gramatika- test 5.2.2025. Flashcards
Što je to onomastika ili imenoslovlje?
Onomastika je znanstvena disciplina unutar leksikologije koja proučava imena, njihovo značenje i podrijetlo.
Kako se dijeli onomastika?
Na toponomastika (proučava zemljopisna imena) i antroponomastiku (proučava imena ljudi).
Kako se na grčkome kaže ime?
onoma
Na koje 2 kategorije se dijele imena?
- antroponimi
- toponimi
Kakva su to perifrazna imena?
To su opisna imena koja zamjenjuju pravo osobno ili zemljopisno ime.
Što su to antroponimi?
To su imena ljudi- osobna imena, nadimci, prezimena, imena naroda i etničkih skupina- ETNONIMI
Što su to toponimi?
To su zemljopisna imena-
mjesta (EKONIMI/OJKONIMI),
gore (ORONIMI),
vode (HIDRONIMI).
Kakva mogu biti imena?
- jednorječna
- višerječna
- perifrazna
Kako se dijele osobna imena?
- slavenski sloj
- kršćanski sloj (hebrejska, grčka, latinska)
- sloj pomodnih imena
- sloj posuđenih imena
- sloj hrvatskih narodnih imena
- islamski sloj (arapska, perzijska, turska- zbog prodiranja Turaka)
Kako se dijele prezimena/po njihovom nastanku?
- osobna imena
- zanimanja
- nadimci
- imena pokrajina, gradova, zemalja
- matronimi
- patronimi
Što je to etimologija?
Etimologija je znanost koja proučava podrijetlo riječi.
Što je to etnik, a što ktetik?
Etnik je ime stanovnika nekog mjesta ili predjela (kontinenta, države. pokrajine, grada).
Ktetik je posvojni pridjev izveden od etnika.
Što su egzonimi?
Egzonimi su udomaćena zemljopisna imena nekih stranih gradova, država i sl.
Što je to frazeologija?
Frazeologija je jezikoslovna disciplina koja proučava frazeme.
Što su to frazemi?
Frazemi su višečlane jezične jedinice koje se u govoru i pismu ostvaruju kao cjelina.
Što je to frazeologiziranje?
Frazeologiziranje je postupak kojim od slobodne veze riječi nastaju frazemi.
Kakvo značenje ima svaki frazem?
Osnovno značenje svakog leksema u frazemu (doslovno) i zajedničko značenje leksema u frazemu (preneseno).
Koje su značajke frazema?
- moraju imati postojanu vezu (članovi ne mogu mijenjati mjesta niti se koji član može ispustiti)- nepromjenjiv red i sastav riječi
- svaki frazem mora imati najmanje 2 punoznačnice
- posebno značenje- mora doći do značenjske pretvorbe tj. jedna punoznačnica mora žrtvovati glavninu svoga značenja.
Što su to frazemske inačice?
Frazemske inačice su frazemi istog značenja koji se razlikuju u jednoj sastavnici.
Što su frazemske višeznačnice?
To su frazemi istog sastava i poretka riječi koji u različitim kontekstima imaju različito značenje.
Što su frazemske istoznačnice?
Frazemske istoznačnice su frazemi koji imaju različit sastav riječi ali isto značenje.
kost i koža/ tanak kao čačkalica
sišla s pameti/ najela se ludih gljiva
Kako se frazemi dijele prema podrijetlu?
- biblijski
- antički
- nacionalni
- iz književnih djela
- iz različitih područja ljudske djelatnosti.
Što je to jezično posuđivanje?
Jezično posuđivanje je svako posuđivanje neke riječi iz drugog jezika.
Koji su razlozi posuđivanja riječi?
unutarjezični razlozi:
- trebamo popuniti prazninu u našem jeziku, a izravno rješenje za to pronalazimo u nekom drugom jeziku
- hrvatski leksem se ne podudara dovoljno s posuđenicom pa su one ipak potrebne u hrvatskom jeziku
izvanjezični razlozi
- kulturne, gospodarske i političke veze između govornika dvaju ili više naroda ili izravan zemljopisni dodir jezičnih područja
Koje su vrste posuđivanja?
- izravno- najčešće (grčki, talijanski, njemački, turski, mađarski, danas engleski)
- posredno
- preko jezika posrednika u hrv. jeziku puno posuđenica iz nekog jezika s kojim hrvatski nikada nije bio ni u kakvom odnosu - kružno
Što su to posuđenice?
Posuđenice su riječi stranog podrijetla koji su ušle u neki drugi jezik i manje ili više se prilagodile jezičnom sustavu tog jezika.
Što je sociolingvistika?
Sociolingvistika je znanost koja se bavi proučavanjem veza između jezika i društva.
Koje razine prilagodbe posuđenica?
- fonološka
- morfološka
- značenjska
- grafijska ili pravopisna
Kakve su to grafijske i pravopisne prilagodbe posuđenica?
Prilagodba u pismu; ako se u posuđenici nalaze grafemi koji ne postoje u hrvatskom jeziku (x, y, q, w), oni se onda zamjenjuju s najbližim grafemima hrvatskog sustava- transkripcija
Također se posuđenica mora pisati u skladu s pravopisnim pravila hrvatskog jezika- transliteracija
Kakva je to fonološka promijena?
Promjena u izgovoru; uklanja razlike između fonološkog sustava jezika davatelja i hrvatskog jezika tj. svakom stranom fonemu pronalazi zamjenu za najsličniji glas u hrvatskom jeziku.
Kakva je to morfološka prilagodba?
Morfološkom prilagodbom se posuđenice nastoje uklopiti u morfološki sustav hrvatskog standardnog jezika (npr. dobit će nastavak svojstven hrv. jeziku, uklopit će se u sklonidbu glagola..)
Kakva je to značenjska prilagodba?
Posuđenice ne ulaze u jezik nužno sa značenjem ili značenjem kojeg su imale u jeziku davatelju; mogu imati isto značenje, uže značenje ili šire značenje.
Koje su sve vrste posuđenica?
- intenacionalizmi
- egzotizmi
- eponimi
- usvojenice
- tuđice
- prevedenice
- značenjske ili semantičke posuđenice
Što su intenacionalizmi?
To su posuđenice koje u više jezika imaju isti izraz i isto značenje.
Što su to egzotizmi?
Posuđenice koje označavaju različite posebnosti pojedinih naroda- jela, pića, građevina, narodne nošnje, glazbala…
Što su to prevedenice?
Prevedenice su posuđenice koje kopiramo i doslovno im prevodimo i izraz i sadržaj.
Kakve su to značenjske ili semantičke posuđenice?
To su posuđenice kojima smo uzeli značenje i pridružili ga izrazu svog jezika.
Kakve su to posuđenice koje nazivamo usvojenice?
To su davno posuđene riječi koje su se potpuno prilagodile našem jeziku i ne vidi se da su posuđene.
Kakve su to posuđenice koje nazivamo tuđicama?
To su riječi koje se i nakon prilagodbe ne uklapaju u duh jezika.
Imaju nastavke -st, -št, -zd, -žd
Kako pišemo strane riječi koje nisu postale posuđenice i nisu se prilagodile hrvatskom jeziku?
Pišemo ih u navodnicima ili kurzivu.
