Apsolutističke monarhije 18. stoljeća Flashcards

1
Q

Koja su bila tri politička sustava u Europi u 17. stoljeću? Koje su države imale te sustave? Koji je bio najrasprostranjeniji sustav?

A
  1. parlamentarna monarhija (kralj dijeli vlast sa plemstvom i svećenstvom), imaju je Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo velike Britanije
  2. aristokratska republika (na vlasti je aristokracija, uzak i povlašten društveni sloj), imaju je Mletačka i Dubrovačka Republika, kao i još neke državice u Italiji
  3. apsolutistička monarhija (cijela vlast je u rukama jednog čovjeka, monarha), imaju je gotovo sve europske države i ona je najrasprostranjeniji sustav
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako je izgledala društvena struktura srednjeg vijeka, koja se održala i do 17. stoljeća?

A

Na samom vrhu bio je kralj. Ispod njega bilo je plemstvo i svećenstvo, zatim tanak sloj građanstva (trgovci, obrtnici, bankari, bogati pripadnici trećeg staleža) i na kraju treći stalež, koji ima najveći udio društva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su razlozi vrlo malih, gotovo neznatnih promjena u društvenoj strukturu tijekom srednjeg vijeka?

A
  1. Društveni je poredak bio opravdavan Božjom voljom (ljudi su bili veoma religiozni) i, ako bi se bunio protiv poretka, bunio bi se i protiv samog Boga
  2. Većina društva, pa tako i trećeg staleža je nepismena i neobrazovana, ne postoje niti ideje o revoluciji
  3. Dostupno znanje u pravilu je na raspolaganju svećenicima i plemićima, kojima odgovara trenutan poredak
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koji su bili otvoreni, a koji zatvoreni staleži?

A

Otvoreno je stalno bilo svećenstvo, a u ranijim stoljećima, kad su se vodili česti ratovi, moguće je bilo ući u plemićki stalež vojnim zaslugama.
Zatvoreni su dakle plemićki (većinom, jer nema baš ratova) i kraljev stalež.
Građanski je bio otvoren, no ljudi najčešće nisu svojevoljno ulazili u njega jer je ipak bio najniži.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Navedi nekoliko apsolutističkih vladara 17. i 18. stoljeća.

A

Luj XIV.
Marija Antoaneta
Luj XVI.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji se važni filozofi pojavljuju u 17. i 18. stoljeću?

A

Thomas Hobbes, John Locke, Immanuel Kant, Jean Jacques Rousseau, Voltaire, Montesquieu, Denis Diderot i Jean d’Ambert.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši razmišljanja i zaključke Thomasa Hobbesa.

A

Hobbes je vjerovao da su ljudi po prirodi sebični i da je prirodno stanje stanje rata i sukoba, i da ljudi trebaju dio svoje slobode dati apsolutističkom vladaru u zamjenu za sigurnost. Napisao Levijatan.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opiši razmišljanja i zaključke Johna Lockea.

A

Locke je vjerovao da su ljudi po prirodi dobri i slobodni i da je prirodno stanje stanje savršene slobode i jednakosti, da svi ljudi imaju pravo na vodu, hranu, život, slobodu i posjed i da bi država trebala biti takva da svim ljudima omogućuje ostvarivanje njihovih prava.
Locke je prvi došao na ideju trodiobe vlasti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje su dvije velike i važne filozofije postojale u 17. i 18. stoljeću? Navedi osnovne ideje obje filozofije.

A

Racionalizam - napredak je moguć jedino promjenom tradicionalne staleške podjele društva, želja za obrazovanjem stanovnika
Prosvjetiteljstvo - “izlazak čovjeka iz samoskrivljene nezrelosti (nezrelost je nemoć da se služimo svojim razumom, bez vodstva nekog drugog)” - Kant, optimistična filozofija koja nadu polaže u ljudski razum (Sapere aude! - Dare to know!), vjerovanje da se sve (religija, društveni poredak, država, shvaćanje prirode) može i treba preispitati razumom i da će se zatim ostvariti prirodno pravo, prirodno društvo, prirodni odgoj itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koja je važna Rousseauova filozofija i mišljenje?

A

Rousseau vjeruje da je izvor svih zala privatno vlasništvo (“Koliko bi zločina, ubojstava i ratova spriječio, od kolike bi bijede i strahota poštedio ljudski rod onaj koji bi počupao kolje i zatrpao jarak dovikujući bližnjima: ‘Ne vjerujte mu! (…)’”)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakva je bila Voltaireova filozofija? Kako ga je društvo doživljavalo?

A

Voltaire je bio jedan od najvažnijih francuskih prosvjetitelja. Htio je uništiti sve zakone i stvoriti nove iz razuma. Bio je žestoki protivnik Crkve (no ne i ateist!) i zbog toga mnogo proganjan, knjige su mu paljene i tako to. Bio je, međutim, omiljen među pukom, kao i brojnim apsolutistima (Katarinom II, Josipom II, Fridrikom II)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koje je bilo važno Montesquieuovo razmišljanje o funkcioniranju društva, koje ima posljedice i na današnje uređenje brojnih država?

A

Montesquieu je mislio da bi trebala postojati trodioba vlasti, da bi vlast trebalo podijeliti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast.
Time je htio postići onemogućavanje jednostranog donošenja odluka od strane neke skupine ili pojedinca i osigurati da vlast ostane u rukama naroda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Tko su prosvijećeni apsolutisti i zbog čega su nastali?

A

To su apsolutistički vladari koji vladaju prema načelima prosvjetitelja. Nastali su kao posljedica pokušaja širenja apsolutističkih ideja filozofa, koji su se povezivali s vladarima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Navedi nekoliko prosvijećenih apsolutista.

A

Katarina II, ruska carica (dopisivala se s Voltaireom, otkupila Diderotovu biblioteku, ponudila d’Alambertu posao učitelja svog sina)
Marija Terezija, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom
Josip II, habsburški car
Fridrik II, pruski kralj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koje je djelo vrhunac filozofije prosvjetiteljstva? Tko su bili njeni autori?

A

Enciklopedija ili obrazloženi rječnik znanosti, umjetnosti i zanata. Imala je 35 svezaka i uglavnom, bila ogromna i sadržavala svo tadašnje znanje i pokušala ga povezati.
Autori su brojni (Enciklopedija je sama po sebi djelo više autora), a među njima su Denis Diderot i Jean d’Alembert.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly