Egzogene sile i procesi Flashcards

1
Q

Koja su 3 osnovna egzogena procesa?

A

Denudacija, transport i akumulacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje su vrste denudacije?

A

Mehaničko ili fizičko trošenje, kemijsko trošenje i organogeno ili biogeno trošenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su uvjeti za padinske ili derazijske procese?

A

Nagib ≥2°, voda, nedostatak vegetacije i tip tla.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je kliženje i za koju je vrstu tla tipično?

A

Brzo kretanje površinskog materijala niz padinu, tipično za glinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je spiranje i što ga ubrzava?

A

Kretanje površinskog sloja niz padinu ubrzano kišom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je jaruženje, što ga ubrzava i koja je njegova posljedica?

A

Dio površinskog sloja se odlomi i kreće dolje, ubrzano kišom. Nastaju “rovovi”.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Gdje se pojavljuje spiranje i jaruženje?

A

Na strmim padinama bez vegetacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je tečenje ili soliflukcija? Što je puženje, kako izgleda?

A

Kretanje tla jer je ispod njega sloj leda koji se topi.
Puženje je sporo kretanje tla zbog leda ispod, padina izgleda kao naborani tepih.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je odronjavanje i na kojim je stijenama?

A

Odron kamenja od padina visokog nagiba od metamofrnih stijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je osipanje i na kojim je stijenama?

A

Odronjavanje sedimentnih stijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji su dijelovi toka rijeke?

A

Gornji, srednji i donji tok.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakva je rijeka u gornjem toku i kakav ima profil?

A

Najbrža i najplića sa V-profilom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakva je rijeka u donjem toku i kakav ima profil?

A

Najsporija i najdublja, ima U-profil.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koji je fluvijalni proces u gornjem toku rijeke?

A

Dubinska erozija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji je fluvijalni proces u srednjem i donjem toku rijeke?

A

Bočna erozija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koja je razlika između slapa i vodopada?

A

Slap je stepenast a vodopad litica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što je meandar, a što mrtvaja?

A

Meandar je zavijutak rijeke, a mrtvaja ostatak meandra kojeg je rijeka “zaobišla”.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što je sprud?

A

Nakupina sedimenta usred rijeke.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što je ada? Navedi primjer.

A

Veliki sprud, Liberland.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je poloj?

A

Nizak prostor uz rijeku (npr. između nasipa i Save).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što je riječna terasa?

A

Uzvišeni dio uz rijeku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je delta, a što estuarij?

A

Delta je ušće sa puno malih izlaza u more, a estuarij ušće koje je jedan veliki izlaz u more.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je rijas?

A

Ušće koje je potopilo more.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakve su riječne doline prema izgledu?

A

Jednostavne i kompozitne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što su jednostavne riječne doline, a što kompozitne?

A

Jednostavne su one koje se šire prema ušću, a kompozitne one koje mijenjaju širinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Kako se zovu suženja, a kako proširenja kompozitne riječne doline?

A

Suženja su klanci, a proširenja kotline.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Kakve su riječne doline prema pružanju u odnosu na reljef?

A

Longitudinalne i transverzalne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Kako se pruža longitudinalna riječna dolina, a kako transverzalna?

A

Longitudinalna paralelno s uzvišenjima, a transverzalna okomito na njih.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Kako se zove denudacija mora?

A

Abrazija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koja su dva tipa obale?

A

Strme i niske.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Što je valna potkapina? Kako nastaje?

A

Rupa pri dnu strme obale zbog abrazije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Što je klif? Kako nastaje?

A

Ravan zid strme obale koji nastane kad se odlomi kamenje ispod potkapine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Što je abrazijska terasa? Kako nastaje?

A

Niska plaža oko strme, nastaje stalnim odlomom kamenja te taloženja istog.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Što je ostjenjak ili hrid? Kako nastaje?

A

Stijena koja se manje istrošila jer je tvrđa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Što je uvala ili poluotok? Kako nastaje?

A

Dio obale građen od manje otpornih stijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Zašto je jača abrazija kod strmih obala?

A

More je dublje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Što je sprud ili strelka? Kako nastaje?

A

Izduženi dio obale nastao taloženjem razorenog materijala.

38
Q

Što je tombolo ili prevlaka? Kako nastaje?

A

Sprud koji spoji neki otok s kopnom.

39
Q

Što je liman? Kako nastaje?

A

Zaljev koji je nastao taloženjem na ušću rijeke.

40
Q

Što je laguna? Kako nastaje?

A

Dio mora koji je sprud odvojio od ostatka i sad je slano, plitko jezero.

41
Q

Što je žalo?

A

Pješćani ili šljunčani nanos na obali (plaža).

42
Q

Kakve mogu biti obale po nastanku?

A

Abrazijske, ingresijske, organogene i kombinirane.

43
Q

Kakve mogu biti obale po broju otoka?

A

Razvedene i nerazvedene.

44
Q

Kakve mogu biti ingresijske obale?

A

Tektonske (Jadran) i erozijske.

45
Q

Nabroji vrste organogene obale.

A

Koraljna obala, atol, mangrova.

46
Q

Kako se zove denudacija krša?

A

Korozija.

47
Q

Koje su dvije vrste krša? Po čemu su karakteristične?

A

Krš u tropima (više padalina, vertikalna erozija, kupasti krš) i krš umjerenih širina (voda otječe u podzemlje, dinarski krš).

48
Q

Navedi formulu korozije.

A

CaCO3 + CO2 + H2O → Ca(HCO3)2

49
Q

Što je škrapa?

A

Usko žljebasto udubljenje.

50
Q

Što je kamenica?

A

Zdjelasto udubljenje u stijeni.

51
Q

Što je ponikva ili vrtača?

A

Lijevkasto udubljenje s travom.

52
Q

Što je uvala u kršu?

A

Ravan dio okružen višim oblicima s propusnom podlogom.

53
Q

Što je polje u kršu?

A

Ravan dio okružen višim oblicima s nepropusnom podlogom.

54
Q

Navedi polja u kršu.

A

Ličko, gacko, krbavsko, imotsko, sinjsko.

55
Q

Što je krška zaravan?

A

Najveći oblik većinom u kupastom kršu.

56
Q

Navedi podzemne krške reljefne oblike.

A

Jama, špilja, kaverna, stalaktit, stalagmit, stalagnat.

57
Q

Što je jama, što špilja, a što kaverna?

A

Jama je vertikalna rupa u kršu, špilja horizontalna, a kaverna rupa bez kontakta s površinom.

58
Q

Što je stalaktit, što stalagmit, a što stalagnat?

A

Stalaktit je iz stropa, stalagmit iz poda a stalagnat spaja oboje.

59
Q

Navedi rijeke ponornice.

A

Lika, Gacka, Krbava, Dobra.

60
Q

Gdje je stalan led?

A

Grenland, Antarktika i vrhovi visokih planina.

61
Q

Što je snježna granica? Kako se mijenja s geografskom širinom?

A

Crta poviše koje je stalan snijeg, raste što je bliže ekvatoru.

62
Q

Što je firn?

A

Prijelazna faza između snijega i leda.

63
Q

Što je ledenjak, a što ledeni pokrov?

A

Ledenjak je kompaktna gomila leda u višim područjima, a ledeni pokrov je debela ledena masa kontinentskog prostiranja.

64
Q

Koliko raste razina mora tokom interglacijala?

A

120m.

65
Q

Što je zona akumulacije?

A

Mjesto gdje nastaje više leda nego što se topi.

66
Q

Što je zona ablacije?

A

Mjesto gdje se topi više leda nego što nastaje.

67
Q

Kako se zove denudacija leda?

A

Egzaracija.

68
Q

Kakav profil imaju ledenjačke doline?

A

U-profil.

69
Q

Što je dolinski ledenjak?

A

Ledenjački tok koji se kreće.

70
Q

Što je cirk? Što se dogodi kad se ispuni vodom? Navedi primjer.

A

Polukružno udubljenje na izvorištu ledenjaka. Kad se ispuni vodom nastane ledenjačko jezero, npr. Bled.

71
Q

Što je til?

A

Materijal koji nastaje struganjem ledenjaka po podlozi.

72
Q

Što je fjord? Kako nastaje?

A

Dugi morski zaljev strmih obala nastao potapanjem ledenjačke doline.

73
Q

Što je morena? Gdje se taloži?

A

Nakupina materijala koji nosi ledenjak, taloži se na mjestu otapanja ledenjaka.

74
Q

Što je rubna, što unutrašnja, a što završna morena?

A

Rubna je između leda i zidova ledenjačke doline, unutrašnja je spoj nanosa dvaju ledenjaka, a završna je krajnja linija akumulacije.

75
Q

Što je esker?

A

Uzvišenje od ledenjačkog materijala.

76
Q

Što je drumlin?

A

Eliptični brežuljak od podinskih morena.

77
Q

Što je komčić?

A

Otpornija stijena koju led nije erodirao.

78
Q

Što je permafrost?

A

Trajno smrznuto tlo rubnih glacijalnih područja.

79
Q

Kako nastaju eolski oblici?

A

Destrukcijskim, transportnim i akumulacijskim djelovanjem vjetra.

80
Q

Što su pustinje?

A

Mjesta s manje od 250mm padalina godišnje.

81
Q

Kakve mogu biti pustinje po materijalu?

A

Kamene, šljunčane, pješčane, glinovite.

82
Q

Što je deflacija?

A

Prijenos stvari vjetrom.

83
Q

Što je korazija?

A

Denudacija zbog stvari prenesenih deflacijom.

84
Q

Što je gur ili pustinjska gljiva? Kako nastaje?

A

Gljivolika stijena koja nastaje zbog korazije.

85
Q

Što je jardang?

A

Izduženi stup stijene nagnut prema smjeru vjetra.

86
Q

Što je pustinjsko saće? Gdje nastaje?

A

Rupe u stijeni koje nastaju na mekšim stijenama.

87
Q

Što su dine ili sipine? Koje su podvrste?

A

Pješćane uzvisine u pustinji. Barhane (dina u obliku srpa) i seife (dugi pješčani lanci).

88
Q

Što su lesne zaravni? Kako nastaju? Navedi primjere.

A

Akumulirani materijal prapora (lesa) kojeg vjetar taloži nakon rada ledenjaka. Đakovačka, vukovarska, erdutska, baranjska.

89
Q

Navedi primjere pješčanih otoka.

A

Unije, Susak, Velike Srakane, Male Srakane.

90
Q

Što je antropogeni reljef? Navedi primjere.

A

Reljef koji nastaje djelovanjem čovjeka. Kanali, melioracija.

91
Q

Kakvo je tlo kod lesnih zaravni?

A

Jako plodno.