušta toksične tvari u okoliš npr. bor, orah i time onemogućuje da se tamo druga vrsta nastani, a sebi time osigurava dovoljno vode i mineralnih tvari.

56
Q

Što je to bioraznolikost i što ona podrazumijeva?

A

Bioraznolikost je raznolikost živog svijeta, a ona podrazumijeva genetsku raznolikost unutar vrste, raznolikost među vrstama i raznolikost biocenoza i ekosustava.

57
Q

Zašto je biološka raznolikost važna?

A

Važna je za održavanje života na zemlji; hrana, lijekovi i industrijski materijali se dobivaju iz bioloških resursa.

58
Q

Kako se mjeri biološka raznolikost?

A

Mjeri se brojem vrsta i ujednačenosti jedinki pojedinih vrsta.

59
Q

Koju prednost imaju zajednice veće raznolikost od onih zajednica manje raznolikosti?

A

Zajednice veće raznolikosti su otpornije na unos stranih i invazivnih vrsta te na naglu promjenu abiotičkih čimbenika dok su zajednice manje raznolikosti npr. monokulture podložne invaziji nametnika i urušavanju zbog bolesti.

60
Q

Tko su dominantne vrste i kako se postaje takvom vrstom?

A

Dominantne vrste su vrste koje su najbrojnije ili imaju najveću biomasu u zajednici. Vrsta postaje dominantna kada je jača u iskorištavanju ograničenih resursa, ako je uspješnija u izbjegavanju predatora ili je otpornija na bolesti.

61
Q

Što su to ključne vrste?

A

Ključne vrste su vrste koje kontroliraju zajednicu svojom ključnom ekološkom ulogom, a ne brojčanom kao predatori. (morske vidre hrane se ježincima kako bi šume kelpa mogle opstati)

62
Q

Tko su inženjeri okoliša?

A

To su organizmi koji imaju pozitivan učinak za razvoj drugih vrsta biljaka i oni održavaju zdravlje i stabilnost okoliša u kojem žive. (junkusi, gujavice, dabrovi)

63
Q

Što je to ekološka sukcesija i kako ju dijelimo?

A

To je niz promjena biocenoza na nekom staništu u određenom razdoblju, na degradiranim područjima. Dijelimo ju na PRIMARNU i SEKUNDARNU.

64
Q

Što je to primarna sukcesija?

A

To je sukcesija koja se događa na prethodno potpuno ogoljenim površinama. Pionirske biljke razbijaju stijene na manje komadiće i nakon što one uginu, njigovi ostaci stvaraju tlo.

65
Q

Što su to pionirske vrste i navedi primjere.

A

To su vrste koje prve naseljavaju neko područje (mahovine, lišajevi, cijanobakterije).

66
Q

Gdje se događaju sekundarne sukcesije?

A

Događaju se na već naseljenim staništima nakon narušavanje prirodne ravnoteže (požar, krčenje šuma).

67
Q

Što je to vegetacijski klimaks?

A

VEGETACIJSKI KLIMAKS → završni stadij vegetacije koji se razvija pod dominantnim utjecajem klime nekoga područja.

68
Q

Što je to eutrofikacija?

A

To je starenje vodenih ekosustava nepotrebnim čovjekovim unošenjem hranjivih stvari (soli fosfora i dušika) čime pospješuje rast algi.

biologija (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions