I. nastavna cjelina (prvi razred) Flashcards
Što je to književnost i što sve spada pod književnost?
Književnost je umjetnost riječi i pod književnost spada jezik, književni tekstovi i djela, autori, čitatelji. Dopušteno je odstupanje od jezičnih pravila.
Koje su karakteristike književnog teksta?
Često u prenesenom značenju, indirektan je, subjektivan je, slikovit i odstupa od jezičnih pravila.
Koje su karakteristike neknjiževnog teksta?
Govori doslovno o nečemu, direktan je i objektivan.
Nabroji primjere književnih i primjere neknjiževnih tekstova?
KNJIŽEVNI- lirska pjesma, ep, roman, tragedija, bajka, novela, mit
NEKNJIŽEVNI- dnevnik, vozni red, recepti, autobiografija, blogovi, kolumne, anketa, reportaža
Koje su uloge književnosti?
Spoznajna uloga, estetska uloga, didaktička uloga, emocionalna uloga.
Objasni što znači svaka od uloga književnosti (spoznajna, estetska, didaktička, emocionalna)?
SPOZNAJNA- omogućuje čovjeku razumijevanje svijeta i života
DIDAKTIČKA- proširuje znanja i poučava
ESTETSKA- izaziva osjećaj i doživljaj lijepoga
EMOCIONALNA- obogaćuje čovjekov doživljajni i osjećajni svijet
Koja su 3 oblika izražavanja u književnosti?
Proza, drama i poezija.
Koje su karakteristike proze, koje drame, a koje poezije?
PROZA- u dijaloškom obliku, usmena ili pisana
DRAMA- jezik blizak onome kojim se mi služimo, didaskalije
POEZIJA- povezivanje riječi po značenju i tome kako zvuče, neprevodiva tj. može se samo prepjevati
Koji su književni rodovi?
Lirika, epika, drama i diskurzivni oblici.
Nabroji obilježja za svaki književni rod.
LIRIKA- stih, strofa, ritam, subjektivnost, sažetost
EPIKA- roman, pripovijedanje
DRAMA- sukob, dijalog, rasprava, napetost
DISKURZIVNI OBLICI- biografija, događaj, objektivnost, putopis, rasprava, doživljaj
Nabroji znanost koje se bave proučavanjem književnosti i objasni čime se bavi svaka od njih.
TEORIJA KNJIŽEVNOSTI (proučava prirodu književnosti oblikovanje književnog djela),
POVIJEST KNJIŽEVNOSTI (proučava književna djela u povijesnome slijedu) i
KNJIŽEVNA KRITIKA (povezuje teoriju i povijest književnosti zajedno i tada iznosi sud o vrijednosti književnog djela, argumentirano).
Na koja područja se dijeli teorija književnosti?
- klasifikaciju- književni rodovi i vrste
- stilistika- proučava opća obilježja književnog izraza
- versifikacija- proučava načine oblikovanja stihova
- naratologija- proučava teoriju pripovijedanja
Na koja se područja dijeli povijest književnosti?
- povijest pojedine književnosti
- komparativna povijest književnosti
- opća povijest književnosti
Koje su temeljne podjele književnosti?
- usmena i pisana, 2. velike književne epohe, 3. književni rodovi i vrste i 4. opća povijest književnosti
Nabroji velike književne epohe.
Antika, srednji vijek, humanizam i renesansa, barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam, modernizam, književnost. (12)
Nabroji autore za velike književne epohe.
antika- Ciceron, srednji vijek- Marco Polo, humanizam- G. Boccaccio, renesansa- Leonardo da Vinci, barok- J. S. Bach, klasicizam- Mozart, prosvjetiteljstvo- Isaac Newton, romantizam- Jane Austen realizam- Mark Twain modernizam- A. Gustav Matoš književnost- E. Hemingway
Kako dijelimo književna djela?
Dijelimo ih prema temeljnim načinima izražavanja (RODOVI i VRSTE), oblicima izražavanja (POEZIJA, PROZA, DRAMA), prema podrijetlu (usmena i pisana) i prema vremenu nastanka (književnopovijesna razdoblja tj. epohe).
Nabroji neke književne vrste i književne žanrove.
Vrste- pjesma, roman, igrokaz, tragedija, pripovijetka, priča
Žanrovi- kriminalistički roman, pustolovni, obiteljski
Što znači diskurzivan?
To znači da je zasnovan na logičkom zaključivanju i razmišljanju.
Nabroji primjere djela za prozu, dramu i poeziju.
DRAMA- pjesma za izvođenje na pozornici
PROZA- bajka, basna, mit- jednostavniji oblici, roman- složeni oblici, novela, diskurzivni oblici
POEZIJA- lirska pjesma, epska pjesma
Što je to hrvatski jezik?
To je jezik kojim govore svi hrvati.
Kako dijelimo hrvatski jezik?
Dijelimo ga na standardni, materinski i književni..
Što su to idiomi i kako ih dijelimo?
Idiomi su pojavni oblici jezika koje dijelimo na organske i neorganske.
Što su to organski idiomi, a što neorganski?
ORGANSKI- usvajamo ih od rođenja u zajednici kojoj pripadamo, organski idiomi su mjesni govor, narječja, dijalekti i materinski jezik
NEORGANSKI- usvajamo ih učenjem, dijele se na standardni jezik i supstandardne idiome
Kako se razvio hrvatski jezik?
Razvio se iz indoeuropske skupine jezika u baltoslavensku pa u slavensku pa u južnoslavensku i na kraju je nastao hrvatski jezik.
Što su to supstandardni idiomi?
To su idiomi koji imaju elemente organskih idioma i standardnog jezika npr. žargon i razgovorni jezik.
Što je to standardni jezik?
To je opće sredstvo sporazumijevanja i jezik javne komunikacije koji je normiran i ima pravila.
Što je to narječje?
Narječje je jezik manje skupine govornika na nekom području.
Što je to mjesni govor?
Mjesni govor organski govor nekog kraja.
Kada je i na temelju čega stvoren zajednički književni jezik?
Stvoren je za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda 1836. na temelju štokavskog narječja.
Koja su obilježja književnog ili standardnog jezika?
Autonomnost, normiranost i polifunkcionalnost.
Što znači da je hrvatski jezik normiran i autonoman?
Hrvatski jezik je normiran jer ima strogo određena pravila u pismu, govoru i gramatici, a autonoman je jer je samostalan u odnosu na bilo koji drugi idiom.
Što znači da je standardni jezik polifunkcionalan?
To znači da je funkcionalan u svim komunikacijskim situacijama tj., u 5 funkcionalnih stilova.
Koji su to funkcionalni stilovi?
Administrativni, književnoumjetnički, znanstveni, publicistički, razgovorni.
Koje su norme standardnog jezika? (8)
Pravopisna, pravogovorna, fonološka, morfološka, sintaktička, tvorbena, leksička i stilistička.
Kakva je to pravopisna, a kakva pravogovorna norma?
pravopisna- č, ć, dž, đ i sl.
pravogovorna- naglasak, intonacija
Kakva je to fonološka, a kakva morfološka norma?
fonološka- glasovne promjene
morfološka- oblici riječi (padeži, imenice, glagoli)
Kakva je to sintaktička, a kakva tvorbena norma?
sintaktička- red riječi u rečenici
tvorbena- gledaoc- gledalac, učiona- učionica
Kakva je to stilistička, a kakva leksička norma?
stilistička- 5 književnih stilova
leksička- prednost ima hrvatska riječ ispred posuđenice
Što je pleonazam?
Pleonazam je kada uz riječ napišemo istoznačnicu npr. mala kućica, oko 10-ak itd.
Što spada u verbalnu, a što u neverbalnu komunikaciju?
Verbalna komunikacija je govorenje, slušanje, čitanje i pisanje, a neverbalna su geste, mimika, dodiri, miris, znakovni jezik i Braillovo pismo.
Kako funkcionira sporazumijevanje?
Govornik tj. pošiljatelj poruke šalje poruku tj. neku informaciju ili obavijest sugovorniku (primatelju poruke).
Kakva može biti vrsta poruke?
Vrsta poruke se dijeli na govornu i pisanu. To može biti pismo, e - mail, reklama, čestitka itd.
Zašto dolazi do nesporazuma u komunikaciji?
Zato što poruka od pošiljatelja do primatelja putuje komunikacijskim kanalom gdje može doći do smetnji.
Kako možemo spriječiti nesporazum u komunikaciji?
Nesporazum možemo spriječiti dodavanjem konteksta u poruku tj. viška informacija.
Kako se naziva višak informacija tj. kontekst u obavijesti ili poruci?
Naziva se zalihost ili redundancija.
Što je to kratka priča i koja su obilježja takve priče?
Kratka priča je kratka pripovjedna crta koja ima sažetu fabulu, dinamična je, započinje usred nekog događaja itd.
Što određujemo pričama?
Određujemo im kompoziciju, fabulu, likove, pripovjedača, temu i kontekst.
Kakav može biti pripovjedač u priči?
Može biti pouzdan i nepouzdan.
Kako dijelimo kompoziciju?
Na unutarnju i vanjsku.
Što je to kompozicija?
Kompozicija je način na koji su dijelovi teksta povezani u cijelinu.
Što znači da je kompozicija vanjska, a što da je unutarnja?
Vanjska znači da je podijeljena na manje cjeline, na poglavlja. Unutarnja znači da može biti kronološka, retrospektivna i uokvirena.
Što je fabula neke priče?
Fabula je kronološki poredak događaja.
Što je karakterizacija i kakva ona može biti?
Karakterizacija je način oblikovanja i stvaranja likova, Karakterizacija može biti psihološka, etička, govorna, socijalna i fizička.
Koje su vrste književnih tehnika?
Pripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog.
