Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Biokemija > FIZBI prvi kolokvij > Flashcards

FIZBI prvi kolokvij Flashcards

1
Q

Što je asimilacija?

A

Asimilacija je ugradnja elemenata u organske spojeve

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje elemente biljke primaju u reduciranom, a koje u oksidiranom obliku?

A

N i S biljke primaju u oksidiranom obliku te ih je potrebno reducirati za ugradnju u organske spojeve, a kationi se asimiliraju u kompleksima sa organskim spojevima
asimilacija N i S ide uz utrošak energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se u biljku primaju N, S, Fe i P?

A

N se prima u obliku nitrata u kotransportu sa vodikovim ionima, S se prima u simportu vodikovih iona i sulfata (korijen) ili iz zraka difuzijom sumporova dioksida u listove i stabljiku. Prenosi se biljkom u obliku glutationa.
Fe se može primati u obliku helata nakon čega dolazi do oksidacije u feri oblik i prijenos u listove sa raznim organskim molekulama. Fe možemo u prirodi naći u sastavu molekula koje sadrže hem, u FeS klasterima ili slobodno željezo
Suvišno se željezo pohranjuje u obliku fitoferitina. (protein u plastidima spremišnih organa)
P se također prima u kotransportu sa vodikovim ionima, ako je u suvišku pohranjuje se u obliku fitinske kiseline (oslobađa se tijekom klijanja djelovanjem hidrolitičkog enzima FITINAZE)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Prijenos dušika u druge dijelove biljke

A

1) kod nekih biljaka prenosi se u obliku amida (Asn, Gln)

2) kod drugih biljaka prenosi se u obliku UREIDA (alantoin, alantoinska kiselina, citrulin)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Simbiotska fiksacija dušika

A

Simbiotsku fiksaciju dušika kod biljaka provode bakterije roda Rhizobium koje se nalaze u korijenovim nodulima.
Bakterije se nalaze u simbiosomima (a nazivaju se bakterioidi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Reakcije fiksacije dušika

A

Dušik se u biljke najčešće prima u obliku nitrata
biljke nitrate uz pomoć nitrat reduktaze pretvaraju u nitrite, a nitrite uz pomoć nitrit reduktaze u amonijak. Amonijak se odmah mora asimilirati jer je štetan za biljku (isto vridi i ako se amonijak asimilira odmah u biljku).
no3+nadph+h+2e—>no2+nadp+h2o nitrat reduktaza (citosol)
no2+ 6Fdred + 8h+6e –> nh4+6Fdox+2h2o nitrit reduktaza (plastidi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Reakcija koju provodi nitrogenaza

A

N2+8e-+8h+ + 16ATP –> NH3 + H2 + 16ADP + 16Pi

dalje hidrogenaza cijepa H2 na vodikove ione i elektrone koji se opet koriste u reakciji nitrogenaze pa ne utječu na pH

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Slijed događaja prilikom infekcije.

A

1) biljka otpušta flavonoide kao atraktane
2) kemotaksija bakterija prema korijenu
3) aktivacija nod gena koji sintetiziraju nod faktore
4) nod faktori koje otpušta bakterija uzrokuju uvijanje korijenove dlačice oko bakterija pri čemu se formira simbiosom
5) dolazi do razgradnje stanične stijenke, razvoj infekcijske cijevi
6) otpuštanje rizobija u apoplast, povećanje infekcijske cijevi, grana dopire do ciljnih stanica, bakterije se iz vezikula otpuštaju u citosol ciljnih stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

razvoj (organozegeza) korijenovih nodula

A

1) dediferencijacija stanica kore korijena
2) spajanje dviju skupina stanica (stvaranje nodula)
3) povećanje nodula uz razvoj provodnog tkiva koje se spaja sa provodnim sustavom biljke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Nesimbiotska fiksacija dušika

A

cijanobakterije i slobodnoživuće bakterije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

osobitosti heterocista

A

nemaju PSII jer on stvara kisik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kontrola količine kisika u nodulima

A

Leghemoglobin
Povećanje Km citokrom oksidaze (u lancu prijenosa elektrona prenosi elektrone na kisik uz stvaranje vode)
regulacija ulaska kisika u nodule - održava se količina kisika koja je dovoljna za stanično disanje, ali dovoljno nisha da ne inhibira nitrogenazu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

načini sinteze ATP-a

A

fotofosforilacija
fosforilacija na razini supstrata
oksidativna fosforilacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Na koje se načine tvari mogu prenositi kroz membrane?

