Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Biokemija > FIZBI prvi kolokvij > Flashcards

FIZBI prvi kolokvij Flashcards

1
Q

Što je asimilacija?

A

Asimilacija je ugradnja elemenata u organske spojeve

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje elemente biljke primaju u reduciranom, a koje u oksidiranom obliku?

A

N i S biljke primaju u oksidiranom obliku te ih je potrebno reducirati za ugradnju u organske spojeve, a kationi se asimiliraju u kompleksima sa organskim spojevima
asimilacija N i S ide uz utrošak energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se u biljku primaju N, S, Fe i P?

A

N se prima u obliku nitrata u kotransportu sa vodikovim ionima, S se prima u simportu vodikovih iona i sulfata (korijen) ili iz zraka difuzijom sumporova dioksida u listove i stabljiku. Prenosi se biljkom u obliku glutationa.
Fe se može primati u obliku helata nakon čega dolazi do oksidacije u feri oblik i prijenos u listove sa raznim organskim molekulama. Fe možemo u prirodi naći u sastavu molekula koje sadrže hem, u FeS klasterima ili slobodno željezo
Suvišno se željezo pohranjuje u obliku fitoferitina. (protein u plastidima spremišnih organa)
P se također prima u kotransportu sa vodikovim ionima, ako je u suvišku pohranjuje se u obliku fitinske kiseline (oslobađa se tijekom klijanja djelovanjem hidrolitičkog enzima FITINAZE)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Prijenos dušika u druge dijelove biljke

A

1) kod nekih biljaka prenosi se u obliku amida (Asn, Gln)

2) kod drugih biljaka prenosi se u obliku UREIDA (alantoin, alantoinska kiselina, citrulin)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Simbiotska fiksacija dušika

A

Simbiotsku fiksaciju dušika kod biljaka provode bakterije roda Rhizobium koje se nalaze u korijenovim nodulima.
Bakterije se nalaze u simbiosomima (a nazivaju se bakterioidi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Reakcije fiksacije dušika

A

Dušik se u biljke najčešće prima u obliku nitrata
biljke nitrate uz pomoć nitrat reduktaze pretvaraju u nitrite, a nitrite uz pomoć nitrit reduktaze u amonijak. Amonijak se odmah mora asimilirati jer je štetan za biljku (isto vridi i ako se amonijak asimilira odmah u biljku).
no3+nadph+h+2e—>no2+nadp+h2o nitrat reduktaza (citosol)
no2+ 6Fdred + 8h+6e –> nh4+6Fdox+2h2o nitrit reduktaza (plastidi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Reakcija koju provodi nitrogenaza

A

N2+8e-+8h+ + 16ATP –> NH3 + H2 + 16ADP + 16Pi

dalje hidrogenaza cijepa H2 na vodikove ione i elektrone koji se opet koriste u reakciji nitrogenaze pa ne utječu na pH

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Slijed događaja prilikom infekcije.

A

1) biljka otpušta flavonoide kao atraktane
2) kemotaksija bakterija prema korijenu
3) aktivacija nod gena koji sintetiziraju nod faktore
4) nod faktori koje otpušta bakterija uzrokuju uvijanje korijenove dlačice oko bakterija pri čemu se formira simbiosom
5) dolazi do razgradnje stanične stijenke, razvoj infekcijske cijevi
6) otpuštanje rizobija u apoplast, povećanje infekcijske cijevi, grana dopire do ciljnih stanica, bakterije se iz vezikula otpuštaju u citosol ciljnih stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

razvoj (organozegeza) korijenovih nodula

A

1) dediferencijacija stanica kore korijena
2) spajanje dviju skupina stanica (stvaranje nodula)
3) povećanje nodula uz razvoj provodnog tkiva koje se spaja sa provodnim sustavom biljke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Nesimbiotska fiksacija dušika

A

cijanobakterije i slobodnoživuće bakterije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

osobitosti heterocista

A

nemaju PSII jer on stvara kisik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kontrola količine kisika u nodulima

A

Leghemoglobin
Povećanje Km citokrom oksidaze (u lancu prijenosa elektrona prenosi elektrone na kisik uz stvaranje vode)
regulacija ulaska kisika u nodule - održava se količina kisika koja je dovoljna za stanično disanje, ali dovoljno nisha da ne inhibira nitrogenazu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

načini sinteze ATP-a

A

fotofosforilacija
fosforilacija na razini supstrata
oksidativna fosforilacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Na koje se načine tvari mogu prenositi kroz membrane?

