Humana Genetika Flashcards

You may prefer our related Brainscape-certified flashcards:
1
Q

Sta je nasljedjivanje?

A

Centralna karakteristika u definisanju zivota.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje su dvije kategorije nasljednog svojstva

A

Kvalitativna i kvantitativna svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kakva su to kvalitativna svojstva

A

Svojstva koja su pod kontrolom jednog ili manjeg broja gena i na njih utice okolina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kakva su to kvantitativna svojstva

A

Pod kontrolom su velikog broja gena, imaju sirok raspon variabilnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Sta je genotip

A

Geneticka konstitucija organizma, odnosno skup svih njegovih gena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sta je fenotip

A

Uocljive osobine organizma nastale interakcijom genotipa i sredine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Sta je genetika

A

Nauka koja izucava nasljedjivanje i promjenljivost. Potice od grcke rijeci genno sto znaci roditi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kakve eksperimente je izvodio mendel

A

Radio je na ukrstanju graska i pratio alternativne osobine npr. Ljubicasti ili bijeli cvjetovi, okruglo ili naborano sjeme, visoke ili niske stabiljke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Sta su to ciste linije

A

To je kada jednu osobinu ispoljavaju kroz niz generacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Sta su hibridi

A

Hibridi su potomci koji nastaju mjesanjem nasljednih osobina roditelja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sta je monohibridno ukrstanje

A

Ukrstanje ciste linije koje su imale dvije razlicite alternativne osobine npr. Glatko i naborano zrno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Sta je alela

A

Alela je oblik gena koji se nalazi na homologim hromozomima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakve alele postoje

A

Dominantni (A) i recesivni (a)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Sta su homozigoti a sta heteroigoti

A

Homozigoti su organizmi sa dva ista alela (AA ili aa) a heterozigoti su oni koji imaju dva razlicita alela (Aa)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Sta je lokus

A

Tacan polozaj gena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Sta obrazuju homozigoti a sta heterozigoti

A

Mogu da obrazuju samo jedan tip gameta a heterozigoti dva tipa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje je dvije zakonitosti izveo mendel

A

Zakonitost razdvajanja i slobodnig kombinovanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako glasi prvi mendelov zakon

A

Prvi mendelov zakon govori o razdvajanju alela u F2 generaciji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako glasi drugi mendelov zakon

A

Drugi mendelov zakon govori da se geni pri ukrstanju dvije jedinke rasporedjuju slucajno, bez pravila. Dihibridno ukrstanje je potvrdilo ove zakonitosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Sta je ekspresivnost

A

Ekspresivnost je stepen fenotipskog ispoljavanja odredhenog genotipa. Zavisi od interakcija sa drugim genima i sredinom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Sta je penetrantnost

A

Penetrantnost je ucestalost kojom se gen manifestuje. Zavisi od interakcija sa drugim genima i sredinom.

22
Q

Sta je intermedijarno nasljedjivanje

A

To je djelimicna dominantnost ili recesivnost.

23
Q

Sta je kodominantno nasljedjivanje

A

To je kada se u heterozigotnom stanju fenotipski ispolje oba alela

24
Q

Sta karakterise srpastu anemiju

A

Promjenjeni srpasti oblik eritrocita koji lako pucaju i dovode do anemije. Sakupljaju se u manjim krvnim sudovima i izazivaju trombozu. Uzrok je mutacija gena za hemohlibin. Samo oboljevaju homozigoti

25
Q

Sta je letalni gen

A

Gen koji izaziva smrt jedinke. Mogu se ponasati kao dominantni ili recesivni. Dominantni izazivaju smrt homozigota I heterozigota. Nastaju kao rezultat nove mutacije

26
Q

Sta je poligenija

A

Medjusobno dejstvo veceg broja gena na razlicitim hromozomima. Cista poligenetska svojstva su rijetka kao boja ociju ili otisak prsta.

27
Q

Sta odredjuje boju ociju

A

Boju ociju odredjuju vuse gena. Mislilo se da su odgovorna 2 gena. Sad su otkrivena 3 gena.

28
Q

Sta su vezani geni

A

Kada su dva ili vise gena na istom hromozomu.

29
Q

Koliko ima covjek para hromozoma

A

Ima 23 para hromozoma od koji su 22 tjelasni ili autozomi. Jedan par su polni hromozomi X i Y

30
Q

Sta je kariotip

A

Kariotip je kompletan ste hromozoma i specifican je za svaku vrstu.

31
Q

Sta je kariogram

A

Klasigikovani hromozomi po velicini i polozaju centralnog suzenja-centromere

32
Q

Sta je idiogram

A

Idiogram je kada hromozome prikazemo dijagramski.

33
Q

Koji pol je hetetogametni a koji homogametni

A

Muski pol (XY) je heterogametni i proizvode dva tipa gameta (X i Y) a zenke homogametni pol (XX) proizvode jedan tip gameta

34
Q

Ko odredjuje pol potomaka

A

Muskarac

35
Q

Sta je barovo tijelo

A

To je kondezovani polni hromozom u interfazi tjelesnih celija. Svaka zena ima jedno barovo tijelo

36
Q

Sta je polno vezani gen

A

Svaki gen koji se nalazi na polnom hromozomu

37
Q

Gdje se ispoljavaju polno vezani dominantni geni

A

Kod zena

38
Q

Sta je citoplazmicno nasljedjivanje

A

To je kada u stvaranju zigota ucestvuje i citoplazma majke. Zatose ovo zove i majcinako nasljedjivanje

39
Q

Zasto nastaju mutacije

A

Nastaju spontano ili indukovano. Spontane su rezultat gresaka tokom replikacije DNK.

40
Q

Sta su mutageni

A

To su sve materije koje izazivaju mutacije. Samo mali broj mutacija su patogeni koji dovode do bolesti ili smrti jedinke

41
Q

Sta su genske mutacije i kakve postoje

A

To su promjene unutar jednog gena. Postoji adicija (dodatkom jednog ili vise nukleotidnih parova), delecija (gubitkom jednog ili vise nukleotidnih parova) i supstitucijom (zamjena jednog nukleotidnog para)

42
Q

Sta su hromozomske mutacije

A

To su promjene u genomu. Mogu biti promjene u broju ili strukturi hromozoma.

43
Q

Koje su strukturne promjene hromozoma

A

Delecije, duplikacije, inverzije i translokacije. Sve su letalne

44
Q

Sta karakterise sindrom macijeg placa

A

Karakterise gubitak dijela petog hromozoma. Dovodi do mentalne retardacije, deformitete lica i glave i prati je karakteristican plac.

45
Q

Kakve mogu biti promjene u broju hromozoma

A

Poliplodija (dva ili vise puta se umnozi citav set hromozoma)
Aneuplodija (kada se promjeni broj pojedinih hromozoma)

46
Q

Sta je trizomija

A

Jedan hromozom viska

47
Q

Sta je daunov sindrom

A

To je trizomija 21 hromozoma. Najcesci je autozomni poremecaj. I u 700 porodjaja. Povecava se rizik sa staroscu majke. Prosjecan IQ ovih osoba iznosi 25-50. Karakteristicna je crta preko dlana, izbacen jezik i istaknute ocne obrve.

48
Q

Sta je edvarsov sindrom

A

To je trizomija 18. Hromozoma.

49
Q

Sta je patau sindrom

A

To je trizomija 13. Hromozoma

50
Q

Sta je superzena

A

To je trizomija X hromozoma (XXX) osobe su zenskog pola obicno sa tjelasnim anomalijama i mentalno retardirane.

51
Q

Sta je kloniranje

A

To je stvaranje istovjetnih organizama od jedne jedinke aseksualnim putem. Tj. Izazivanjem diobe somatskih celija.

52
Q

Sta je amioceneza

A

Uzimanje plodove vode izmedju 16. i 18. nedelje trudnoce