I. nastavna cjelina (prvi razred)

Question 1

Što je to književnost i što sve spada pod književnost?

Answer 1

Književnost je umjetnost riječi i pod književnost spada jezik, književni tekstovi i djela, autori, čitatelji. Dopušteno je odstupanje od jezičnih pravila.

Question 2

Koje su karakteristike književnog teksta?

Answer 2

Često u prenesenom značenju, indirektan je, subjektivan je, slikovit i odstupa od jezičnih pravila.

Question 3

Koje su karakteristike neknjiževnog teksta?

Answer 3

Govori doslovno o nečemu, direktan je i objektivan.

Question 4

Nabroji primjere književnih i primjere neknjiževnih tekstova?

Answer 4

KNJIŽEVNI- lirska pjesma, ep, roman, tragedija, bajka, novela, mit
NEKNJIŽEVNI- dnevnik, vozni red, recepti, autobiografija, blogovi, kolumne, anketa, reportaža

Question 5

Koje su uloge književnosti?

Answer 5

Spoznajna uloga, estetska uloga, didaktička uloga, emocionalna uloga.

Question 6

Objasni što znači svaka od uloga književnosti (spoznajna, estetska, didaktička, emocionalna)?

Answer 6

SPOZNAJNA- omogućuje čovjeku razumijevanje svijeta i života
DIDAKTIČKA- proširuje znanja i poučava
ESTETSKA- izaziva osjećaj i doživljaj lijepoga
EMOCIONALNA- obogaćuje čovjekov doživljajni i osjećajni svijet

Question 7

Koja su 3 oblika izražavanja u književnosti?

Answer 7

Proza, drama i poezija.

Question 8

Koje su karakteristike proze, koje drame, a koje poezije?

Answer 8

PROZA- u dijaloškom obliku, usmena ili pisana
DRAMA- jezik blizak onome kojim se mi služimo, didaskalije
POEZIJA- povezivanje riječi po značenju i tome kako zvuče, neprevodiva tj. može se samo prepjevati

Question 9

Koji su književni rodovi?

Answer 9

Lirika, epika, drama i diskurzivni oblici.

Question 10

Nabroji obilježja za svaki književni rod.

Answer 10

LIRIKA- stih, strofa, ritam, subjektivnost, sažetost
EPIKA- roman, pripovijedanje
DRAMA- sukob, dijalog, rasprava, napetost
DISKURZIVNI OBLICI- biografija, događaj, objektivnost, putopis, rasprava, doživljaj

Question 11

Nabroji znanost koje se bave proučavanjem književnosti i objasni čime se bavi svaka od njih.

Answer 11

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI (proučava prirodu književnosti oblikovanje književnog djela),
POVIJEST KNJIŽEVNOSTI (proučava književna djela u povijesnome slijedu) i
KNJIŽEVNA KRITIKA (povezuje teoriju i povijest književnosti zajedno i tada iznosi sud o vrijednosti književnog djela, argumentirano).

Question 12

Na koja područja se dijeli teorija književnosti?

Answer 12

1. klasifikaciju- književni rodovi i vrste
2. stilistika- proučava opća obilježja književnog izraza
3. versifikacija- proučava načine oblikovanja stihova
4. naratologija- proučava teoriju pripovijedanja

Question 13

Na koja se područja dijeli povijest književnosti?

Answer 13

1. povijest pojedine književnosti
2. komparativna povijest književnosti
3. opća povijest književnosti

Question 14

Koje su temeljne podjele književnosti?

Answer 14

1. usmena i pisana, 2. velike književne epohe, 3. književni rodovi i vrste i 4. opća povijest književnosti

Question 15

Nabroji velike književne epohe.

Answer 15

Antika, srednji vijek, humanizam i renesansa, barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam, modernizam, književnost. (12)

Question 16

Nabroji autore za velike književne epohe.

Answer 16

antika- Ciceron,
srednji vijek- Marco Polo, 
humanizam- G. Boccaccio,
renesansa- Leonardo da Vinci,
barok- J. S. Bach, 
klasicizam- Mozart, 
prosvjetiteljstvo- Isaac Newton,
romantizam- Jane Austen
realizam- Mark Twain
modernizam- A. Gustav Matoš
književnost- E. Hemingway

Question 17

Kako dijelimo književna djela?

Answer 17

Dijelimo ih prema temeljnim načinima izražavanja (RODOVI i VRSTE), oblicima izražavanja (POEZIJA, PROZA, DRAMA), prema podrijetlu (usmena i pisana) i prema vremenu nastanka (književnopovijesna razdoblja tj. epohe).

Question 18

Nabroji neke književne vrste i književne žanrove.

Answer 18

Vrste- pjesma, roman, igrokaz, tragedija, pripovijetka, priča
Žanrovi- kriminalistički roman, pustolovni, obiteljski

Question 19

Što znači diskurzivan?

Answer 19

To znači da je zasnovan na logičkom zaključivanju i razmišljanju.

Question 20

Nabroji primjere djela za prozu, dramu i poeziju.

Answer 20

DRAMA- pjesma za izvođenje na pozornici
PROZA- bajka, basna, mit- jednostavniji oblici, roman- složeni oblici, novela, diskurzivni oblici
POEZIJA- lirska pjesma, epska pjesma

Question 21

Što je to hrvatski jezik?

Answer 21

To je jezik kojim govore svi hrvati.

Question 22

Kako dijelimo hrvatski jezik?

Answer 22

Dijelimo ga na standardni, materinski i književni..

Question 23

Što su to idiomi i kako ih dijelimo?

Answer 23

Idiomi su pojavni oblici jezika koje dijelimo na organske i neorganske.

Question 24

Što su to organski idiomi, a što neorganski?

Answer 24

ORGANSKI- usvajamo ih od rođenja u zajednici kojoj pripadamo, organski idiomi su mjesni govor, narječja, dijalekti i materinski jezik
NEORGANSKI- usvajamo ih učenjem, dijele se na standardni jezik i supstandardne idiome

Question 25

Kako se razvio hrvatski jezik?

Answer 25

Razvio se iz indoeuropske skupine jezika u baltoslavensku pa u slavensku pa u južnoslavensku i na kraju je nastao hrvatski jezik.

Question 26

Što su to supstandardni idiomi?

Answer 26

To su idiomi koji imaju elemente organskih idioma i standardnog jezika npr. žargon i razgovorni jezik.

Question 27

Što je to standardni jezik?

Answer 27

To je opće sredstvo sporazumijevanja i jezik javne komunikacije koji je normiran i ima pravila.

Question 28

Što je to narječje?

Answer 28

Narječje je jezik manje skupine govornika na nekom području.

Question 29

Što je to mjesni govor?

Answer 29

Mjesni govor organski govor nekog kraja.

Question 30

Kada je i na temelju čega stvoren zajednički književni jezik?

Answer 30

Stvoren je za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda 1836. na temelju štokavskog narječja.

Question 31

Koja su obilježja književnog ili standardnog jezika?

Answer 31

Autonomnost, normiranost i polifunkcionalnost.

Question 32

Što znači da je hrvatski jezik normiran i autonoman?

Answer 32

Hrvatski jezik je normiran jer ima strogo određena pravila u pismu, govoru i gramatici, a autonoman je jer je samostalan u odnosu na bilo koji drugi idiom.

Question 33

Što znači da je standardni jezik polifunkcionalan?

Answer 33

To znači da je funkcionalan u svim komunikacijskim situacijama tj., u 5 funkcionalnih stilova.

Question 34

Koji su to funkcionalni stilovi?

Answer 34

Administrativni, književnoumjetnički, znanstveni, publicistički, razgovorni.

Question 35

Koje su norme standardnog jezika? (8)

Answer 35

Pravopisna, pravogovorna, fonološka, morfološka, sintaktička, tvorbena, leksička i stilistička.

Question 36

Kakva je to pravopisna, a kakva pravogovorna norma?

Answer 36

pravopisna- č, ć, dž, đ i sl.

pravogovorna- naglasak, intonacija

Question 37

Kakva je to fonološka, a kakva morfološka norma?

Answer 37

fonološka- glasovne promjene

morfološka- oblici riječi (padeži, imenice, glagoli)

Question 38

Kakva je to sintaktička, a kakva tvorbena norma?

Answer 38

sintaktička- red riječi u rečenici

tvorbena- gledaoc- gledalac, učiona- učionica

Question 39

Kakva je to stilistička, a kakva leksička norma?

Answer 39

stilistička- 5 književnih stilova

leksička- prednost ima hrvatska riječ ispred posuđenice

Question 40

Što je pleonazam?

Answer 40

Pleonazam je kada uz riječ napišemo istoznačnicu npr. mala kućica, oko 10-ak itd.

Question 41

Što spada u verbalnu, a što u neverbalnu komunikaciju?

Answer 41

Verbalna komunikacija je govorenje, slušanje, čitanje i pisanje, a neverbalna su geste, mimika, dodiri, miris, znakovni jezik i Braillovo pismo.

Question 42

Kako funkcionira sporazumijevanje?

Answer 42

Govornik tj. pošiljatelj poruke šalje poruku tj. neku informaciju ili obavijest sugovorniku (primatelju poruke).

Question 43

Kakva može biti vrsta poruke?

Answer 43

Vrsta poruke se dijeli na govornu i pisanu. To može biti pismo, e - mail, reklama, čestitka itd.

Question 44

Zašto dolazi do nesporazuma u komunikaciji?

Answer 44

Zato što poruka od pošiljatelja do primatelja putuje komunikacijskim kanalom gdje može doći do smetnji.

Question 45

Kako možemo spriječiti nesporazum u komunikaciji?

Answer 45

Nesporazum možemo spriječiti dodavanjem konteksta u poruku tj. viška informacija.

Question 46

Kako se naziva višak informacija tj. kontekst u obavijesti ili poruci?

Answer 46

Naziva se zalihost ili redundancija.

Question 47

Što je to kratka priča i koja su obilježja takve priče?

Answer 47

Kratka priča je kratka pripovjedna crta koja ima sažetu fabulu, dinamična je, započinje usred nekog događaja itd.

Question 48

Što određujemo pričama?

Answer 48

Određujemo im kompoziciju, fabulu, likove, pripovjedača, temu i kontekst.

Question 49

Kakav može biti pripovjedač u priči?

Answer 49

Može biti pouzdan i nepouzdan.

Question 50

Kako dijelimo kompoziciju?

Answer 50

Na unutarnju i vanjsku.

Question 51

Što je to kompozicija?

Answer 51

Kompozicija je način na koji su dijelovi teksta povezani u cijelinu.

Question 52

Što znači da je kompozicija vanjska, a što da je unutarnja?

Answer 52

Vanjska znači da je podijeljena na manje cjeline, na poglavlja. Unutarnja znači da može biti kronološka, retrospektivna i uokvirena.

Question 53

Što je fabula neke priče?

Answer 53

Fabula je kronološki poredak događaja.

Question 54

Što je karakterizacija i kakva ona može biti?

Answer 54

Karakterizacija je način oblikovanja i stvaranja likova, Karakterizacija može biti psihološka, etička, govorna, socijalna i fizička.

Question 55

Koje su vrste književnih tehnika?

Answer 55

Pripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog.