Hrvatske zemlje na početku 18. stoljeća

Question 1

Što je dogovoreno mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.) i mirom u Požarevcu (1718.)?

Answer 1

Vraćeni su teritoriji koji su 150 godina bili pod vlašću Osmanskog Carstva.
Srijemski Karlovci -> Slavonija i Srijem
Požarevac -> Habsburškoj monarhiji vraćenom itd itd

Question 2

Zašto je Dubrovačka Republika prepustila Neum i Sutorinu Osmanlijama?

Answer 2

Zato što su se bojali kopnenog napada Mlečana, s kojima bi imali direktnu granicu da nisu Osmanlijama prepustili teritorij. Također, bili su si dobri s Osmanskim Carstvom i u njih nisu sumnjali da će ih napasti.

Question 3

Što se kasnije dogodilo s Neumom i Sutorinom?

Answer 3

Neum je i dan danas dio Bosne i, prije izgradnje Pelješkog mosta, razdvajao je kontinentalni dio Hrvatske na dva dijela.
Dio južno od Sutorine, uključujući i nju “Tito i ekipa” pripojili su Crnoj Gori, tako da je sada to područje Crne Gore.

Question 4

Na koja se tri načina širilo Habsburško Carstvo?

Answer 4

Širilo se rodbinskim vezama (pošalju svoje žene na tuđa prijestolja i onda polažu pravo na nečije prijestolje), ugovorima (savez radi obrane od Osmanskog Carstva) i ratovima.

Question 5

Kada je Hrvatska postala dio Austrougarske, a kada Habsburške Monarhije?

Answer 5

1102. bila je Pacta conventa, kada se Hrvatska pripojila Austrougarskoj
      Nakon Mohačke bitke 1526. u Hrvatskoj je stanje unutarnjih nemira (Ivan Zapolja i Ferdinand Habsburški su kandidati za kralja) i 1527. Ferdinand pobjeđuje, čime Hrvatska postaje dio HMe.

Question 6

Što je bila Vojna krajina? Kome je odgovarala, a kome nije?

Answer 6

Vojna krajina bila je granično područje između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Namijenjena je obrani od Osmanlija.
Odgovarala je Habsburgovcima jer je bila kontrolirana iz Beča, a iz istog razloga nije odgovarala hrvatskim plemićima, koji su se još, uz to, nadali da će dobiti zemlju.

Question 7

Koji je problem Leopold I. prepoznao i kako ga je rješavao?

Answer 7

Vidio je mogućnost da će habsburška dinastija ostati bez muških nasljednika, stoga je počeo pripremati mogućnost da i žena bude na prijestolju.
To je činio uvjeravanjem i sklapanjem sporazuma s državama koje su se nalazile unutar Habsburške Monarhije, kao i ostalim, susjednim državama.

Question 8

Što i kada je bila Hrvatska pragmatička sankcija?

Answer 8

Bilo je to hrvatsko priznanje ženske loze Habsburgovaca. Hrvatska je pristala na to jer joj se car obratio kao samostalnom entitetu, a ne u sklopu Austrougarske. Bila je 1712.

Question 9

Zašto je i kada Hrvatska pragmatička sankcija izgubila na važnosti?

Answer 9

1723. car je sklopio ugovor s Mađarima - oni će priznati žensku lozu Habsburgovaca pod uvjetom da se AU smatra nedjeljivom (time je to što je Hrvatska samostalno priznala žensku lozu prestalo biti važno).

Question 10

Kada se odvijao Rat za habsburško naslijeđe? Tko je sudjelovao u njemu? Koje su tada okolnosti bile? Koje su bile posljedice rata?

Answer 10

Leopold I. je umro i naslijedila ga je kći, no, bez obzira na sve silne pragmatičke sankcije, nisu ju sve države prihvatile i vidjele su to kao priliku za osvajanje novih područja.
Rat se odvijao od 1741. do 1748. i u njemu su sudjelovale većinom Prusija, Francuska i, naravno, Habs. Mon.
Premda se Marija Terezija uspjela održati na prijestolju, morala je predati najbogatiju pokrajinu Šleziju.

Question 11

Koji se problem javio nakon slabljenja Osmanskog Carstva i oslobađanja okupiranih područja? Kako je Habsburška Monarhija to odlučila riješiti?

Answer 11

Područja na kojima su se odvijale bitke (ratne zone), što uključuje i Hrvatsku, bile su sasvim opustošene i slabo naseljene, stoga su na taj prostor doseljeni Nijemci.
Malo činjenica:
populacija Hrvatske 1500: 1 010 000
pop. Hrv. 1700: 647 000
do kraja 1900 doseljeno 55 000 Nijemaca

Question 12

Opiši položaj Hrvatske unutar Habsburške Monarhije (stupanj razvoja, uprava, društveni staleži)

Answer 12

Hrvatska se dijelila na Bansku Hrvatsku i Vojnu Krajinu (na jugu su bile Mletačka i Dubrovačka Republika - karta str. 39.).
Vojna je krajina bila pod direktnom upravom Dvorskog ratnog vijeća (Beča).
Banska Hrvatska bila je među siromašnijim dijelovima Monarhije. Ona ima unutarnju upravu - bana (kojeg bira sabor) i sabor, koji se sastoji od plemstva i svećenstva, i manjeg dijela građanstva. Sam se narod na tom području sastojao od plemstva i svećenstva (“Ipak, oni se posve sigurno nisu poistovjećivali
s kmetovima ni na kojoj razini, pa makar i bili iste etničke pripadnosti. Naprotiv, katkad su
dio te plemićke “natio croatica” činili i pripadnici drugih etnija, poput mađarske.”) i puka, i zajednički im je bio samo jezik, kultura i životno područje. Plemstvo i svećenstvo željelo je održati svoj položaj na vrhu i sebe su doživljavali kao nasljednike Hrvatskog Kraljevstva, a ne samo stanovnike koji žive na području tog bivšeg kraljevstva.

Question 13

Koji je bio službeni jezik u Banskoj Hrvatskoj? Zašto?

Answer 13

Službeni je jezik bio latinski i time su se plemići suprotstavljali germanizaciji i mađarizaciji.

Question 14

Kako se zovu tri sagrađene ceste? Kada su otvorene? Što povezuju? Po kome su imenovane?

Answer 14

Karolina - Karlovac-Rijeka - 1728. - po kralju Karlu (šljunčana je)
Jozefina - Karlovac-Senj - 1779. - po kralju Josipu (šljunčana)
Lujzijana - Karlovac-Rijeka - 1809.