A

Tvari se mogu prenositi aktivno i pasivno. Pasivno difuzijom kroz lipidni dvosloj ili kroz kanale, a aktivno preko proteinkih prenositelja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Membranski prijenosni proteini

A

Kanali, nosači i crpke
Kroz kanale prolaze molekule difuzijom (to su selektivne pore)
Nosači su proteini koji vežu tvar koja se prenosi visokom specifičnošću
Crpke su proteini koji rade hidrolizom ATP-a (primarni aktivni prijenos) npr prijenos vodika i kalcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Pasivni i aktivni prijenos omogućuju biljci što?

A

selektivno primanje iona
ograničen izbor iona koje primaju
primanje i nagomilavanje iona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

makroelementi

A

C H N O P S Mg Ca K

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

mikroelementi

A

Mn Mo Ni Cl Fe B Cu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Hidroponika

A

Služi za određivanje elemenata koji su esencijalni za razvoj pojedine biljke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

razlika između korisnih i esencijalnih elemenata

A

Korisni elementi olakšavaju razvoj nekih biljaka ali nisu neophodni za raast i razvoj dok esencijalni elementi jesu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Primanje esencijalnih elemenata u biljku

A
  • iz tla preko korijena u ionskom obliku
  • iz atmosfere u obliku plinova
  • iz vodene otopine preko cijele površine vodenih biljaka
  • preko listova nekih posebnih vrsta epifita
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

redoks stanje nakon primanja u stanicu

A

Kationi ga zadržavaju, anioni se reduciraju (nitrati i sulfati)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Oblik mineralnih elemenata u tlu

A
  • otopljeni u vodenoj otopini tla
  • adsorptivno vezani na čestice tla
  • vezani u mineralima ili humusu (najveći postotak, jako sporo se oslobađaju)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Prednosti adsorptivnog vezanja iona na čestice tla

A
  • stalno su dostupni u niskim koncentracijama

- zaštićeni su od ispiranja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Zašto biljke snizuju pH vrijednost tla?

A
  • radi veće dostupnosti mineralnih tvari (potpomažu raspadanje stijena)
  • otpuštanjem H+ iona sve je negativniji naboj u stanici čime se osigurava spontan unos kationa
  • izmjenična adsorpcija na čestice tla (otpuštanje vezanih kationa)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Primanje mineralnih elemenata u korijen

A
  • apsorpcija iz otopine tla
  • izmjenična adsorpcija otpuštanjem vodikovih iona
  • mobilizacija kemijski vezanih hranjivih tvari oslobađanjem NISKOMOLEKULARNIH ORGANSKIH SPOJEVA koji sa npr željezom tvore helate
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

dva načina primanja željeza iz tla

A

1) redukcija ferri-iona iz helata na površini korijena i primanje ferro iona prijenosnim proteinom na plazmatskoj membrani
2) oslobađanje fitosiderofora (specifični niskomolekularni organski spojevi koji imaju visok afinitet za željezo) –> mehanizam ograničen na porodicu trava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Priijenos mineralnih elemenata u biljci

A
  • Prijenos na male udaljenosti - unutar stanice i kroz plazmatsku membranu
  • Prijenos na srednje udaljenosti - simplastni i apoplastni put (i mješoviti)
  • prijenos na velike udaljenosti u kormofita (ksilem i floem)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Način prijenosa tvari (na velike udaljenosti) ksilemom i floemom

A

Ksilemom - pokretna sila je transpiracijski usis

Floemom - pokretačka sila je tlačna struja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

POKRETNI ELEMENTI
SREDNJE POKRETNI
NEPOKRETNI

A

KPS
Fe
Ca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Kakve uloge mogu imati elementi

A

SPECIFIČNI - služe isključivo za svoju ulogu i nezamjenjivi su (npr. izgradnja organskih molekula i kompleksa, kofaktor u enzimskoj katalizi)
NESPECIFIČNI - bilo koji element sa istim nabojem može imati utjecaj (npr doprinose potencijalnom osmotskom tlaku )

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Manjak esencijalnih elemenata

A

Dovodi do karakterističnih simptoma koji su prema mjestu pojave simptoma odraz pokretljivosti elementa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Prilagodbe za dodatno snabdijevaje mineralnim tvarima

A

Simbioza sa gljivama (mikoriza - endotrofna ili ektotrofna) ili bakterijama
parazitske biljke
mesojedne biljke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Mikrotjelešca

A

Peroksisomi, glioksisomi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Uloga membrana

A

Komunikacija, odvajanje staničnog prostora, barijera (probirna propusnost)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Lipidi u membranama biljnih stanica

A

Fosfolipidi - najčešći membranski lipidi

Glikolipidi - najčešće u membranama plastida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Povećanje fluidnosti membrane

A
  • skraćivanje hidrofobnih repova
  • povećanje broja dvostrukih veza
  • povećanje veličine ili naboja glave molekule
  • promjena sastava sterola
38
Q

Hechtove niti

A

Poveznica između stanične stijenke i plazmatske membrane

39
Q

vezikule obavijene COPII proteinom

A

Šalju se u G.a.

40
Q

Vezikule obavijene COPI proteinom

A

recikliraju se između cisterni G.a.

41
Q

Kretanje jedinica G.a.

A

aktivno, pomoću aktina i miozina

42
Q

Vezikule koje se odvajaju sa G.a.

A
  • klatrinske vezikule usmjeravaju tvari u vakuolu

- sekretorne vezikule prenose sadržaj u plazmatsku membranu i staničnu stijenku

43
Q

Uklanjanje suviška membrane nakon egzocitoze

A
  • endocitoza

- molekularno recikliranje

44
Q

Mikrotjelešca

A

Jednostruka membrana, specijalizirane za neku od metaboličkih funkcija
Peroksisomi
Glioksisomi
Oleosomi/lipidna tjelešca/sferosomi - nastaju pupanjem sa ER-a
Proteinska tjelešca - dvije vrste spremišnih proteina u sjemenkama (globulini i prolamini)

45
Q

Plazmodezmije

A

Tubularni izdanci koji povezuju dvije stanice (simplast)

46
Q

Dezmotubuli

A

Unutrašnja struktura plazmodezmija

  • nastavak ER-a
  • uloga je regulacija kretanja makromolekula
47
Q

Uloge vakuole

A 
Rast
spremište tvari
probava
obrana od patogenih mikroorganizama i herbivora
pigmentacija (zaštita od UV zračenja)
48
Q

Stromuli

A

Tubularni izdanci između plastida koji su ispunjeni stromom, nastaju u stresnim uvjetima
povezuju plastide
ULOGE:
- povećanje raspoložive površine za ulazak i izlazak molekula
- kanali kroz koje se molekule kreću iz plastida do drugog mjesta u stanici
- pozicioniranje plastida

49
Q

kristalinične strukture

A

Prolameralno tijelo i fitoferitin

50
Q

Plastoglobuli

A

nastaju na rubnim dijelovima grana tilakoida
u povećanom broju su prisutni u stresnim uvjetima
u kataboličkom metabolizmu služe za odlaganje hidrofobnih komponenti raspadnutih tilakoidnih membrana

51
Q

Citoskelet

A 
trodimenzionalna mreža proteinskih polimera u citosolu
ELEMENTI:
- mikrotubuli i aktinski filamenti
ULOGE:
- prostorna organizacija
- dioba
-gibanje organela
- diferencijacija 
- uloga u diobi (stvaranje fragmoplasta i diobenog vretena)
- dinamične strukture
52
Q

Mikrotubuli

A

Polimeri heterodimernih globularnih proteina alfa i beta globulina koji tvore cjevčice
ULOGE:
- određuju smijer ulaganja celuloznih mikrofibrila (smijer rasta)
- orijentacija i gibanje organela
- uloga u diobi stanice

53
Q

Mikrofilamenti (aktinski filamenti)

A 
- polimeri proteina aktina 
ULOGE:
- strujanje citoplazme
- rast peludne mješinice
- gibanje plastida i stromula
- kretanje G.a. i sekretornih vezikula
- uloga u gibanju kloroplasta
54
Q

