Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

geografija > I. nastavna cjelina (prvi razred) > Flashcards

I. nastavna cjelina (prvi razred) Flashcards

1
Q

Koja je geološka podjela razdoblja?

A

Geološka podjela je na eone, na ere, na periode i na epohe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

U kakvoj vrsti stijena se nalaze fosili i što su to fosili?

A

Nalaze se u sedimentnim stijenama i to su ostaci biljaka i životinja iz proteklih razdoblja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je to fosilizacija?

A

To je proces pretvorbe uginulog organizma u fosil.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je to petrifikacija?

A

To je okamenjivanje vrlo malih izmjena ljušture, kućice i oklopa koje su izlučile životinje i biljke kao sastavni dio svojih kostura.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Za što služe provodni fosili?

A

Provodni fosili se koriste pri određivanju starosti pojedinih slojeva sedimentnih stijena. Karakteristični su samo za kratka razdoblja pa je moguće odrediti relativnu starost stijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako se određuje apsolutna starost stijena i kako se to naziva?

A

Određuje se određivanjem količine izotopa koji su nastali raspadom radioaktivnih elemenata i to se naziva radiometrijskim datiranjem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Na koja se 4 osnovna eona dijeli povijesni razvoj Zemlje?

A

Hadij, arhaik, proterozoik (supereon prekambrij) i fanerozoik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što označava eon Hadij?

A

Postojanje Zemljine kore u toj dalekoj prošlosti, hlađenje Zemljine površine i prvo zadržavanje vode na površini.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što označava arhaik, a što proterozoik?

A

ARHAIK- nastaje prva kontinentska kora, najstariji pronađeni fosili.
PROTEROZOIK- hladna klima, povećanje kisika u atmosferi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Na koje se ere dijeli fanerozoik i što ga obilježava?

A

Dijeli se na kenozoik, mezozoik i paleozoik, a obilježava ga biološka evolucija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Na koje se periode dijeli paleozoik?

A

Na perm, devon, silur, ordovicij, kambrij.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što označava kaledonska, a što hercinska orogoneza?

A

KALEDONSKA- nastanak gorskih područja (SZ dio Skandinavskog poluotoka, sjever Škotske i Irske.
HERCINSKA- gorja Središnjeg masiva, Njemačko- česško sredogorje, Sardinija i Korzika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što označava prijelaz i paleozoika u mezozoik i na koje se periode dijeli mezozoik?

A

Označava najveće izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. Dijeli se na kredu, juru i trijas.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što se događa tijekom perioda mezozoika i za vrijeme kojih perioda?

A

Flora i fauna se oporavljaju (TRIJAS), razdoblje dinosaura (JURA), prve ptice, gmazovi i sisavci (JURA), kritosjemenjače(KREDA).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Na koje se periode dijeli kenozoik i na koje epohe?

A

PERIODE- kvartar i tercijar

EPOHE- holocen, pleistocen, pliocen, miocen, oligocen, eocen i paleocen.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koje su karakteristike u kenozoiku?

A

Pojava mamuta i prvih ljudi (PALEOCEN), pojava jelena, svinja, konja i deva (EOCEN), travnjaci i biljojedi (MIOCEN), oblikovanje reljefa (PLEISTOCEN), utjecaj čovjeka na životinje i biljke (HOLOCEN).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje su 2 vrste fosila?

A

Otisnuti i kosturi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako nastaje otisak fosila o stijenu i što je to kalcijfikacija?

A

Otisak nastaje procesom taloženja na nekakvu plohu kada dolazi do neke vrste pritiska. Kalcijfikacija je otiskivanje kalcija iz kostiju o stijenu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako su fosili dospjeli u stijene?

A

Fosili su u stijene došli kada je u kostima mrtvih životinja došlo do MINERALIZACIJE. Ostaci su se organizma fosilizirali i kako je temperatura rasla zbližavanjem stijena, stvorio se pritisak i došlo je do zbijanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koje su 3 glavne metode određivanja straosti stijena i do koje je mjere metoda c- 14 precizna?

A

PALEONTOLOŠKA METODA, METODA C- 14 I PRINCIP HORIZONTALNE ORIJENTACIJE.
c- 14 je precizna jer njome možemo točno odrediti starost stijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Od čega su izgrađene stijene Zemljine kore?

A

Od minerala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je mineral, kako ga nalazimo u prirodi, zašto ih nazivamo kristali ili amorfnima, te kako nastaju kristali?

A

Mineral je kem. element koji gradi stijene i kojeg u prirodi nalazimo u čvrstom stanju. Kristali su minerali simetrične unutrašnje građe koji nastaju kristalizacijom, a amorfni minerali su nesimetrične građe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje su fizičke osobine minerala i čime se mjeri tvrdoća minerala?

A

Tvrdoća, boja, sjaj, elastičnost, oblik i gustoća (6). Tvrdoća se mjeri Mohsovom ljestvicom od 1 do 10.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kako se dijele minerali po tvrdoći?

A

Dijele se na samorodne elemente (Au, Ag, S), silikate (Sl), karbonate, okside i hidrookside.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što su to stijene, o čemu ovisi struktura stijene i kako se dijele stijene?

A

Stijene su nakupine minerala. Struktura stijene ovisi o mineralu od kojeg je građena. Dijelimo ih na sedimentne (taložne), matamorne (preobražene) i magmatske. (u zagradama hrv. nazivi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Kako dijelimo magmatske stijene i prema čemu?

A

Dijelimo ih prema mjestu nastanka na intruzivne (dubinske), efuzivne (izljevne) i žične.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Kako nastaju intruzivne, a kako efuzivne stijene? Što je plovućac?

A

Intruzivne stijene nastaju u unutrašnjosti Zemlje hlađenjem magme pod velikim pritiskom dok efuzivne nastaju prilikom izbijanja magme u obliku lave ne Zemljinu površinu. Plovućac je stijena koja nastaje pri oslobađanju vodene pare i plinova iz lave.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Što je opsidijan?

A

Vulkansko staklo u koje se lava može lako stvrdnuti pri hlađenju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Što su žične stijene i kako ih dijelimo s obzirom na SiO2?

A

Prijelazni oblik između intruzivnih i efuzivnih stijena koji nastaju u pukotinama. Dijele se na kisele, neutralne, bazične i ultrabazične.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kako nastaju sedimentne stijene i kako ih dijelimo?

A

Nastaju taloženjem materijala drugih stijena na površini, taloženjem minerala iz prezasićenih vodenih otopina ili taloženjem ostataka uginulih organizama. Dijelimo ih na klastične, kemogene i biogene.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Koji su primjeri magmatskih stijena?

A

Andezit, bazalt, granit (građevinarstvo, arhitektura).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Kako nastaju klastične stijene i kako ih dijelimo?

A

Klastične stijene nastaju od odlomaka starih stijena zbog izloženosti mehaničkom trošenju. Dijelimo ih na vezane(pješčenjaci) i nevezane (pijesak).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Kako se dijele klastične stijene prema veličini fragmenata od kojih su izgrađene i gdje ih koristimo?

A

Na krupnozrnaste (kršje, šljunci), srednjezrnaste (pjesak, pješčenjak) i sitnozrnaste (mulj, prapor, glina). Koristimo ih u građevinarstvu, arhitekturi, za izgradnju prometnica, betona, cigli, stakla…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Kako nastaju kemogene sedimentne stijene?

A

Kristalizacijom iz prezasićenih otopina soli u vodi. Primjeri: kuhinjska sol, gips

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Koje stijene spadaju pod biogene stijene i kako se djele?

A

Karbonatne stijene tj. vapnenac i dolomit, lapor.

Dijele se na fitogene i zoogene.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Kako nastaju metamorfne(preobražene) stijene?

A

Preobrazbom strukture i sastava starijih stijena pri visokoj temperaturi i tlaku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Što je sloj i koje su karakteristike sloja?

A

Osnovni element litosfere. Debljina, gustoća, sastav.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

S čime omeđen svaki sloj?

A

Omeđen je s dvije slojne plohe: topografska podina (stariji sloj) i topografska krovina (mlađi sloj).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Kako nastaju bore?

A

Bore nastaju savijanjem stijena pod utjecajem bočnog pritiska iz 2 suprotna pravca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Koji su dijelovi bore?

A

antiklinala- izbočeni dio, sinklinala- udubljeni dio, tjeme i jezgra antiklinale, jezgra i dno sinklinale, osna ploha- prolazi kroz najzakrivljeniji dio bore dijeleći je na 2 krila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Kako se dijele bore?

A

Bore se dijele prema odnosu OP i krila i prema odnosu OP i horizontalne ravnine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Koje su vrste bora prema odnosu krila i OP, a koje prema odnosu OP i horizontalne ravnine?

A
  1. izoklinalna, kutijasta, lepezasta, normalna bora

2. kosa bora, polegla bora, utonula

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Što su to rasjedi?

A

Rasjedi predstavljaju krte deformacije stijena koje nastaju zbog bočnog pritiska pod utjecajem gravitacije, ekstenzije ili kompresije.

44
Q

Što je parakliza?

A

Parakliza je rasjedna ploha, os po kojoj se rasjedi kreću.

45
Q

Koje su 3 vrste rasjeda?

A

Reversni, normalan i horizontalan.

46
Q

Po čemu se razlikuju intruzivne i efuzivne tj. koje su im karakteristike?

A

Intruzivne stijene su gušće i teže, dok su efuzivne stijene lakše, imaju bore i nepravilne su.

47
Q

Koji su primjeri efuzivnih stijena, a koji intruzivnih?

A

Efuzivnih- plovućac, opsidijan

Intruzivnih- andezit

48
Q

Zašto je lava u nekim slučajevima kod erupcije različite boje?

A

Zato jer je različitog sastava.

49
Q

Zašto su nam sedimentne stijene važne i što su to anoksični uvjeti?

A

Uz sedimentne stijene nalazimo često izvore nafte. Anoksični uvjeti kada organizmi u plitkim morima umiru pa tonu na dno gdje iz njih nastaje nafta.

50
Q

Gdje se koriste vulkanske, a gdje sedimentne stijene?

A

vulkanske- građevina, kiparstvo

sedimentne- građevina, kiparstvo, staklo, umjetne plaže, nafta, izgradnja cesti (od šljunka)

51
Q

Koji je primjer metamorfne stijene?

A

Mramor.

52
Q

Što su to stijene škriljavci?

A

To su stijene do kojih dolazi kada dođe do snižavanja tališta minerala i onda dolazi do rekristalizacije.

53
Q

Što se događa s krovinskim krilom i podinskim krilom kod normalnog rasjeda, a što kod reversnog?

A

Kod normlanog rasjeda krovinsko krilo ide prema gore dok se podinsko spušta uz paraklizu, a kod reversnog rasjeda obrnuto.

54
Q

Što se događa s krilima kod horizontalnog rasjeda i koji je drugi naziv za taj rasjed?

A

Kod horizontalnog tj. TRANSKURENTNOG se lijevo i desno krilo kreću duž paraklize u suprotnim smjerovima.

55
Q

Navedi primjer horizontalnog rasjeda u svijetu, a koji reversnoga (horstova)?

A

rasjed San Andreas- horizontalni

Medvednica, Moslavačka gora- reversni

56
Q

Kako nazivamo grupe više rasjeda na nekom mjestu?

A

Nazivamo ih tektonske grabe, horstovi, ljuskave strukture i stepeničaste strukture.

57
Q

Što su horstovi?

A

Horstovi su uzvisine koje su omeđene rasjedima.

58
Q

Kako nastaje tektonska graba? Navedi primjere.

A

Nastaje spuštanjem krila između 2 ili više rasjeda. Doline rijeka Save i Rajne u Njemačkoj.

59
Q

Što su ljuskave strukture, a što stepeničaste strukture?

A

Ljuskave strukture su sustav reversnih rasjeda, a stepeničaste strukture su sustav normalnih rasjeda.

60
Q

Što je to navlaka?

A

Strukturne jedinice litosfere kada krovinske naslage leže preko podinskih. Nastaju kao posljedica tektonske kopresije.

61
Q

Što su to tektonski pokreti?

A

Tektonski pokreti jest skupni naziv za sve pokrete i poremećaje u Zemljinoj unutrašnjosti koji su uzrokovani unutarnjim silama.

62
Q

Koji su primjeri navlaka, što su okna, a što navlačci?

A

Alpe. Okna su oblik u kojem izbijaju navlake mjestimično, a navlačci su izolirani, manji dijelovi navlake.

63
Q

Što su to epirogenski pokreti i reljef?

A

To su vertikalni pokreti koji se događaju u izuzetno dugom razdoblju.

64
Q

Što je transgresija, a što regresija i posljedica čega su one?

A

Transgresija je izdizanje razine mora, a regresija je izdizanje kopna čime dolazi do povlačenja razine mora. One su posljedica epirogenskih pokreta.

65
Q

Kako je podijeljena Zemljina unutrašnjost?

A

Podijeljena je na jezgru, plašt i koru.

66
Q

Tko je Andrija Mohorovičić i što je on otkrio?

A

Otkrio je nešto što nazivamo Mohorovičićeva zona diskontinuiteta. Kada je istraživao potresne valove u blizini Zagreba u dolini rijeke Kupe otkrio je da Zemlja ima više slojeva i da kada se valovi šire kroz Zemljinu unutrašnjost da im se brzina pri prijelazu iz kore u plašt mijenja.

67
Q

Što je jezgra?

A

Jezgra se dijeli na vanjsku i unutrašnju. Vanjska jezgra je tekuća, izgrađena od nikla i željeza i nalazi se na 2900 km dubine. Unutarnja jezgra je kruta na dubini od 5145 km i izgrađena je od nikla i željeza.

68
Q

Što odvaja jezgru od plašta?

A

Gutenbergov diskontinuitet.

69
Q

Što je plašt?

A

Plašt se dijeli na gornji i donji plašt. Gornji plašt se nalazi na dubini od 410 km i građen je od stijena bogatih željezom, temperatura tamo je 500- 900 stupnjeva. Donji plašt je na dobini od 660 km do 2900 km, građen je od stijena koje se sastoje od želejza i magnezija.

70
Q

Što je to Zemljina kora?

A

Dijeli se na oceansku i kontinentsku. To je kruti površinski dio. Debljina joj je između 5- 90 km.

71
Q

Što je kontinetska kora?

A

Kora granitnog sastava- SiAl. Debljine je 20- 90km i heterogena je.

72
Q

Što je oceanska kora?

A

Oceanska kora je bazaltnog sastava- SiMa. Debljina jojj je 5- 10 km i homogena je.

73
Q

Što je Pangea?

A

To je prakontinent kojeg su činili današnji kontinenti kada su bili povezani.

74
Q

Nabroji par većih i par manjih litosfernih ploča.

A

Većih- afrička, tihooceanska, euroazijska, južnoamerička, sjevernoamerička
Manjih- Kokos ploča, Scotia, Juan de Fuca, Arapska

75
Q

Što je to globalna tektonika?

A

To je teorija koja nam govori da je Zemljina kora podijeljena na više jedinica- litosferne ploče i da između njih postoje 3 vrste interakcija.

76
Q

Koje su 3 vrste interakcija između litosfernih ploča i kojim pokretima one nastaju?

A

Konzervativne granice- smicanjem, konstruktivne- odmicanjem i destruktivne- podvlačenjem.

77
Q

Posljedica čega su vulkanski otoci i hrptovi?

A

Vulkanski otoci i hrptovi nastaju kao posljedica konstruktivnih granica.

78
Q

Koji je drugi naziv za konstruktivne, koji za konzervativne, a koji za destruktivne granice?

A

konstruktivne- DIVERGENTNE
konzervativne- TRANSFORMNE
destruktivne- KONVERGENTNE

79
Q

Što je to vulkanizam?

A

Vulkanizam su svi procesi izbacivanja krutog, tekućeg ili plinovitog materijala iz Zemljine unutrašnjosti.

80
Q

Što je magma?

A

Magma je materijal koji kada izbija iz vulkana na površinu nazivamo lava.

81
Q

Kako dijelimo reljefne oblike nastale hlađenjem magme prema nastanku?

A

Na intruzivne (dubinske) i efuzivne (izljevne).

82
Q

Kako nastaju efuzivni oblici?

A

Nastaju izbijanjem magme na površinu kroz pukotine i kanale.

83
Q

Što su to vulkanske erupcije i eksplozije?

A

To je prodor lave iz kratera i vulkanskih plinova iz dimnjaka.

84
Q

Što je kaldera?

A

Prošireni krater koji nastaje kada se stvori pritisak nakupljenih plinova i para ispod stvrdnutog čepa dimnjaka i onda dolazi do eksplozije.

85
Q

Prema čemu se dijele vulkani?

A

Dijele se prema mjestu izbijanja lave, aktivnosti, vrstama erupcije i obliku.

86
Q

Kako dijelimo vulkane prema mjestu izbijanja lave?

A

Na podmorske i kopnene, a podmorski stvaraju ponekad vulkanske otoke.

87
Q

Kako dijelimo vulkane prema aktivnosti?

A

Na ugasle, aktivne i uspavane (privremeno mirne).

88
Q

Kako dijelimo vulkane prema vrstama erupcija?

A

Dijelimo ih na izljevne i eksplozivne.

89
Q

Kako vulkane dijelimo prema obliku?

A

Na štitaste vulkane (imaju blagi nagib), cinder vulkane (niski su, nagib oko 35 stupnjeva) i stratovulkani (strmi nagib, piroklastični materijali).

90
Q

Što su piroklastični materijali?

A

Materijali koje izbacuje vulkan, a sastoje se od lapila i vulkanskih bombi.

91
Q

Koje su dobre, a koje loše strane vulkana? Koje su loše strane potresa?

A

Dobre strane su da se u blizini njih nalazi plodno tlo, dobri su za turizam, stvaraju stijene i gejzire. Loše strane su da su opasni, destrukcija, globalno zahladnjivanje mogu prouzročiti. Potresi- destrukcija.

92
Q

Što je tsunami?

A

To je veliki val koji nastaje kao posljedica potresa.

93
Q

Koji su sve podzemni oblici magme?

A

batolit (najdublje), lakolit (zaostajanje magme), sil (utiskivanje između slojeva), stup, žile (hlađenje magme u pukotinama)

94
Q

Koje su prateće vulkanske pojave?

A

Fumarole (mjesta izbijanja plinova), termalni izvori (izvori vruće vode), gejziri (izvori iz kojih izbija vodena para u obliku vodoskoka).

95
Q

Što su lahari?

A

Lahari su muljni tokovi koje čini vodom natopljen pepeo.

96
Q

Što su piroklastični tokovi?

A

To su pregrijani plinovi koji se velikom brinom kreću niz padine.

97
Q

Što su to potresi?

A

Iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla.

98
Q

Što je hipocentar, a što epicentar?

A

HIPOCENTAR- centar u unutrašnjosti iz kojeg se u svim smjerovima šire potresni valovi
EPICENTAR- mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjetio

99
Q

Kako dijelimo potrese prema uzrocima?

A

Dijelimo ih na urušne, vulkanske i tektonske.

100
Q

Kako nastaju urušni, kako vulkanski, a kako tektonski potresi?

A

URUŠNI- urušavanjem u većim podzemnim špiljama
VULKANSKI- posljedica prodiranja magme iz unutrašnjosti
TEKTONSKI- pomicanje tektonskih ploča

101
Q

Kako dijelimo hipocentre?

A

Na plitke, srednje duboke i duboke.

102
Q

Kako se naziva jačina potresa na površini Zemlje?

A

Intenzitet.

103
Q

Što je Richterova magnituda i na temelju čega se ona izračunava?

A

To je jačina oslobođene energije u hipocentru koja se izračunava na temelju seizmograma- crtež seizmografa.

104
Q

Što su seizmografi?

A

To su uređaju koji zapisuju vrijeme dolaska i amplitdu potresnih valova.

105
Q

Koji potresni valovi su najsporiji i šire se samo površinom?

A

Površinski valovi (L).

106
Q

Kako dijelimo potresne valove po brzini i načinu širenja?

A

Longitudinalne (primarne P) i transverzalne (sekundarne S).

geografija (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions