Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

geografija > III. nastavna cjelina > Flashcards

III. nastavna cjelina Flashcards

1
Q

Koja su otvorena, a koja zatvorena mora?

A

Otvorena mora su: Barentsovo more, Norveško more, Arapsko more, Japansko more, Sjeverno more.
Zatvorena mora su: Bijelo more, Baltičko more i Azovsko more.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koja su obilježja Tihog oceana?

A

Tihi ocean je najveći površinom oko 46% svjetskog mora, Prosječna dubina je oko 4 300m, a maksimalna dubina je Marijanska brazda na nekih 11 000m. Poznat po vulkanskoj i seizmičkoj aktivnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koja su obilježja Atlantskog oceana?

A

Površinom zauzima oko 21% svjetskog mora, prosječna dubina je oko 3 600m, najveća dubina je Portorikanska brazda na 8 600m. Gospodarski je vrlo bitan i prima velike količine sedimenata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koja su obilježja Indijskog oceana?

A

Zauzima oko 19% svjetskih mora, prosječna dubina je oko 3800m, a najdublja točka je Javanska brazda na 7400m.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koja su obilježja Južnog oceana?

A

Zauzima oko 5% površine svjetskog mora, led s kontinenta smanjuje temperaturu mora i slanoću vode, zapadni vjetrovi pokreću veliku morsku struju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koja su obilježja Arktičkog oceana?

A

Zauzima oko 4% površine svjetskih mora, prosječna dubina je oko 1000m.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja su obilježja Sredozemnog mora?

A

Nastaje kao posljedica podvlačenja Afričke pod Euroazijsku ploču. Prosječna dubina je 1500m, a najveća oko 5200m u Egejskom moru. Prosječan salinitet je 38 promila zbog slabog dotoka oceanske vode, jakog isparavanje i malog dotoka slatke vode s kopna.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koja su obilježja Jadranskog mora?

A

Najdublji dio je 1233m i to je Južnojadranska kotlina. Jadransko more možemo podijeliti na 3 dijela s obzirom na dubinu. Plitki sjeverni dio, središnji dio s Jabučkom kotlinom i južni dio odijeljen Palagruškim pragom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja su svojstva mora?

A

Temperatura, slanoća, boja i prozirnost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako prikazujemo slanoću mora?

A

Prikazujemo ju kartama izohalina- linije koje povezuju istu površinsku slanoću mora.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako nastaju morske struje i zašto su one važen?

A

Nastaju zbog vjetrova, ali i zbog razlike u temperaturi. Važne su jer miješaju morsku vodu i time ju čine čišćom i kvalitetnijom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Zašto nastaju morske mijene?

A

Nastaju zbog različite jakosti privlačne sile Mjeseca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je to litoralizacija?

A

Litoralizacija je okupljanje ljudi i gospodarstva na obalama mora.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koje su hladne, a koje tople morske struje?

A

hladne- Kanarska, Benguelska, Humboldtova

tople- Golfska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je tsunami?

A

Tsunami je val kojeg je izazvao potres.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što je pelagijal?

A

To su sve zone koje nisu blizu dna ili obale.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što je bental?

A

Bental je životni prostor dna.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Objašnjava količinu, pojavne oblike i raspodjelu voda na kopnu i u podzemlju.

A

Najveći dio zauzima slana voda u oceanima i morima (95%), ostatak je slatka voda koja se većinom nalazi na površini u ledenjacima i snijegu, dio se nalazi u permafrostu i podzemnim vodama, a najmanji dio u tekućicama i jezerima. Voda se pojavljuje u sva 3 agregatna stanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što je to hidrološki ciklus?

A

To je kružno- transportni proces s kojim je povezana sva voda na Zemlji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koja je razlika između malog i velikog hidrološkog ciklusa?

A

Mali- kada padaline dospiju odmah u mora iz atmosfere
veliki- kada zračne struje prenose vlažan zrak nad kopno, gdje nastaju padaline koje dospijevaju u tekućice i tekućice se tada slijevaju u mora.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što je to protočni režim?

A

To je kretanje količine vode neke tekućice u njenom koritu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je to egzoreičko područje?

A

Egzoreičko područje je područje gdje voda koja padalinama dospije na Zemlju najveći dijelom otječe prema morima.

23
Q

Što je to endoreičko područje, navedi primjer.

A

Endoreičko područje je područje suprotno egzoreičkome, voda otječe prema unutrašnjim depresijama na kontinentima. Kaspijsko jezero u koje utječe rijeka Volga.

24
Q

Što je to areičko područje, navedi primjer.

A

Areičko područje je područje bez ikakvog otjecanja vode. Primjer su najsušnije pustinje.

25
Q

Što je to zona infiltracije?

A

To je zona u kojoj voda s tla ulazi u podzemlje.

26
Q

Što je to voda temeljnica?

A

Voda temeljnica voda u podzemlju koja u potpunosti ispunjava šupljine do nekog nivoa u podzemlju.

27
Q

Što je to vodno lice?