Diobeno vreteno biljaka

A

Nema centriola, postoje samo difuzni polovi

55
Q

Uloga mikrotubula u mitozi i citokinezi biljaka

A 
Kortikalni mikrotubuli - nalaze se uz plazmatsku membranu interfaznih stanica
Preprofazna vrpca (formira se u profazi i određuje položaj fragmoplasta tj buduće stanične stijenke)
nakon stvaranja fragmoplasta nastaje stanična ploča
56
Q

Nastajanje fragmoplasta i stanične ploče

A 
A) Golgijeve vezikule se
skupljaju u području buduće
stanične stijenke
B) Fuzija vezikula
C) Stvaranje tubularne mreže
u središnjem dijelu rastuće
stanične ploče
D) Kontakt stanične ploče s
plazmatskom membranom
E) Fragmoplast nestaje
57
Q

Građa stanične stijenke

A

primarna i sekundarna stanična stijenka
primarna nastaje tijekom razvoja biljke (sastoji se od celuloznih mikrofibrila koji tvore kristalinična područja i od matriksa koji se sastoji od hemiceluloze, pektina i proteina i u kojemu se nalazi većina vode)
sekundarna nastaje prilikom diferencijacije, ona je višeslojna i drukčijeg sastava od primarne, ima manje pektina i vode i nepermeabilna je u nju se ugrađuju razne tvari (lignin, suberin, kutin, anorganske stvari ili tanini)
središnja lamela je mjesto dodira dviju staničnih stijenki

58
Q

Celulozne mikrofibrile

A

osiguravaju čvrstoću stanične stijenke

59
Q

Hemiceluloza (cross linking glycans)

A

Smjesa kiselih i neutralnih polisaharida koji osiguravaju elastičnost i poprečno povezuju celulozne mikrofibrile

60
Q

Pektini

A

smjesa svakakvih polisaharida (kiselih i neutralnih) koji omogućavaju
- određuje poroznost stanične stijenke
- molekule za prepoznavanje biljne stanice od strane simbiotskih organizama
visok je udio molekula pektina u području središnje lamele
KALCIJEVI MOSTOVI

61
Q

Proteini

A

mogu imati strukturnu i enzimsku ulogu

62
Q

Kaloza

A

Linearni polisaharid glukoze povezane beta 1,3 glikozidnim vezama prisutna u određenim fazama rasta i diferencijacije

63
Q

Sinteza i dopremanje polisaharida matriksa u staničnu stijenku

A

Sinteza pomoću enzima G.a.
Polisaharidi imaju tendenciju spontane agregacije u organizirane strukture, ali postoji i enzimski potpomognuto povezivanje

64
Q

Biosinteza celuloze

A

Uz pomoć enzima celuloza sintaze na rozetama (terminalnim kompleksima)
U blizini saharoza sintaze koja daje aktivirane šećere

65
Q

Rast stanice

A

orijentacija celuloznih mikrofibrila određuje smijer rasta

smjer ulaganja celuloznih mikrofibrila ovisi o orijentaciji kortikalnih mikrotubula

66
Q

Lignin

A

aromatski biopolimer

67
Q

Suberin

A 
sastoji se od polialifatske i poliaromatske domene (polialifatska se dokazuje bojom Sudan III)
- Casparijeva pruga (endoderma korijena)
- periderma gomolja
- drvenaste biljke
- površina ozlijeđenih stanica 
- zona apscizije
- stanice žilnog ovoja 
ULOGA:
- čvrstoća stanične stijenke
- ograničavanje nekontroliranog gubitka vode
- zaštita od napada patogena
68
Q

Kutikula

A 
dva dijela: kutin i površinski vosak
ULOGE: 
-zadržavanje vode i zaštita od bakterija i gljivica
debljina ovisi o okolišnim čimbenicima
sastav je varijabilan
69
Q

Kutin

A

Polimer sastalvjen od velikog broja hidroksimasnih kiselina koje su međusobno vezani esterskim vezama
ULOGA:
- smanjenje gubitka code
- čvrstoća turgescentnog biljnog tkiva
- zaštita od prodiranja patogenih organizama

70
Q

Epikutikularni voskovi

A

Nehlapljivi lipidi na površini biljnih organa
ULOGE:
-smanjenje gubitka vode
- refleksija svjetlosti

71
Q

Sekundarne stanične stijenke koje služe kao pričuvne tvari

A
  • kotiledon i endosperm sjemenki
  • vrlo malo celuloze, prevladavaju necelulozni polisaharidi
    ULOGE:
  • mehanička zaštita embrija
  • sprečavanje prekida dormancije
  • prehrana mlade klice
72
Q

Kada dolazi do razgradnje stanične stijenke

A
  • pri zrenju plodova
  • u endospermu sjemenki koja klije
  • u zoni apscizije
  • pojava izdanka i korijena iz sjemenke koja klije
  • stvaranje međustaničnih zračnih prostora
  • za vrijeme napada patogena
73
Q

Uloge vode u biljnoj stanici

A
  • otapalo
  • mjesto odvijanja biokemijskih procesa
  • sudjeluje u brojnim reakcijama
  • medij za kretanje molekula
  • služi kao supstrat
74
Q

Molekularna svojstva vode

A
  • polarna
  • ima sposobnost stvaranja vodikovih veza
    to sve vodi omogućuje sudjelovanje u brojnim reakcijama –> oslabljuje elektrostatske i vodikove veze između drugih molekula
75
Q

Svojstva vode

A
  • visoka latentna toplina isparavanja (omogućava biljci hlađenje isparavanjem)
  • kohezija
  • adhezija
  • površinska napetost
    (te tri stavke omogućavaju biljci kapilarnost)
  • visoki specifični toplinski kapacitet (omogućava da stanice primaju ili gube toplinu uz minimalne promjene temperature, uloga vakuole)
  • tenzija - maksimalna sila po jedinici površine koju može podnit stupac vode bez pucanja (važno kod kavitacije)
76
Q

Primanje vode u stanicu

A

difuzija kroz lipidni dvosloj ili pomoću akvaporina

77
Q

prijenos vode na male udaljenosti

A

bubrenje, osmoza difuzija, pogon je razlika vodnog potencijala

78
Q

bubrenje

A

makromolekularni sustav prima vodu uz povećanje volumena

79
Q

Koja je pogonska sila za osmotsko strujanje u vakuolu?

A

Sila (napetost) sisanja

80
Q

Smijer kretanja vode u ovisnosti o vodnom potencijalu

A

Voda se kreće u smijeru pada vodnog potencijala

81
Q

kako se voda prima u korijen i kojom se silom prenosi

A

voda ulazi u stanice korijena zbog razlike u vodnom potencijalu, kreće se korijenom potaknuta razlici u tlaku, a tako se kreće i ksilemom, dok je razlika u vodnom potencijalu između lista i atmosfere pokretačka sila za oslobađanje vodene pare van

82
Q

Kretanje vode korijenom

A

Apoplastni i stanični (simplastni i transmembranski) put

83
Q

Kako se voda može prenit preko stanica endoderme?

A

Samo simplastno jer se u st. st. nalazi suberin

84
Q

Gutacija

A

Izlučivanje vode u obliku kapljica u uvjetima velike vlažnosti
Odvoja se kroz hidatode (puči vodenice) koje mogu biti aktivne ili pasivne
Pasivne hidatode rade pod utjecajem tlaka korijena, dok aktivne rade neovisno o njemu

85
Q

Voda se kroz ksilem provodi kako?

A

na male udaljenosti korijenov tlak
transpiracijski usis na veće udaljenosti
kroz traheje i traheide

86
Q

Otpori strujanju vode u ksilemu

A

kavitacija i prekid kontinuiteta vodenog stupca

87
Q

Voda iz lista može doći u atmosferu kako

A

Evaporacijom ili oslobađanjem kapljica kroz puči

88
Q

O čemu ovisi izlazak vodene pare iz lista?

A
  • razlici u vodnom potencijalu

- difuzijskom otporu na tom putu

89
Q

Vrste transpiracije

A

kutikularna, stomatalna i lenticelna

90
Q

Stanice zapornice

A

dvije vrste (graminejski, helleborus) razlikuju se u načinu odlaganja celuloznih mikrofibrila

91
Q

Proces aztvaranja puči

A 
primanje iona
biosinteza malih organskih molekula
smanjenje osmotskog potencijala
smanjenje vodnog potencijala
ulaz vode u zapornice
povećanje turgora u stanicama zapornicama
otvaranje puči
92
Q

Fotonastijska gibanja puči

A

Ovisno o osvjetljenju puči se otvaraju ili zatvaraju

odgovor na mordu svjetlost - puči se otvaraju

Biokemija (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions