Endogene sile i procesi

Question 1

Koji su orogeni, a koji epirogeni pokreti?

Answer 1

Orogeni su boranje, rasjedanje i navlačenje a epirogeni izdizanja i spuštanja kore.

Question 2

Što je sloj?

Answer 2

Primarni strukturni element litosfere.

Question 3

Po čemu se slojevi dijele?

Answer 3

Po rasporedu (topografska podina i krovina) i starosti (stratigrafska podina i krovina).

Question 4

Što su bore?

Answer 4

Oblik koji nastaje savijanjem sloja zbog pritiska.

Question 5

Koji su dijelovi bore?

Answer 5

Antiklinala (vrh), sinklinala (dno) i krila.

Question 6

Što je rasjed?

Answer 6

Oblik litosfere koji nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim micanjem krila duž paraklaze.

Question 7

Opiši normalni rasjed.

Answer 7

Krovinsko krilo ide dolje a podinsko gore.

Question 8

Opiši reversni rasjed.

Answer 8

Krovinsko krilo ide gore a podinsko dolje.

Question 9

Opiši transformni rasjed.

Answer 9

Krila se miču naprijed-nazad, nema krovinskog i podinskog.

Question 10

Opiši timor ili horst.

Answer 10

Razdvojen na tri dijela, srednji ide gore a druga dva dolje.

Question 11

Opiši tektonski jarak ili grabu.

Answer 11

Razdvojen na tri dijela, srednji ide dolje a druga dva gore.

Question 12

Što su navlake?

Answer 12

Kad se stijene navuku ili prebace preko susjednih stijena.

Question 13

Što prethodi nastanku navlaka?

Answer 13

Bore i reversni rasjedi.

Question 14

Kako nastaje tektonsko okno?

Answer 14

Kad egzogeni procesi razore dio navlake.

Question 15

Nabroji dijelove vulkana.

Answer 15

Krater, kanal, ognjište magme i kupa.

Question 16

Na što se dijele vulkani po vrsti erupcije?

Answer 16

Na eksplozivne (piroklastični materijal), lavične (samo curi lava) i kombinirane (oboje).

Question 17

Na što se dijele vulkani po vrsti kupe?

Answer 17

Na stratovulkane (strma kupa) i štitaste vulkane (blagi nagib kupe).

Question 18

Kako nastaju stratovulkani i navedi primjer.

Answer 18

Eksplozivnim erupcijama, Fuji.

Question 19

Kako nastaju štitasti vulkani i navedi primjer.

Answer 19

Lavičnom erupcijom, Havaji.

Question 20

Što je kaldera?

Answer 20

Stratovulkan s razorenom kupom.

Question 21

Navedi pojave u blizini vulkana.

Answer 21

Solfatare, mofete, gejziri i muljni vulkani.

Question 22

Što su fumarole? Navedi podvrste.

Answer 22

Pukotine iz kojih izlazi plin. Solfatare (sumpor) i mofete (CO2).

Question 23

Što je gejzir?

Answer 23

Pukotina iz koje izlazi vruća voda i para.

Question 24

Što je muljni vulkan?

Answer 24

Pojava u mjestima s glinenim tlom gdje iz tekućeg blata izlaze mjehurići plina.

Question 25

Gdje se nalaze vulkani?

Answer 25

Pacifički vatreni prsten, mediteranska zona subdukcije, srednjooceanski hrbat i istočno-afrička rasjedna dolina.

Question 26

Koji su vulkani u Hrvatskoj?

Answer 26

Otoci Jabuka i Brusnik i vrh Gaveznica u Ivanščici (svi ugašeni).

Question 27

Kada je vulkan aktivan, a kada ugašen?

Answer 27

Aktivan je kada imamo zapisano da je eruptirao nekad u ljudskoj povijesti.

Question 28

Koji su uzroci potresa?

Answer 28

Tektonski pomaci (90%), vulkanske erupcije (7%) i urušavanje podzemnih šupljina (3%).

Question 29

Što je seizmizam?

Answer 29

Sve pojave vezane uz potrese.

Question 30

Što je seizmograf, a što seizmogram?

Answer 30

Seizmograf je uređaj koji mjeri potrese, a seizmogram ispis seizmografa.

Question 31

Koje su vrste potresnih valova?

Answer 31

Primarni (P), sekundarni (S) i površinski (L).

Question 32

Opiši primarni val.

Answer 32

To je dubinski longitudinalni val, najbrži je.

Question 33

Opiši sekundarni val.

Answer 33

To je dubinski transverzalni val, sporiji je od P vala.

Question 34

Opiši površinski val.

Answer 34

Oni su i longitudinalni i transverzalni, najsporiji su, šire se u koncentričnim krugovima.

Question 35

Navedi ljestvice jačine potresa i što mjere.

Answer 35

Richterova mjeri magnitudu (količinu oslobođene energije), a MCS intenzitet (koliko se osjeti).

Question 36

Navedi vrste granica litosfernih ploča i zbog kakvog kretanja nastaju.

Answer 36

Konstruktivne nastaju zbog razmicanja, destruktivne zbog podvlačenja i konzervativne zbog smicanja.

Question 37

Navedi posljedice vrsta kretanja litosfernih ploča i primjere.

Answer 37

Od konstruktivnih nastaju srednjooceanski hrptovi (Atlantski), a od destruktivnih dubokomorski jarci i vulkanski otočni nizovi (Marijanska brazda, Japan). Primjer posljedice smicanja je rasjed San Andreas.