Endogene sile i procesi Flashcards
Koji su orogeni, a koji epirogeni pokreti?
Orogeni su boranje, rasjedanje i navlačenje a epirogeni izdizanja i spuštanja kore.
Što je sloj?
Primarni strukturni element litosfere.
Po čemu se slojevi dijele?
Po rasporedu (topografska podina i krovina) i starosti (stratigrafska podina i krovina).
Što su bore?
Oblik koji nastaje savijanjem sloja zbog pritiska.
Koji su dijelovi bore?
Antiklinala (vrh), sinklinala (dno) i krila.
Što je rasjed?
Oblik litosfere koji nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim micanjem krila duž paraklaze.
Opiši normalni rasjed.
Krovinsko krilo ide dolje a podinsko gore.
Opiši reversni rasjed.
Krovinsko krilo ide gore a podinsko dolje.
Opiši transformni rasjed.
Krila se miču naprijed-nazad, nema krovinskog i podinskog.
Opiši timor ili horst.
Razdvojen na tri dijela, srednji ide gore a druga dva dolje.
Opiši tektonski jarak ili grabu.
Razdvojen na tri dijela, srednji ide dolje a druga dva gore.
Što su navlake?
Kad se stijene navuku ili prebace preko susjednih stijena.
Što prethodi nastanku navlaka?
Bore i reversni rasjedi.
Kako nastaje tektonsko okno?
Kad egzogeni procesi razore dio navlake.
Nabroji dijelove vulkana.
Krater, kanal, ognjište magme i kupa.
Na što se dijele vulkani po vrsti erupcije?
Na eksplozivne (piroklastični materijal), lavične (samo curi lava) i kombinirane (oboje).
Na što se dijele vulkani po vrsti kupe?
Na stratovulkane (strma kupa) i štitaste vulkane (blagi nagib kupe).
Kako nastaju stratovulkani i navedi primjer.
Eksplozivnim erupcijama, Fuji.
Kako nastaju štitasti vulkani i navedi primjer.
Lavičnom erupcijom, Havaji.
Što je kaldera?
Stratovulkan s razorenom kupom.
Navedi pojave u blizini vulkana.
Solfatare, mofete, gejziri i muljni vulkani.
Što su fumarole? Navedi podvrste.
Pukotine iz kojih izlazi plin. Solfatare (sumpor) i mofete (CO2).
Što je gejzir?
Pukotina iz koje izlazi vruća voda i para.
Što je muljni vulkan?
Pojava u mjestima s glinenim tlom gdje iz tekućeg blata izlaze mjehurići plina.
Gdje se nalaze vulkani?
Pacifički vatreni prsten, mediteranska zona subdukcije, srednjooceanski hrbat i istočno-afrička rasjedna dolina.
Koji su vulkani u Hrvatskoj?
Otoci Jabuka i Brusnik i vrh Gaveznica u Ivanščici (svi ugašeni).
Kada je vulkan aktivan, a kada ugašen?
Aktivan je kada imamo zapisano da je eruptirao nekad u ljudskoj povijesti.
Koji su uzroci potresa?
Tektonski pomaci (90%), vulkanske erupcije (7%) i urušavanje podzemnih šupljina (3%).
Što je seizmizam?
Sve pojave vezane uz potrese.
Što je seizmograf, a što seizmogram?
Seizmograf je uređaj koji mjeri potrese, a seizmogram ispis seizmografa.
Koje su vrste potresnih valova?
Primarni (P), sekundarni (S) i površinski (L).
Opiši primarni val.
To je dubinski longitudinalni val, najbrži je.
Opiši sekundarni val.
To je dubinski transverzalni val, sporiji je od P vala.
Opiši površinski val.
Oni su i longitudinalni i transverzalni, najsporiji su, šire se u koncentričnim krugovima.
Navedi ljestvice jačine potresa i što mjere.
Richterova mjeri magnitudu (količinu oslobođene energije), a MCS intenzitet (koliko se osjeti).
Navedi vrste granica litosfernih ploča i zbog kakvog kretanja nastaju.
Konstruktivne nastaju zbog razmicanja, destruktivne zbog podvlačenja i konzervativne zbog smicanja.
Navedi posljedice vrsta kretanja litosfernih ploča i primjere.
Od konstruktivnih nastaju srednjooceanski hrptovi (Atlantski), a od destruktivnih dubokomorski jarci i vulkanski otočni nizovi (Marijanska brazda, Japan). Primjer posljedice smicanja je rasjed San Andreas.
