Egzogene sile i procesi Flashcards
Koja su 3 osnovna egzogena procesa?
Denudacija, transport i akumulacija.
Koje su vrste denudacije?
Mehaničko ili fizičko trošenje, kemijsko trošenje i organogeno ili biogeno trošenje.
Koji su uvjeti za padinske ili derazijske procese?
Nagib ≥2°, voda, nedostatak vegetacije i tip tla.
Što je kliženje i za koju je vrstu tla tipično?
Brzo kretanje površinskog materijala niz padinu, tipično za glinu.
Što je spiranje i što ga ubrzava?
Kretanje površinskog sloja niz padinu ubrzano kišom.
Što je jaruženje, što ga ubrzava i koja je njegova posljedica?
Dio površinskog sloja se odlomi i kreće dolje, ubrzano kišom. Nastaju “rovovi”.
Gdje se pojavljuje spiranje i jaruženje?
Na strmim padinama bez vegetacije.
Što je tečenje ili soliflukcija? Što je puženje, kako izgleda?
Kretanje tla jer je ispod njega sloj leda koji se topi.
Puženje je sporo kretanje tla zbog leda ispod, padina izgleda kao naborani tepih.
Što je odronjavanje i na kojim je stijenama?
Odron kamenja od padina visokog nagiba od metamofrnih stijena.
Što je osipanje i na kojim je stijenama?
Odronjavanje sedimentnih stijena.
Koji su dijelovi toka rijeke?
Gornji, srednji i donji tok.
Kakva je rijeka u gornjem toku i kakav ima profil?
Najbrža i najplića sa V-profilom.
Kakva je rijeka u donjem toku i kakav ima profil?
Najsporija i najdublja, ima U-profil.
Koji je fluvijalni proces u gornjem toku rijeke?
Dubinska erozija.
Koji je fluvijalni proces u srednjem i donjem toku rijeke?
Bočna erozija.
Koja je razlika između slapa i vodopada?
Slap je stepenast a vodopad litica.
Što je meandar, a što mrtvaja?
Meandar je zavijutak rijeke, a mrtvaja ostatak meandra kojeg je rijeka “zaobišla”.
Što je sprud?
Nakupina sedimenta usred rijeke.
Što je ada? Navedi primjer.
Veliki sprud, Liberland.
Što je poloj?
Nizak prostor uz rijeku (npr. između nasipa i Save).
Što je riječna terasa?
Uzvišeni dio uz rijeku.
Što je delta, a što estuarij?
Delta je ušće sa puno malih izlaza u more, a estuarij ušće koje je jedan veliki izlaz u more.
Što je rijas?
Ušće koje je potopilo more.
Kakve su riječne doline prema izgledu?
Jednostavne i kompozitne.
Što su jednostavne riječne doline, a što kompozitne?
Jednostavne su one koje se šire prema ušću, a kompozitne one koje mijenjaju širinu.
Kako se zovu suženja, a kako proširenja kompozitne riječne doline?
Suženja su klanci, a proširenja kotline.
Kakve su riječne doline prema pružanju u odnosu na reljef?
Longitudinalne i transverzalne.
Kako se pruža longitudinalna riječna dolina, a kako transverzalna?
Longitudinalna paralelno s uzvišenjima, a transverzalna okomito na njih.
Kako se zove denudacija mora?
Abrazija.
Koja su dva tipa obale?
Strme i niske.
Što je valna potkapina? Kako nastaje?
Rupa pri dnu strme obale zbog abrazije.
Što je klif? Kako nastaje?
Ravan zid strme obale koji nastane kad se odlomi kamenje ispod potkapine.
Što je abrazijska terasa? Kako nastaje?
Niska plaža oko strme, nastaje stalnim odlomom kamenja te taloženja istog.
Što je ostjenjak ili hrid? Kako nastaje?
Stijena koja se manje istrošila jer je tvrđa.
Što je uvala ili poluotok? Kako nastaje?
Dio obale građen od manje otpornih stijena.
Zašto je jača abrazija kod strmih obala?
More je dublje.