A

Vodno lice je površina vode temeljnice.

28
Q

Što je to pištalina?

A

Pištalina je mjesto na Zemljinoj površini gdje voda temeljnica izbija difuzno.

29
Q

Što je to mineralna, a što termalna voda?

A

Mineralna voda je voda koja ima više od 1g/l otopljenih tvari u sebi, a termalna voda je voda kojoj je temperatura više od 20 stupnjeva.

30
Q

Kako dijelimo jezera prema postanku? Navedi primjere.

A

Na tektonska (Viktorijino), erozijska, akumulacijska (Dubrava) i umjetna (Varaždinsko).

31
Q

Kako dijelimo tektonska jezera. Navedi primjere.

A

Dijelimo ih na kotlinska (Tanganjika) i reliktna (Kaspijsko, Aralsko).

32
Q

Kako se dijele akumulacijska i erozijska jezera? Navedi primjere.

A

Na ledenjačka (Ladoga), riječna (Prukljansko jezero na Krki) i krška (Plitvička jezera).

33
Q

Što je to depresija, a što kriptodepresija?

A

Depresija (Kaspijsko jezero) je kada je jezerima površina ispod razine mora, a kriptodepresija (Bajkalsko jezero) je kada je jezerima površina iznad razine mora, a dno ispod.

34
Q

Kako dijelimo jezera prema stalnosti?

A

Na stalna, sezonska i povremena.

35
Q

Kako dijelimo jezera prema organskoj produkciji?

A

Dijelimo ih na oligotrofna, eutrofna i distrofna.

36
Q

Kako nastaju močvare?

A

Močvare nastaju na nepropusnim područjima kada ima previše vlage i zaravnjenost sprječava otjecanje vode.

37
Q

Koja je ekološka važnost močvara?

A

Močvare su izvor bioraznolikosti, one prihranjuju tekućice i time smanjuju rizik od poplava, pretvaraju se u obradive površine.

38
Q

Zašto su močvare važne što se tiče bioraznolikosti?

A

Zato što je to stanište čak 40% biljnih i životinjskih vrsta.

39
Q

Koje su pozitivne, a koje negativne strane gradnje velikih akumulacija?

A

Pozitivno je dobivanje energije, smanjenje poplava, a negativno je smanjenje bioraznolikosti i prostora za život, smanjenje plovnosti i premještaj stanovništva.

40
Q

Koji su osnovni tipovi protočnih režima i objasni ih.

A 
prema načinu opskrbe:
KIŠNI- dobivaju vodu od kiše
SNJEŽNI- dobivaju vodu od snijega
LEDENJAČKI- dobivaju vodu otapanjem leda
KOMBINIRANI
41
Q

Koji su dijelovi tekućica?

A

Izvor, korito, pad, dužina tekućice, vodostaj, protok, režim tekućice i ušće. (8)

42
Q

Koja je razlika između porječja i slijeva?

A

Porječje je područje u podzemlju ili na površini s kojeg tekućice otječu prema glavnoj rijeci. Slijev je kada više porječja otječu prema istom jezeru/moru.

43
Q

Što je to infiltracija?

A

Infiltracija je cjeđenje padalinske vode kroz pukotine u stijenama i izbijanje u obliku vrela ili vrulja. Postoji difuzna i koncentrirana infiltracija vode.

44
Q

Što su vrela?

A

Vrela su jaki izvori karakteristični za krško područje.

45
Q

Što su vrulje?

A

Vrulje su podmorski izvori koje nastaju zbog izdizanja razine mora.

46
Q

Što su estavele?

A

Estavele su povremeni izvori koji su izvori tijekom humidnih razdoblja, a ponori tijekom sušnih.

47
Q

Što je to tlo?

A

Tlo je rastresiti površinski sloj Zemljine kore sačinjen od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i organizama tla.

48
Q

Kako dijelimo tlo?

A

Na automorfna. hidromorfna, halomorfna i suakvalna.

49
Q

Koja su to amorfna tla?

A

Ona koja nastaju vlaženjem padalinama. Crnica, crvenica, lesivirano tlo.

50
Q

Koja su to hidromorfna tla?

A

Povremeno ili trajno prekomjerno vlaženje. Pseudoglej (oranice, vinogradi, zadržava vodu), močvarno glejno tlo (nedostatak zraka).

51
Q

Koja su to halomorfna tla?

A

Prekomjerno vlaženje podzemnim vodama koje su zaslanjene. U Slavoniji ih ima.

52
Q

Koja su to subakvalna tla?

A

Njihov postanak se odvija pod plitkim vodenim pokrivačem voda stajaćica.

53
Q

Objasni (erozija, salinifikacija, laterizacija).

A

EROZIJA- odvajanje i pomicanje gornjeg sloja tla djelovanjem vjetra ili tekuće vode.
SALINIFIKACIJA-
LATERIZACIJA- Laterizacija je proces ispiranja hranjivih tvari (humusa) iz tla uz povećan udio metala štetnih za biljke

geografija (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions