Egzogene sile i procesi Flashcards
Koja su 3 osnovna egzogena procesa?
Denudacija, transport i akumulacija.
Koje su vrste denudacije?
Mehaničko ili fizičko trošenje, kemijsko trošenje i organogeno ili biogeno trošenje.
Koji su uvjeti za padinske ili derazijske procese?
Nagib ≥2°, voda, nedostatak vegetacije i tip tla.
Što je kliženje i za koju je vrstu tla tipično?
Brzo kretanje površinskog materijala niz padinu, tipično za glinu.
Što je spiranje i što ga ubrzava?
Kretanje površinskog sloja niz padinu ubrzano kišom.
Što je jaruženje, što ga ubrzava i koja je njegova posljedica?
Dio površinskog sloja se odlomi i kreće dolje, ubrzano kišom. Nastaju “rovovi”.
Gdje se pojavljuje spiranje i jaruženje?
Na strmim padinama bez vegetacije.
Što je tečenje ili soliflukcija? Što je puženje, kako izgleda?
Kretanje tla jer je ispod njega sloj leda koji se topi.
Puženje je sporo kretanje tla zbog leda ispod, padina izgleda kao naborani tepih.
Što je odronjavanje i na kojim je stijenama?
Odron kamenja od padina visokog nagiba od metamofrnih stijena.
Što je osipanje i na kojim je stijenama?
Odronjavanje sedimentnih stijena.
Koji su dijelovi toka rijeke?
Gornji, srednji i donji tok.
Kakva je rijeka u gornjem toku i kakav ima profil?
Najbrža i najplića sa V-profilom.
Kakva je rijeka u donjem toku i kakav ima profil?
Najsporija i najdublja, ima U-profil.
Koji je fluvijalni proces u gornjem toku rijeke?
Dubinska erozija.
Koji je fluvijalni proces u srednjem i donjem toku rijeke?
Bočna erozija.
Koja je razlika između slapa i vodopada?
Slap je stepenast a vodopad litica.
Što je meandar, a što mrtvaja?
Meandar je zavijutak rijeke, a mrtvaja ostatak meandra kojeg je rijeka “zaobišla”.
Što je sprud?
Nakupina sedimenta usred rijeke.
Što je ada? Navedi primjer.
Veliki sprud, Liberland.
Što je poloj?
Nizak prostor uz rijeku (npr. između nasipa i Save).
Što je riječna terasa?
Uzvišeni dio uz rijeku.
Što je delta, a što estuarij?
Delta je ušće sa puno malih izlaza u more, a estuarij ušće koje je jedan veliki izlaz u more.
Što je rijas?
Ušće koje je potopilo more.
Kakve su riječne doline prema izgledu?
Jednostavne i kompozitne.
Što su jednostavne riječne doline, a što kompozitne?
Jednostavne su one koje se šire prema ušću, a kompozitne one koje mijenjaju širinu.
Kako se zovu suženja, a kako proširenja kompozitne riječne doline?
Suženja su klanci, a proširenja kotline.
Kakve su riječne doline prema pružanju u odnosu na reljef?
Longitudinalne i transverzalne.
Kako se pruža longitudinalna riječna dolina, a kako transverzalna?
Longitudinalna paralelno s uzvišenjima, a transverzalna okomito na njih.
Kako se zove denudacija mora?
Abrazija.
Koja su dva tipa obale?
Strme i niske.
Što je valna potkapina? Kako nastaje?
Rupa pri dnu strme obale zbog abrazije.
Što je klif? Kako nastaje?
Ravan zid strme obale koji nastane kad se odlomi kamenje ispod potkapine.
Što je abrazijska terasa? Kako nastaje?
Niska plaža oko strme, nastaje stalnim odlomom kamenja te taloženja istog.
Što je ostjenjak ili hrid? Kako nastaje?
Stijena koja se manje istrošila jer je tvrđa.
Što je uvala ili poluotok? Kako nastaje?
Dio obale građen od manje otpornih stijena.
Zašto je jača abrazija kod strmih obala?
More je dublje.
Što je sprud ili strelka? Kako nastaje?
Izduženi dio obale nastao taloženjem razorenog materijala.
Što je tombolo ili prevlaka? Kako nastaje?
Sprud koji spoji neki otok s kopnom.
Što je liman? Kako nastaje?
Zaljev koji je nastao taloženjem na ušću rijeke.
Što je laguna? Kako nastaje?
Dio mora koji je sprud odvojio od ostatka i sad je slano, plitko jezero.
Što je žalo?
Pješćani ili šljunčani nanos na obali (plaža).
Kakve mogu biti obale po nastanku?
Abrazijske, ingresijske, organogene i kombinirane.
Kakve mogu biti obale po broju otoka?
Razvedene i nerazvedene.
Kakve mogu biti ingresijske obale?
Tektonske (Jadran) i erozijske.
Nabroji vrste organogene obale.
Koraljna obala, atol, mangrova.
Kako se zove denudacija krša?
Korozija.
Koje su dvije vrste krša? Po čemu su karakteristične?
Krš u tropima (više padalina, vertikalna erozija, kupasti krš) i krš umjerenih širina (voda otječe u podzemlje, dinarski krš).
Navedi formulu korozije.
CaCO3 + CO2 + H2O → Ca(HCO3)2
Što je škrapa?
Usko žljebasto udubljenje.
Što je kamenica?
Zdjelasto udubljenje u stijeni.
Što je ponikva ili vrtača?
Lijevkasto udubljenje s travom.
Što je uvala u kršu?
Ravan dio okružen višim oblicima s propusnom podlogom.
Što je polje u kršu?
Ravan dio okružen višim oblicima s nepropusnom podlogom.
Navedi polja u kršu.
Ličko, gacko, krbavsko, imotsko, sinjsko.
Što je krška zaravan?
Najveći oblik većinom u kupastom kršu.
Navedi podzemne krške reljefne oblike.
Jama, špilja, kaverna, stalaktit, stalagmit, stalagnat.
Što je jama, što špilja, a što kaverna?
Jama je vertikalna rupa u kršu, špilja horizontalna, a kaverna rupa bez kontakta s površinom.
Što je stalaktit, što stalagmit, a što stalagnat?
Stalaktit je iz stropa, stalagmit iz poda a stalagnat spaja oboje.
Navedi rijeke ponornice.
Lika, Gacka, Krbava, Dobra.
Gdje je stalan led?
Grenland, Antarktika i vrhovi visokih planina.
Što je snježna granica? Kako se mijenja s geografskom širinom?
Crta poviše koje je stalan snijeg, raste što je bliže ekvatoru.
Što je firn?
Prijelazna faza između snijega i leda.
Što je ledenjak, a što ledeni pokrov?
Ledenjak je kompaktna gomila leda u višim područjima, a ledeni pokrov je debela ledena masa kontinentskog prostiranja.
Koliko raste razina mora tokom interglacijala?
120m.
Što je zona akumulacije?
Mjesto gdje nastaje više leda nego što se topi.
Što je zona ablacije?
Mjesto gdje se topi više leda nego što nastaje.
Kako se zove denudacija leda?
Egzaracija.
Kakav profil imaju ledenjačke doline?
U-profil.
Što je dolinski ledenjak?
Ledenjački tok koji se kreće.
Što je cirk? Što se dogodi kad se ispuni vodom? Navedi primjer.
Polukružno udubljenje na izvorištu ledenjaka. Kad se ispuni vodom nastane ledenjačko jezero, npr. Bled.
Što je til?
Materijal koji nastaje struganjem ledenjaka po podlozi.
Što je fjord? Kako nastaje?
Dugi morski zaljev strmih obala nastao potapanjem ledenjačke doline.
Što je morena? Gdje se taloži?
Nakupina materijala koji nosi ledenjak, taloži se na mjestu otapanja ledenjaka.
Što je rubna, što unutrašnja, a što završna morena?
Rubna je između leda i zidova ledenjačke doline, unutrašnja je spoj nanosa dvaju ledenjaka, a završna je krajnja linija akumulacije.
Što je esker?
Uzvišenje od ledenjačkog materijala.
Što je drumlin?
Eliptični brežuljak od podinskih morena.
Što je komčić?
Otpornija stijena koju led nije erodirao.
Što je permafrost?
Trajno smrznuto tlo rubnih glacijalnih područja.
Kako nastaju eolski oblici?
Destrukcijskim, transportnim i akumulacijskim djelovanjem vjetra.
Što su pustinje?
Mjesta s manje od 250mm padalina godišnje.
Kakve mogu biti pustinje po materijalu?
Kamene, šljunčane, pješčane, glinovite.
Što je deflacija?
Prijenos stvari vjetrom.
Što je korazija?
Denudacija zbog stvari prenesenih deflacijom.
Što je gur ili pustinjska gljiva? Kako nastaje?
Gljivolika stijena koja nastaje zbog korazije.
Što je jardang?
Izduženi stup stijene nagnut prema smjeru vjetra.
Što je pustinjsko saće? Gdje nastaje?
Rupe u stijeni koje nastaju na mekšim stijenama.
Što su dine ili sipine? Koje su podvrste?
Pješćane uzvisine u pustinji. Barhane (dina u obliku srpa) i seife (dugi pješčani lanci).
Što su lesne zaravni? Kako nastaju? Navedi primjere.
Akumulirani materijal prapora (lesa) kojeg vjetar taloži nakon rada ledenjaka. Đakovačka, vukovarska, erdutska, baranjska.
Navedi primjere pješčanih otoka.
Unije, Susak, Velike Srakane, Male Srakane.
Što je antropogeni reljef? Navedi primjere.
Reljef koji nastaje djelovanjem čovjeka. Kanali, melioracija.
Kakvo je tlo kod lesnih zaravni?
Jako plodno.