A

Tvari se mogu prenositi aktivno i pasivno. Pasivno difuzijom kroz lipidni dvosloj ili kroz kanale, a aktivno preko proteinkih prenositelja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Membranski prijenosni proteini

A

Kanali, nosači i crpke
Kroz kanale prolaze molekule difuzijom (to su selektivne pore)
Nosači su proteini koji vežu tvar koja se prenosi visokom specifičnošću
Crpke su proteini koji rade hidrolizom ATP-a (primarni aktivni prijenos) npr prijenos vodika i kalcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Pasivni i aktivni prijenos omogućuju biljci što?

A

selektivno primanje iona
ograničen izbor iona koje primaju
primanje i nagomilavanje iona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

makroelementi

A

C H N O P S Mg Ca K

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

mikroelementi

A

Mn Mo Ni Cl Fe B Cu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Hidroponika

A

Služi za određivanje elemenata koji su esencijalni za razvoj pojedine biljke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

razlika između korisnih i esencijalnih elemenata

A

Korisni elementi olakšavaju razvoj nekih biljaka ali nisu neophodni za raast i razvoj dok esencijalni elementi jesu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Primanje esencijalnih elemenata u biljku

A
  • iz tla preko korijena u ionskom obliku
  • iz atmosfere u obliku plinova
  • iz vodene otopine preko cijele površine vodenih biljaka
  • preko listova nekih posebnih vrsta epifita
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

redoks stanje nakon primanja u stanicu

A

Kationi ga zadržavaju, anioni se reduciraju (nitrati i sulfati)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Oblik mineralnih elemenata u tlu

A
  • otopljeni u vodenoj otopini tla
  • adsorptivno vezani na čestice tla
  • vezani u mineralima ili humusu (najveći postotak, jako sporo se oslobađaju)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Prednosti adsorptivnog vezanja iona na čestice tla

A
  • stalno su dostupni u niskim koncentracijama

- zaštićeni su od ispiranja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Zašto biljke snizuju pH vrijednost tla?
- radi veće dostupnosti mineralnih tvari (potpomažu raspadanje stijena) - otpuštanjem H+ iona sve je negativniji naboj u stanici čime se osigurava spontan unos kationa - izmjenična adsorpcija na čestice tla (otpuštanje vezanih kationa)
26
Primanje mineralnih elemenata u korijen
- apsorpcija iz otopine tla - izmjenična adsorpcija otpuštanjem vodikovih iona - mobilizacija kemijski vezanih hranjivih tvari oslobađanjem NISKOMOLEKULARNIH ORGANSKIH SPOJEVA koji sa npr željezom tvore helate
27
dva načina primanja željeza iz tla
1) redukcija ferri-iona iz helata na površini korijena i primanje ferro iona prijenosnim proteinom na plazmatskoj membrani 2) oslobađanje fitosiderofora (specifični niskomolekularni organski spojevi koji imaju visok afinitet za željezo) --> mehanizam ograničen na porodicu trava
28
Priijenos mineralnih elemenata u biljci
- Prijenos na male udaljenosti - unutar stanice i kroz plazmatsku membranu - Prijenos na srednje udaljenosti - simplastni i apoplastni put (i mješoviti) - prijenos na velike udaljenosti u kormofita (ksilem i floem)
29
Način prijenosa tvari (na velike udaljenosti) ksilemom i floemom
Ksilemom - pokretna sila je transpiracijski usis | Floemom - pokretačka sila je tlačna struja
30
POKRETNI ELEMENTI SREDNJE POKRETNI NEPOKRETNI
KPS Fe Ca
31
Kakve uloge mogu imati elementi
SPECIFIČNI - služe isključivo za svoju ulogu i nezamjenjivi su (npr. izgradnja organskih molekula i kompleksa, kofaktor u enzimskoj katalizi) NESPECIFIČNI - bilo koji element sa istim nabojem može imati utjecaj (npr doprinose potencijalnom osmotskom tlaku )
32
Manjak esencijalnih elemenata
Dovodi do karakterističnih simptoma koji su prema mjestu pojave simptoma odraz pokretljivosti elementa
33
Prilagodbe za dodatno snabdijevaje mineralnim tvarima
Simbioza sa gljivama (mikoriza - endotrofna ili ektotrofna) ili bakterijama parazitske biljke mesojedne biljke
34
Mikrotjelešca
Peroksisomi, glioksisomi
35
Uloga membrana
Komunikacija, odvajanje staničnog prostora, barijera (probirna propusnost)
36
Lipidi u membranama biljnih stanica
Fosfolipidi - najčešći membranski lipidi | Glikolipidi - najčešće u membranama plastida
37
Povećanje fluidnosti membrane
- skraćivanje hidrofobnih repova - povećanje broja dvostrukih veza - povećanje veličine ili naboja glave molekule - promjena sastava sterola
38
Hechtove niti
Poveznica između stanične stijenke i plazmatske membrane
39
vezikule obavijene COPII proteinom
Šalju se u G.a.
40
Vezikule obavijene COPI proteinom
recikliraju se između cisterni G.a.
41
Kretanje jedinica G.a.
aktivno, pomoću aktina i miozina
42
Vezikule koje se odvajaju sa G.a.
- klatrinske vezikule usmjeravaju tvari u vakuolu | - sekretorne vezikule prenose sadržaj u plazmatsku membranu i staničnu stijenku
43
Uklanjanje suviška membrane nakon egzocitoze
- endocitoza | - molekularno recikliranje
44
Mikrotjelešca
Jednostruka membrana, specijalizirane za neku od metaboličkih funkcija Peroksisomi Glioksisomi Oleosomi/lipidna tjelešca/sferosomi - nastaju pupanjem sa ER-a Proteinska tjelešca - dvije vrste spremišnih proteina u sjemenkama (globulini i prolamini)
45
Plazmodezmije
Tubularni izdanci koji povezuju dvije stanice (simplast)
46
Dezmotubuli
Unutrašnja struktura plazmodezmija - nastavak ER-a - uloga je regulacija kretanja makromolekula
47
Uloge vakuole
``` Rast spremište tvari probava obrana od patogenih mikroorganizama i herbivora pigmentacija (zaštita od UV zračenja) ```
48
Stromuli
Tubularni izdanci između plastida koji su ispunjeni stromom, nastaju u stresnim uvjetima povezuju plastide ULOGE: - povećanje raspoložive površine za ulazak i izlazak molekula - kanali kroz koje se molekule kreću iz plastida do drugog mjesta u stanici - pozicioniranje plastida
49
kristalinične strukture
Prolameralno tijelo i fitoferitin
50
Plastoglobuli
nastaju na rubnim dijelovima grana tilakoida u povećanom broju su prisutni u stresnim uvjetima u kataboličkom metabolizmu služe za odlaganje hidrofobnih komponenti raspadnutih tilakoidnih membrana
51
Citoskelet
``` trodimenzionalna mreža proteinskih polimera u citosolu ELEMENTI: - mikrotubuli i aktinski filamenti ULOGE: - prostorna organizacija - dioba -gibanje organela - diferencijacija - uloga u diobi (stvaranje fragmoplasta i diobenog vretena) - dinamične strukture ```
52
Mikrotubuli
Polimeri heterodimernih globularnih proteina alfa i beta globulina koji tvore cjevčice ULOGE: - određuju smijer ulaganja celuloznih mikrofibrila (smijer rasta) - orijentacija i gibanje organela - uloga u diobi stanice
53
Mikrofilamenti (aktinski filamenti)
``` - polimeri proteina aktina ULOGE: - strujanje citoplazme - rast peludne mješinice - gibanje plastida i stromula - kretanje G.a. i sekretornih vezikula - uloga u gibanju kloroplasta ```
54
Diobeno vreteno biljaka
Nema centriola, postoje samo difuzni polovi
55
Uloga mikrotubula u mitozi i citokinezi biljaka
``` Kortikalni mikrotubuli - nalaze se uz plazmatsku membranu interfaznih stanica Preprofazna vrpca (formira se u profazi i određuje položaj fragmoplasta tj buduće stanične stijenke) nakon stvaranja fragmoplasta nastaje stanična ploča ```
56
Nastajanje fragmoplasta i stanične ploče
``` A) Golgijeve vezikule se skupljaju u području buduće stanične stijenke B) Fuzija vezikula C) Stvaranje tubularne mreže u središnjem dijelu rastuće stanične ploče D) Kontakt stanične ploče s plazmatskom membranom E) Fragmoplast nestaje ```
57
Građa stanične stijenke
primarna i sekundarna stanična stijenka primarna nastaje tijekom razvoja biljke (sastoji se od celuloznih mikrofibrila koji tvore kristalinična područja i od matriksa koji se sastoji od hemiceluloze, pektina i proteina i u kojemu se nalazi većina vode) sekundarna nastaje prilikom diferencijacije, ona je višeslojna i drukčijeg sastava od primarne, ima manje pektina i vode i nepermeabilna je u nju se ugrađuju razne tvari (lignin, suberin, kutin, anorganske stvari ili tanini) središnja lamela je mjesto dodira dviju staničnih stijenki
58
Celulozne mikrofibrile
osiguravaju čvrstoću stanične stijenke
59
Hemiceluloza (cross linking glycans)
Smjesa kiselih i neutralnih polisaharida koji osiguravaju elastičnost i poprečno povezuju celulozne mikrofibrile
60
Pektini
smjesa svakakvih polisaharida (kiselih i neutralnih) koji omogućavaju - određuje poroznost stanične stijenke - molekule za prepoznavanje biljne stanice od strane simbiotskih organizama visok je udio molekula pektina u području središnje lamele KALCIJEVI MOSTOVI
61
Proteini
mogu imati strukturnu i enzimsku ulogu
62
Kaloza
Linearni polisaharid glukoze povezane beta 1,3 glikozidnim vezama prisutna u određenim fazama rasta i diferencijacije
63
Sinteza i dopremanje polisaharida matriksa u staničnu stijenku
Sinteza pomoću enzima G.a. Polisaharidi imaju tendenciju spontane agregacije u organizirane strukture, ali postoji i enzimski potpomognuto povezivanje
64
Biosinteza celuloze
Uz pomoć enzima celuloza sintaze na rozetama (terminalnim kompleksima) U blizini saharoza sintaze koja daje aktivirane šećere
65
Rast stanice
orijentacija celuloznih mikrofibrila određuje smijer rasta | smjer ulaganja celuloznih mikrofibrila ovisi o orijentaciji kortikalnih mikrotubula
66
Lignin
aromatski biopolimer
67
Suberin
``` sastoji se od polialifatske i poliaromatske domene (polialifatska se dokazuje bojom Sudan III) - Casparijeva pruga (endoderma korijena) - periderma gomolja - drvenaste biljke - površina ozlijeđenih stanica - zona apscizije - stanice žilnog ovoja ULOGA: - čvrstoća stanične stijenke - ograničavanje nekontroliranog gubitka vode - zaštita od napada patogena ```
68
Kutikula
``` dva dijela: kutin i površinski vosak ULOGE: -zadržavanje vode i zaštita od bakterija i gljivica debljina ovisi o okolišnim čimbenicima sastav je varijabilan ```
69
Kutin
Polimer sastalvjen od velikog broja hidroksimasnih kiselina koje su međusobno vezani esterskim vezama ULOGA: - smanjenje gubitka code - čvrstoća turgescentnog biljnog tkiva - zaštita od prodiranja patogenih organizama
70
Epikutikularni voskovi
Nehlapljivi lipidi na površini biljnih organa ULOGE: -smanjenje gubitka vode - refleksija svjetlosti
71
Sekundarne stanične stijenke koje služe kao pričuvne tvari
- kotiledon i endosperm sjemenki - vrlo malo celuloze, prevladavaju necelulozni polisaharidi ULOGE: - mehanička zaštita embrija - sprečavanje prekida dormancije - prehrana mlade klice
72
Kada dolazi do razgradnje stanične stijenke
- pri zrenju plodova - u endospermu sjemenki koja klije - u zoni apscizije - pojava izdanka i korijena iz sjemenke koja klije - stvaranje međustaničnih zračnih prostora - za vrijeme napada patogena
73
Uloge vode u biljnoj stanici
- otapalo - mjesto odvijanja biokemijskih procesa - sudjeluje u brojnim reakcijama - medij za kretanje molekula - služi kao supstrat
74
Molekularna svojstva vode
- polarna - ima sposobnost stvaranja vodikovih veza to sve vodi omogućuje sudjelovanje u brojnim reakcijama --> oslabljuje elektrostatske i vodikove veze između drugih molekula
75
Svojstva vode
- visoka latentna toplina isparavanja (omogućava biljci hlađenje isparavanjem) - kohezija - adhezija - površinska napetost (te tri stavke omogućavaju biljci kapilarnost) - visoki specifični toplinski kapacitet (omogućava da stanice primaju ili gube toplinu uz minimalne promjene temperature, uloga vakuole) - tenzija - maksimalna sila po jedinici površine koju može podnit stupac vode bez pucanja (važno kod kavitacije)
76
Primanje vode u stanicu
difuzija kroz lipidni dvosloj ili pomoću akvaporina
77
prijenos vode na male udaljenosti
bubrenje, osmoza difuzija, pogon je razlika vodnog potencijala
78
bubrenje
makromolekularni sustav prima vodu uz povećanje volumena
79
Koja je pogonska sila za osmotsko strujanje u vakuolu?
Sila (napetost) sisanja
80
Smijer kretanja vode u ovisnosti o vodnom potencijalu
Voda se kreće u smijeru pada vodnog potencijala
81
kako se voda prima u korijen i kojom se silom prenosi
voda ulazi u stanice korijena zbog razlike u vodnom potencijalu, kreće se korijenom potaknuta razlici u tlaku, a tako se kreće i ksilemom, dok je razlika u vodnom potencijalu između lista i atmosfere pokretačka sila za oslobađanje vodene pare van
82
Kretanje vode korijenom
Apoplastni i stanični (simplastni i transmembranski) put
83
Kako se voda može prenit preko stanica endoderme?
Samo simplastno jer se u st. st. nalazi suberin
84
Gutacija
Izlučivanje vode u obliku kapljica u uvjetima velike vlažnosti Odvoja se kroz hidatode (puči vodenice) koje mogu biti aktivne ili pasivne Pasivne hidatode rade pod utjecajem tlaka korijena, dok aktivne rade neovisno o njemu
85
Voda se kroz ksilem provodi kako?
na male udaljenosti korijenov tlak transpiracijski usis na veće udaljenosti kroz traheje i traheide
86
Otpori strujanju vode u ksilemu
kavitacija i prekid kontinuiteta vodenog stupca
87
Voda iz lista može doći u atmosferu kako
Evaporacijom ili oslobađanjem kapljica kroz puči
88
O čemu ovisi izlazak vodene pare iz lista?
- razlici u vodnom potencijalu | - difuzijskom otporu na tom putu
89
Vrste transpiracije
kutikularna, stomatalna i lenticelna
90
Stanice zapornice
dvije vrste (graminejski, helleborus) razlikuju se u načinu odlaganja celuloznih mikrofibrila
91
Proces aztvaranja puči
``` primanje iona biosinteza malih organskih molekula smanjenje osmotskog potencijala smanjenje vodnog potencijala ulaz vode u zapornice povećanje turgora u stanicama zapornicama otvaranje puči ```
92
Fotonastijska gibanja puči
Ovisno o osvjetljenju puči se otvaraju ili zatvaraju | odgovor na mordu svjetlost - puči se otvaraju

Biokemija (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions