Emocije 1. kolokvij Flashcards

1
Q

Tri ideje o nastanku života na Zemlji (Darwin)

A
  1. Kreacionističko objašnjenje - nadmoćno, božansko biće stvorilo sve oblike živoga svijeta.
  2. Teorije sijanja - život nije nastao na Zemlji nego je sjeme života izvanzemaljskog porijekla
  3. Evolucije putem prirodne selekcije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Osnovni elementi teorije prirodne selekcije/tri glavne komponente:

A
  1. Varijacija – organizmi variraju po različitim obilježjima (visina, težina, sposobnosti, osobine ličnosti, itd).
  2. Nasljeđivanje – neke od postojećih varijacija nasljedne; s roditelja na potomstvo. Jedino naslijeđene varijacije važne za evolucijski proces.
  3. Selekcija – Prirodna selekcija - one varijacije koje unutar određenih okolinskih uvjeta olakšavaju preživljavanje i reprodukciju se postepeno akumulirati u populaciji.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Osnovna obilježja evolucije putem prirodne selekcije

A
  1. nije usmjerena prema nekom cilju
  2. postepena je
  3. ujedinila sve vrste živih bića i povezala ih sa zajedničkim precima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Implikacije evolucije za razumijevanje ljudskih emocija

A
  1. čovjek nije izdvojen od ostatka životinjskog carstva - procesi koji se javljaju kod njega, uključujući i emocije, su prirodni procesi, koji postoje i kod ostalih životinja
  2. emocije i kod čovjeka i ostalih organizam- imale i/ili danas imaju određenu funkciju
  3. važne implikacije na način objašnjavanja psiholoških procesa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Razine objašnjenja emocija u psihologiji
(Wakefield)

A
  1. Objašnjenja na razini mentalnih reprezentacija
  2. Objašnjenje na razini stabilnih obilježja ličnosti (npr. crta ličnosti)
  3. Evolucijska objašnjenja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Osnovni principi pri objašnjenju psiholoških procesa

A
  1. Biološki - inf enkodirane u genetskom materijalu. niti jedan konkretan sistem ponašanja nije organiziran samo na osnovi bioloških principa, oisim rudimentarnih (bezuvjetni refkleksi npr), ALI važan utjecaj na ponaš
  2. Socijalni - pravila i resursi koji se nalaze u simbolima i ostalim kulturnim artefaktima. Socijalizacija je uvijek pod utjecajem bioloških ograničenja
  3. Psihološki principi - enkodirani u kognitivnim shemama ili strukturama znanja i stječu se tijekom individualnog razvoja (putem učenja).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Razine objašnjenja u psihologiji prema Kendricku i objasniti.

A

Kendrick (1989) : kontinuum objašnjenja pri čemu se razine nadograđuju jedna na drugu
- evolucijska povijest – kako je vazno za nasu evoluciju
- bihevioralna genetika – kako utječe na naše potomstvo
- individualna povijest učenja – socijalizacija, iskustvo
- svjesno i nesvjesno kognitivno procesiranje informacija – osjetila, okolina, iskustvo određuje kvalitetu obrade inf
- biokemijski i neurološki procesi - u osnovi svega
~npr strah - kortizol amigdale itd, percipiramo prijetece informacije, individualne sklonosti prema dozivljavanju anks, anksioznost neuroticizam heritabilne, funkcija zastite

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Napiši jednu definiciju emocije (Nesse i Izard)

A

Nesse – emocije su specijalizirana stanja, oblikovana prirodnom selekcijom, koja povećavaju vjerojatnost preživljavanja i reprodukcije u specifičnim situacijama.
Izard – emocije se doživljavaju kao osjećanja koja motiviraju, organiziraju i usmjeravaju percepciju, misli i akcije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

*Karakteristike dobre teorije emocija prema Lazarusu.

A
  • definicija emocija
  • razlikovanje između emocija i ne emocija (svega onoga što nisu emocije)
  • jesu li emocije diskretne(specifične, unitarne) ili nisu
  • uloga akcijskih tendencija i fiziologije (kako emocija potiče ponašanje?)
  • na koji su način emocije funkcionalno zavisne(kakav je odnos između pojedinih emocija?)
  • veza između kognicije, motivacije i emocije
  • veza između biološke i sociokulturalne uvjetovanosti emocija
  • uloga kognitivne procjene (koji kognitivni procesi prethode emociji?)
  • generiranje emocija (što izaziva emocije?)
  • pitanje emocionalnog razvoja (kada se i kako razvijaju ?)
  • efekt emocija na opće funkcioniranje
  • utjecaj terapije na emocije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što su afekt, raspoloženje i emocija?

A
  • raspoloženje - stanje koje je dugotrajnije i sveprisutno, iako generalno nižeg intenziteta (kod emocija znamo zašto smo ljuti, ali ne znamo zašto smo razdražljivi) - nije usmjereno prema objektu
  • afekt - subjektivno osjećajno stanje, odnosi se na relativno stabilne individualne dispozicije; razlikujemo pozitivnu i negativnu afektivnost
  • emocije - kratkotrajna stanja, usmjerena na objekt, razlikuju se prema stupnju u kojem su usmjerene na određeni podražaj
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji aspekti emocija i koje njegove dimenzije zahvaćaju samoprocjene?

A

Valencija - na dimenziji ugodno, neugodno
uzbuđenje - pobuđujuće, nepobuđujuće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što je emocionalna epizoda?

A
  • Stanje dugotrajne emocionalne uključenosti u jedan emocionalni događaj.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Klasifikacija definicija emocija.

A
  • Afektivne definicije
  • Adaptivne definicije- emocije povećavaju vjerojatnost zadovoljenja potreba
  • Definicije koje naglašavaju emocionalno-ekspresivno ponašanje- da se znamo ponašati
  • Definicije koje naglašavaju vanjske emocionalne podražaje
  • Definicije koje naglašavaju medijacijske fiziološke mehanizme- popratne reakcije (fiziološke) pripremaju organizam za ponašanje koje će uslijediti
  • Kognitivne definicije-naglašavaju procjenu i/ ili proces označavanja
  • Motivacijske definicije- naglašavaju preklapanje emocija i motivacije
  • Remetilačke definicije- naglašavaju potencijal emocija za poremećeno i neadaptivno ponašanje
  • Restriktivne definicije- pokušavaju razgraničiti emocije u odnosu na druge procese (motivacija)
  • Skeptične definicije- koncept emocija je upitan ili se negira
  • Višekomponentne definicije- naglašavaju različite aspekte emocija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Navedite i ukratko opišite osnovne elemente koji moraju biti prisutni da bi neko stanje identificirali kao emociju (Scherer, 2005).

A
  • izazvane eksternalnim ili internalnim podražajima tj. fokusirane su na događaje
  • Pod utjecajem procjena (je li dogadaj ili njegove posljedice bitne za osobu, ako nije možda se neće doživjeti emoc)
  • sinkronizacija između važnosti kojeg neki događaj/podražaj ima za osobu i konteksta gdje se on pojavljuje (emocije pripremaju na prikladan odgovor na situaciju)
  • Događaji i njihove procjene brzo se mijenjaju zbog stalnog primanja novih informacija i konstantne reevaluacije
  • emoc pripremaju adaptivne akcijske tendencije i motivacije za ponašanjem
  • Intenzitet emocija može biti povezan s važnošću događaja koji pružaju kontekst (koji izaziva emociju) i pod utjecajem je crta ličnosti, raspoloženja i subjektivne stvarnosti
  • emoc kao dio akcijskih tendencija uključuju veliku mobilizaciju i sinkronizaciju odgovora kratko trajanje da ne iscrpe svu energ.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Navedite neke akcijske tendencije/ spremnosti i s njima povezane emocije (Frijda, 1989).

A

radost - tendencija približavanja
tuga - „ne želim ništa raditi“
strah - tendencija za borbom ili bijegom
ljutnja - tendencija za uklanjanjem prepreka; tendencija za suprotstavljavanjem ili odupiranjem
gađenje - odbiti ili prekinuti kontakt
iznenađenje - tendencija za prekidanjem akcije koja traje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako sve možemo mjeriti emocije?

A
  • samo-izvještaji (self-reports) – pojedinac ispunjava upitnik o doživljenim emocionalnim stanjima
  • fiziološke mjere – autonomne mjere, aktivnost mozga, magnituda iznenadnih reakcija i ponašanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako možemo manipulirati/ inducirati emocije? (7)

A
  1. dosjećanjem emocionalnih događaja
  2. upotreba filmova
  3. upotreba glazbe
  4. iscenirane situacije
  5. facijalne ekspresije
  6. mjerenje sredšnjeg živčanog sustava - EEG, fMRI
  7. mjerenje perifernog živčanog sustava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koje su tri glavne faze prema MacLeanu u evolucijskom razvoju ljudskog mozga?

A
  • mozak reptila – instinkti-strijatni korteks
    ponašanja: dnevna rutinska ponašanja životinja (prehrana, razmnožavanje, obrana teritorija)
  • mozak paleosisavaca – emocije-limbički sustav
    ponašanja: 3 dodatna oblika ponašanja kao što su materinska briga, audiovokalna komunikacija i igra
  • mozak neosisavaca – analitički mozak, rezoniranje-prefrontalni korteks
    ponašanja: empatička i altruistička ponašanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Ukratko opišite funkciju emocija prema Cosmides i Tooby (2000).
Suvremena adaptacionistička poimanja: integrativna evolucijska teorija emocija

A
  • Evolucijska psihologija – ljudski um -> skup specijaliziranih programa, svaki ima funkciju rj različitog adaptivnog problema koji se ponavljano pojavljivao tijekom evolucije (npr. prepoznavanje lica, izbor partnera, regulacija pulsa, spavanja, itd.).
  • Ti se programi aktiviraju različitim skupom podražaja iz okoline.
  • Postojanje tih mikroprograma - samo po sebi adaptivan problem jer ishodi mogu biti u konfliktu - interferencija, poništavanje funkc produkata drugih modula (npr. spavanje i bijeg od grabežljivca).
    -> emocije - NADREĐENI programi koji koordiniraju, usklađuju i mobiliziraju rad niza specijaliziranih programa nižeg reda
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Uvjeti ili situacije koje su relevantne za emocije (5)

A

a) su se ponavljano javljale u okolini naših predaka,
b) se nisu mogle uspješno riješiti dok nije postojao nadređeni program za koordinaciju,
c) su imale bogatu i pouzdano ponavljajuću strukturu,
d) su imale prepoznatljive znakove koji signaliziraju njihovo prisustvo,
e) dovode do velikog gubitka ako dođe do pogreške.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koliko traju emocije prema psihofiziolozima?

A

Psihofiziologija ispituje procese koji se javljaju do 1 minute. + neuroznanost = 4 sek; + psi. ličnosti i endokrinologija = kroz mjesec dana i više

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

James-Langeova teorija-periferna teorija

A

podrazaj -> fizioloska reak -> subjektivni dozivljaj
- Tjelesne reakcije slijede direktno iz percepcije događaja, a percepcija tih tjelesnih reakcija dovodi do emocija.
- James je naglašavao ulogu visceralnih organa, a Lange ulogu promjena u krvotoku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koja su dva osnovna uvjeta za nastanak emocija po James-Langeovoj teoriji?

A
  • Percepcija fizioloških promjena i subjektivni doživljaj emocije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koje su osnovne strukture koje sudjeluju u nastanku emocije prema Cannonu?

A

Talamus i hipotalamus.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Nedostaci/problemi James-Langeove teorije.

A
  1. umjetno izazvane visceralne promjene ne dovode do emocije
  2. nema dokaza da pojedine emocije imaju specifične fiziološke uzorke
  3. unutarnji organi su relativno neosjetljivi
  4. visceralni organi reagiraju sporo
  5. emocionalne reakcije nastaju i kada operacijskim zahvatom razdvojimo živčani sustav od visceralnih organa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Laička teorija.

A

podražaj -> subjektivni doživljaj -> fiziološka reakcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Objasniti Cannon-Bardovu teoriju emocija.

A
  • Za razliku od James-Langeove teorije, fiziološka reakcija i subjektivni doživljaj javljaju se istovremeno.
  • zasnovana na dokazu da je neurofiziološka osnova emocionalne ekspresije subkortikalna, odnosno talamička i hipotalamička.
  • Visceralne promjene nemaju temeljni značaj za nastanak emocija, ali pripremaju organizam za akciju.
    –> različite emocije imaju vrlo slične autonomne odgovore.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Osnovna obilježja starijih fizioloških teorija (7).

A
  • emocije kao sustav koji utječe na druge sustave organizma, koji i sami utječu na emocionalni sustav,
  • naglašavaju sličnosti i razlike između različitih emocija,
  • neke emocije primarne/bazične, a druge su sekundarne/izvedene; podjela na naslijeđeno i stečeno,
    -primarne naslijeđene, sekundarne kompleksne stečene
  • emocije imaju granice s obzirom na intenzitet, kvaliteta određenih emocija se mijenja kada intenzitet pređe određenu razinu,
  • emocije imaju motivacijsku funkciju,
  • veza između emocija i kognicija,
  • povremeno naglašavaju voljnu mišićnu uključenost i ekspresivnu stranu emocija, sugerirajući mogućnost emocionalne kontrole.
    -različite strategije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koja je uloga korteksa kod Cannon-Bardove teorije?

A
  • Korteks nije nužan za emocionalnu ekspresiju, već je njegova uloga da u normalnim okolnostima kontrolira reakcije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Schachterova teorija emocija i osnovne pretpostavke

A
  • polazište: James-Langeova teorija - uloga visceralnih promjena pri emocionalnom doživljavanju i ponašanju.
    razlika: kognicije kod Schachtera nisu povezane s autonomnim promjenama, već s interpretacijom aktualne situacije.
    1. osoba nema objašnjenje za uzbuđenje - traži kogn interpretaciju (ovisi o karakteristikama pojedinca i situaciji
      -> Isto fiziološko stanje - više objašnjenja - razl emoc doživljaji
    1. ima obrazloženje -> neće tragati za kognminterpretacijom
    1. same kognicije bez fiziološkog uzbuđenja ne dovode do emocija ni emoc ponašanja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Koja su dva ključna faktora kod Schachtera za nastanak emocije?

A
  • fiziološko uzbuđenje i kognitivna procjena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koja je uloga uzbuđenja, a koja kognicije kod Schachtera?

A
  • Uzbuđenje je nespecifično i ono utječe na intenzitet emocije, a kognicija daje kvalitet uzbuđenju što rezultira specifičnom emocijom.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Koja je razlika između stvarnog i percipiranog uzbuđenja kod Schachtera

A

uzbuđenje postaje psihološki značajno u mjeri u kojoj je percipirano -> mora biti kognitivno reprezentirano.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

*Navedite 3 implikacije Schachterovog naglašavanja važnosti percipiranog, a ne stvarnog uzbuđenja.

A
  1. dodatan mehanizam koji objašnjava nespecifičnost uzbuđenja. Čak i da ustanovimo emocionalno specifični uzorak fizioloških promjena, percipiramo difuzno, nespecifično uzbuđenje zbog npr. neosjetljivosti povratnog sustava
  2. fiziološko uzbuđenje preslabog intenziteta za percepciju ne doprinosi emociji.
  3. intenzitetu perc uzbuđenja vj doprinose i drugi faktori pa je intenzitet subjektivnog emoc stanja also pod utjecajem tih faktora (npr. fokus pažnje)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Koje je varijable Schachter varirao kada je želio dokazati svoju teoriju?

A
  • stupanj fiziološkog uzbuđenja – npr. adrenalin (uzbuđenje) i placebo (bez uzbuđenja i bez emocije)
  • stupanj adekvatnog obrazloženja za uzbuđenje – koji su primili adrenalin; jedna grupa ne-emocioanalno obrazloženje (i nije doživjela emociju), druga nije
  • situacije koje omogućavaju različite kognitivne interpretacije – grupa koja je primila adrenalin i nije dobila objašnjenje stavljena je u dvije situacije (sretan i ljutit suučesnik - euforija i ljutnja)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Koji je zaključak eksperimenta Schachtera i Singera?

A
  1. U KORIST TEORIJE
    Euforija
    Misinformirani = Neupućeni > Informirani
  2. PROTIV TEORIJE
    Euforija - Placebo grupa se ne razlikuje od ijedne grupe s epinefrinom
    Bijes - Nema razlika u samoprocjeni između grupa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Navedite najčešće istraživane hipoteze derivirane iz Schachterove teorije.

A
  • fiziološko uzbuđenje i/ili njegova percepcija smanjen intenzitet - proporc manji intenzitet emoc stanja? (teoretski do 0 ako je kompletno uzbuđenje blokirano)
  • krivo pripisano irelevantno (tj. umjetno izazvano) uzbuđenje nekom emocionalnom izvoru - emoc stanje pojačano.
  • krivo pripisano emoc inducirano uzbuđenje neemocionalnom izvoru -> emoc stanje smanjenoq
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

2 grupe istraživanja relevantne za prvu hipotezu.

A
  • Osobe s ozljedom ležne moždine i istraživanja s blokadom adrenergičkih receptora.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Istraživanja koja su replicirala Scahachtera i rezultati.

A

Marshall i Zimbardo (1979)
- eksperiment sa stanjem euforije
- umjerene količine epinefrina - nema razl u ponašanju i doživljavanju u usporedbi s placebom, ALI veće količine dovode do neg. emocionalnih stanja
-> ind prag: iznad toga uzbuđenje neugodno
Maslach (1979)
- ispitanici koji ne mogu obrazložiti svoje uzbuđenje doživljavaju ga negativno, bez obzira na emocionalni ton soc situacije.
- povećano fiziološko uzbuđenje u svakodnevnom životu često se povezuje s negativnim emocijama, iako je ono možda samo po sebi, kada se doživljava prvi put, neutralno.
- osim toga, neobjašnjivo uzbuđenje slično stanju anksioznosti -> neugodni ispitanici traže razlog za svoje stanje, ugodni ne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Zaključak Marshalla i Zimbarda (1979) nakon replikacije Schachterovog eksperimenta.

A
  • individualni prag za količinu adrenalina iznad kojeg uzbuđenje neugodno
  • fiziološke PI sudjeluju u određivanju kvalitete emoc doživljavanja, a pri srednjim razinama uzbuđenja - kognicije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Zaključak Maslacha (1979) nakon replikacije Schachterovog eksperimenta.

A
  • Ispitanici koji ne mogu obrazložiti svoje uzbuđenje, doživljavaju ga negativno bez obzira na emocionalni ton socijalne situacije. Osim toga, samo oni ispitanici koji se osjećaju neugodno traže razloge za svoje stanje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Schachter i svakodnevni život.

A
  • Kognitivna interpretacija fiziološke reakcije važnija je je od same fiziološke reakcije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Nedostaci Schachterove teorije vezano uz fiziološko uzbuđenje.

A

Leventhal- pitanje nužnosti fiziološkog uzbuđenja za nastanak subjektivnog emocionalnog doživljaja. Tipično, kognicije prethode emocijama i uzbuđenje povezano s kognicijama. ALI, kada se uzbuđenje inducira putem neke supstance npr. kao što je to slučaj u Schachterovim eksperimentima, to je obrnuto.
Eksperiment-4. skupina dobila placebo i rečeno im je da neće biti nikakvih promjena  fiziološko uzbuđenje ipak postoji zbog samog dobivanja injekcije pa su stoga i doživljene emocije bile manjeg intenziteta
Kako mjeriti uzbuđenje? Ovi koji zastupaju schactera mjere procjenu uzbuđenja, a ne fiziološke inf.
Uloga kognicija - ako je uzbuđenje neutralno, a emocionalna kvaliteta definirana je kognitivnom aktivnošću označavanja, onda to označavanje mora prethoditi samoj emociji  djeca ne mogu doživjeti emociju dok svom tjelesnom stanju ne pridaju određenu socijalnu oznaku. To bi značilo da bismo trebali veliko znanje odnosno iskustvo za dozivljavanje emocija sto nije nuzno slucaj.
Problem s neutralnošću uzbuđenja
–stanje neobjašnjenog uzbuđenja ne doživljava se kao neutralno nego češće kao negativno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

„Bolne točke“ Schachterove teorije.

A

a) prema Schachteru fiziološko uzbuđenje je nužnu za nastanak emocionalnog doživljaja
b) emocija se ne može doživjeti bez kognitivne procjene
c) uzbuđenje je nespecifično (neutralno)

45
Q

Sličnosti i razlike između James-Langeove i Schachterove teorije/ James-Langove i Cannon-Bardove.

A
  • J-L - do subjektivnog doživljaja dolazi nakon percepcije fizioloških reak - C-B - fizološka reak istovremeno sa subjektivnim doživljajem
  • Schachterovo polazište iz J-L jer naglašava značajnu ulogu visceralnih promjena pri emocionalnom doživljavanju i ponašanju.
    ALI, za razliku od starog J-L shvaćanja, kognicije kod Schachtera nisu povezane s autonomnim promjenama, već s interpretacijom aktualne situacije.
46
Q

Ispitivanja fizioloških promjena kod laika

A

Parkinson (1983)
- većina definirajućih obilježja emocija odnosi se na tjelesne promjene
- specifični simptomi povezani s pojedinim specifičnim emocijama(u skladu s J-L) -npr ljutnja -napetost, uzbuđenje ili vrućina, strah - nervoza u stomaku i povećanje pulsa.
Nieuwenhuyse i sur (1987)
-mogućnost lokalizacije emocija u tijelu. Npr. odvratnost se uglavnom doživljava u stomaku i grlu, simptomi straha uglavnom se osjećaju u analnom području i abdomenu (ponekad i u stomaku). Ljutnja se doživljava po cijelom tijelu.
Rime i sur (1990)
- radost je povezana s muskularnom relaksacijom, dok su strah i ljutnja povezani s muskularnom napetošću.

47
Q

Navedite s kojim su mentalnim stanjima, osim s emocijama, povezani simpatikus i parasimpatikus.

A
  • Povezani su s motivacijom, kognicijom i akutnim stresom.
  • Simpatikus: trud, salijentnost, pobuđenost
    Emocije - ljutnja, strah, gađenje, razonoda
    Motivacija - trud, pristup, izazov, prijetnja
    Kognicija - učenje, koncentracija, orijentacija
    Stres - socijalno-evaluativna prijetnja, fiziološka izdržljivost
  • Parasimpatikus: pažnja, trud, relaksacija
    Emocije - ljutnja (doli), suosjećanje (gori), strah (d), gađenje (d/g)
    Motivacija - trud (d), pristup (d), izazov (d), prijetnja (d)
    Kognicija - pažnja (d), mentalna zahtjevnost (d), budnost (d)
    Stres - stres (d), relaksacija (g)
48
Q

Koje aspekte emocionalnih podražaja dobro zahvaća elektrodermalna reakcija

A

novitet i intenzitet afekta

49
Q

*Autonomna specifičnost prema Levensonu

A
  • emocije imaju različite uzorke autonomne živčane aktivnosti
    zbog evoluc pogleda - emoc selekcionirane da riješe mali skup važnih adaptivnih problema tijekom ljudske evolucijske prošlosti (npr. branjenje svojih resursa, privlačenje partnera, izbjegavanje štete).
  • različite emocije -> različita ponašanja koja zahtijevaju različitu konfiguraciju autonomne podrške -> onda uzorak autonomne živčane aktivnosti različit za različite emocije.
  • ako su različite emocije pouzdano povezane s određenim komunikacijskim uzorcima mora postojati i autonomna specifičnost.
50
Q

*Implikacije autonomne specifičnosti

A
  • važno je zbog razumijevanja univerzalnosti emocija.
  • ako su fiz promjene univerzalne onda su emocije univerzalne
  • struktura emocionalnog prostora? diskretna ili dimenzionalna struktura
  • Diskretni pristup (=univerzalne emoc)- bazirane razlike baziraju na izrazima lica i biološkim procesima.
    Dimenzionalni pristup - subjektivne osjećaje možemo opisati prema njihovoj poziciji u trodimenzionalnom (3D) prostoru sastavljenog od dimenzija valencije (pozitivne-negativne), pobuđenosti (smirene-uzbuđene) i napetosti (napete-opuštene)
51
Q

Fiziološka razlika ljutnje i straha prema istraživanju Axa.

A
  • Ljutnja i strah se fiziološki razlikuju - kod ljutnje (simpatička i parasimpatička aktivacija; adrenalin i noradrenalin) je krvni pritisak veći i veća je napetost mišića, a kod straha (simpatička; adrenalin) je veća provodljivost kože i brža respiracija.
52
Q

Istraživanje Ekmana i sur. (1983).

A

Korištene su dvije tehnike induciranja emocija:
1. autobiografsko dosjećanje neke emocionalne situacije
2. namještanje izraza lica u položaj koji odgovara pojedinim situacijama
-emocije: radost, tuga, ljutnja, strah, iznenađenje i gađenje
-fiz. parametri: puls, temperatura prstiu lijeve i desne ruke, električna provodljivost kože i napetost fleksora podlaktice
-rezultati kroz oba zadatka:
* puls značajno raste kod ljutnje i straha u odnosu na radost
* veća je temperatura prstiju kod ljutnje u odnosu na radost
* kod tuge postoji veći električni otpor kože nego kod ljutnje, straha i gađenja

53
Q

Što pokazuje istraživanje fizioloških indikatora kod Levensona, Ekmana i Friesena?

A
  • Različite facijalne ekspresije izazivaju različite uzorke autonomnih odgovora.
54
Q

Neki metodološki problemi istraživanja fizioloških indikatora.

A
  • istim podražajem može biti izazvana više no jedna emocija
  • ne znamo jesu li ispitivane emocije bile jednakog intenziteta i jednake duljine trajanja
  • Trajanje izazavnih emocija mora biti dovoljno dugo ili broj izazivanja dovoljno velik da bi se dobile mjere sa zadovoljavajućim psihometrijskim
    karakteristikama
  • da nismo izazvali nesto sto nismo namjeravali i time dobili motoricku i kognitivnu aktivnost povezanu s njima
  • trebamo uspoređivati najmanje 2 emoc
55
Q

Navedi domene indukcije emocija u psihofiziološkom laboratoriju.

A
  • percepcija
  • očekivanje
  • predodžba
  • akcija
56
Q

Što su to visceralne iluzije i kako one utječu na emocionalno doživljavanje?

A
  • između specifične aktivacije i djelomično različite aktivacije mogu postojati i tzv. somatovisceralne iluzije -> mozak sam izaziva ili interpretira nepostojeće fiziološke promjene (pr. strah interpretira kao ljutnju, lijekovi, stanje, kava, uzbudenje) - isti fiziološki procesi mogu se interpretirati kao različite emocije
57
Q

*Navedite i opišite dodatne izvore utjecaja na somatovisceralnu aktivaciju (stemmleri sur., 2001).

A
  1. Ne-emocionalni kontekst indukcije emocija, kao što je npr. držanje tijela, temperatura okoline, trajna motorička aktivnost ili zahtjevi kognitivnih procesa koji nisu u službi emocije
  2. Specifične somatovisceralne prilagodbe - 2 istaknute funkcije: zaštitu organizma kroz autonomne reflekse i pripremu organizma za prototipno ponašanje -> tijekom kratkog vremenskog perioda nakon uzbuđenja emocije i prije početka stvarnog ponašanja.
  3. fleksibilna organiz tjelesnih resursa s obzirom na trenutačne situacijske okolnosti.
58
Q

Navedite najvažnije razloge za ispitivanje autonomne specifičnosti u realnim uvjetima.

A
  1. svakodnevni stresni događaji mogu biti jači nego laboratorijski – problem generalizacije laboratorijskih nalaza
  2. prevladavaju se problemi vezani uz nisku vanjsku valjanost laboratorijskih istraživanja
  3. laboratorijska istraživanja ne omogućuju ispitivanje dugotrajnije emocionalne dinamike
  4. fiziološke podatke ja lakše povezati sa samoprocjenama – manja osjetljivost na pogreške uzrokovane retrospekcijom
59
Q

Koje su razlike u fiziološkim promjenama između pozitivnih i negativnih emocija (Cacioppo i sur., 2000)?

A
  1. Dijastolički krvni tlak, volumen krvi, srčani volumen, srčani output, vrijeme istiskivanja lijeve klijetke, period preistiskivanja i puls pokazuju značajno višu aktivaciju tijekom negativnih nego tijekom pozitivnih diskretnih emocija.
  2. Slično je i sa sistoličkim krvnim tlakom, ali taj efekt nije značajan zbog malog broja istraživanja u kojima je uključena i ta mjera.
  3. Elektrodermalne mjere ne razlikuju pozitivne i negativne emocije, s izuzetkom što su negativne emocije povezane s kraćim trajanjem elektrodermalnog odgovora nego pozitivne. Sličan je efekt nađen i za kožnu cirkulaciju krvi.
  4. Visoka heterogenost sugerira oprez pri interpretiranju efekata koji se odnose na mjere dijastoličkog krvnog tlaka, krvnog volumena, trajanja elektrodermalnog odgovora i kožne cirkulacije krvi.
  5. Od 22 analizirane mjere, 5 jasno pokazuje veću aktivaciju kod negativnih nego kod pozitivnih emocija, a niti jedna u obrnutom smjeru.
60
Q

Multivarijatna klasifikacija za autonomiju.

A
  • istr prije: relativno mali broj mjera i univarijatne statističke postupke, što je onemogućilo otkrivanje cjeline psihofiziološkog uzorka pojedinih emocija.
  • Rainville, Bechara, Naqi i Damasio (2006) su ispitivali profile kardiorespiratorne aktivnosti tijekom doživljavanja straha, ljutnje, tuge i radosti
  • rez: bazične emocije povezane s različitim uzorcima kardiorespiratorne aktivnosti.
  • Faktorska analiza pokazala je 5 dimenzija kardiorespiratorne aktivacije, a diskriminantna analiza pokazala je da se na osnovi ovih pet dimenzija može predvidjeti koje emocije ispitanik doživljava  razlikuju se u profilima promjena, ne samo pojedinacnim mjerama
61
Q

Ukratko opišite hipotezu o somatskim markerima.

A

Aktivacija spoja koji sadrži zapise o aktivnosti u različitim neuralnim zonama 🡪 signali idu u ventromedijalni korteks 🡪 on aktivira somatske efektore 🡪 rekonstruira se neki oblik somatske aktivnosti koja je nekada pripadala tom spoju 🡪 ponovna aktivacija emocionalnog stanja koje djeluje na neuralne procese koji osobu osposobljavaju za izvođenje/izbjegavanje određene radnje ILI dosjećanje emocija koje su prethodno doživljene čime se aktiviraju područja u kojima su spremljene reprezentacije emocionalnih iskustva

62
Q

Papezov krug

A

● ulazne senzorne informacije 🡪 talamus 🡪 dva puta: uzlazni (mišlj) i silazni (osjećaji)
● ulazni: senzorne informacije 🡪 talamus 🡪 senzorni korteks (cingularno područje) 🡪 percepcija, misli, pamćenje
● Silazni: talamus 🡪 dio u mamilarna tjelešca i nastaju emocije 🡪 dio preko anteriornog talamusa u cingularno područje

63
Q

MacLeanov limbički sustav.

A

emocionalno doživljavanje uključuje integraciju osjetnih informacija koje dolaze izvana s informacijama iz tijela. Poput Jamesa smatrao je da vanjski događaji dovode do tjelesnih promjena. funkcija visceralnog mozga -> kasnije limb sustav

64
Q

Pankseppova teorija emocija.

A
  • Smatra kako svi sisavci imaju zajedničke emocionalne krugove smještene u limbičkom sustavu.
  • Njihov broj je ograničen, a u kombinaciji s procesima učenja omogućavaju pojavu novih složenijih emocija (npr. empatija, krivnja, sram).
  • Ti se neuralni krugovi mogu shvatiti kao genetski predisponirane bezuvjetne reakcije na važne životne događaje. One su anatomski smještene u različitim strukturama limbičkog sustava, a neurokemijski su kontrolirane neurotansmiterima i neuropeptidima.
65
Q

Pankseppovi krugovi i poremećaji koji iz njih proizalze.

A

1.traženje/ očekivanje- OCD, paranoidna shizofrenija, adiktivna ličnost
2. igra/ radost- manija, ADHD
3. strast/ seksualnost- fetiši, seksualna ovisnost
4. briga/ njega- poremećaji zavisnosti, poremećaji privrženosti, autistična povučenost
5. strah/ anksioznost- generalni anksiozni poremećaj, fobije, ptsp
6. panika/ separacija- panični napadaji, patološko žaljenje (grief), depresija, agorafobija, socijalne fobije, autizam
7. bijest/ ljutnja- agresija, poremećaji ličnosti, psihopatske tendencije

66
Q

Navedite najvažnije karakteristike osnovnih neuralnih sustava koji se nalaze u podlozi emocija (Panksepp).

A
  1. Vrlo su sličnih struktura i funkcija kod kralježnjaka. Postavljeni su u subkortikalne strukture vrlo rano u evoluciji sisavaca i vrlo malo su se od tada promijenili.
  2. Određeni su genetskim informacijama i prema tome su vrlo slični između članova iste vrste.
  3. Kad se različite vrste usporede vrlo je evidentno da su određene emocije povezane s vrlo sličnim/ istim fiziološkim promjenama.
  4. Različite vrste imaju različite strukture mozga izvan područja koji su povezani s emocijama. To znači da postoje različiti okidači emocija i različiti modeli ekspresije emocija.
  5. Potencijal za afektivno iskustvo stvara se u osnovnim područjima mozga, no kako je taj potencijal izazvan ovisi o individualnom iskustvu.
67
Q

Kako se vrši neurokemijska kontrola emocija?

A

Pomoću neurotransmitera i neuropeptida

68
Q

Neurotransmiteri- podjela; opisati 2 aminokiseline.

A
  • aminokiseline - glicin, glutamat, alanin, GABA
  • biogeni amini - norepinefrin, epinefrin, dopamine (poz. emocije povezane s većom dopaminskom aktivnošću, a različiti oblici depresivnih poremećaja se javljaju zbog smanjenja katekolaminske aktivnosti)
  • acetilkolin - ključan neurotransmiter za uzbuđenje i procese pažnje, i ima direktan utjecaj na pojedine emocionalne procese kao što je npr. izazivanje bijesa
  • glutamat – najrasprostranjeniji emocionalni ekscitator u mozgu
    -dovodi do brzih emocionalnih promjena kod motoričkih ponašanja, ali se još ne zna da li je povezan i sa subjektivnim doživljajem
    -ako ga se direktno ubrizga u mozak dolazi do agresije ili čak straha – veže se uz negativne emocije s jakim motoričkim reakcijama
  • gaba – inhibitorni neurotransmiter u mozgu koji se javlja rano u evoluciji mozga
    -u osnovi je primitivnih emocionalnih procesa tj. elementarnih ponašanja vezanih uz približavanje i udaljavanje
69
Q

*Navedi 5 grupa neuropeptida koji djeluju na procese povezane s emocijama.

A
  • hipotalamički peptidi - kortikotropin, oksitocin, arginin vazopresin, luteinizirajući hormon, hormone rasta, somatostatin, tirotropin
  • pituitarni peptidi - α-melanocit stimulirajući hormon, adrenokortikotropni hormon
  • opiodni peptidi - β-endorfini, enkefalini, dinorfini
  • gastrointestinalni peptidi - kolecistokinin, bombesin, neuropeptid Y, neurotensin, VIP (vazoaktivni intestinalni paptid), galanin
  • miješani peptidi - kalcitonin, peptid koji inducira δ-spavanje, supstanca P
70
Q

Kako djeluje α-melanocit stimulirajući hormon?

A
  • ispitivanja na pticama pokazuju da ovaj peptid izaziva ponašanja slična strahu – dovodi do adaptivnog ponašanja “smrzavanja” uzrokovanog intenzivnim strahom.
71
Q

β-endorfin

A
  • opioidni peptid- dovodi do pozitivnih emocionalnih stanja, vjerojatno na sličan način kao i psihostimulanti, a osim toga odstranjuje negativne emocije različitih vrsta, od fizičke boli do emocionalne boli uzrokovane npr. nekim socijalnim gubitkom.
  • posebno efikasan u reduciranju separacijskog distresa, međutim, isto tako može reducirati agresiju i ljutnju.
  • različite vrste ugode, npr. zbog socijalnih kontakata, orgazma ili gustatornog podraživanja imaju snažnu opioidnu komponentu.
72
Q

Neuropeptid Y.

A
  • gastrointestinalni peptid- ima snažne efekte na različita bazična ponašanja, kao što su hranjenje, tjelesna temperatura, motorna aktivnost i seksualno ponašanje.
  • izaziva osjećaj gladi, ali i selektivnu glad za karbohidratima.
  • reducira seksualno ponašanje(pr. aseksualnost kod gojaznih žena), smanjuje spontanu motornu aktivnost i mišićni tonus
  • snažna depresija povezana je sa smanjenjem mozgovne razine ovoga neuropeptida, a povećana razina može biti povezana s mogućnošću razvoja shizofrenije.
73
Q

Navedite najvažnije posljedice vazoaktivnog intestinalnog peptida (VIP)?

A
  • Vazoaktivni intestinalni peptid (VIP) - centralno, ovaj peptid dovodi do hiperaktivnosti kod životinja, dovodi do gastričke relaksacije i smatra se da posreduje osjećaj ugode. U averzivnim situacijama ima amnestički efekt; djeluje nasuprot averzivnih stanja izazivajući osjećaje ugode.
74
Q

Opiši Kluver-Bucyjev sindrom.

A
  • Doprinos amigdale emocijama također proizlazi iz istraživanja Kluver-Bucyjeva sindroma. Između ostaloga, taj sindrom uključuje gubitak straha na prethodno prijeteće podražaje, pokušaje parenja s članovima druge vrste, neobične navike hranjenja itd. Ta i brojna druga
    istraživanja su istraživače navele na zaključak da amigdala ima ključnu ulogu u
    određivanju afektivnog značaja podražaja.
75
Q

Uloga amigdale u prepoznavanju facijalnih ekspresija.

A
  • Posebno je važna za procesiranje facijalne ekspresije straha.
  • nije skladište znanja o strahu  povezuje vanjske senzorne podražaje sa sustavima pohrane naučenog znanja o strahu
76
Q

Uloga amigdale u učenju i razvoju

A
  • Omogućuje stjecanje emocionalnog znanja, ali u njoj se to znanje ne pohranjuje (analogno hipokampusu).
77
Q

Strukture u kojima se uskladištava znanje o emocijama.

A
  • primarni somatosenzorni korteks DH (+ insula, anteriorni supramarginalni girus, bijela tvar)
  • ventralni dio frontalnog režnja
  • cingularni korteks
  • bazalni gangliji
  • monoaminergičke/kolinergičke jezgre
78
Q

Navedi evidencije o lateralizaciji emocija (Tucker, 1989).

A
  1. Različiti kognitivni stilovi lijeve i desne hemisfere – npr. Tucker (1989) desna odgovornija za procesiranje emocionalnih informacija: 1) iskustva se reprezentiraju na analogan, a ne na verbalan način i 2) informacije se integriraju na na holistički, cjelovit način, umjesto sekvencijalno, analitički.
  2. Ponašanja ispitanika s ozljedama i farmakološkom inaktivacijom lijeve i desne hemisphere.
79
Q

Što su sinkretičke kognicije?

A

Sinkretičke ili holističke kognicije su one koje procesiraju informacije na cjelovit, a ne na analitički način.

80
Q

Hipoteze o lateralizaciji emocija.

A
  • DH je općenito važnija od LH
  • LH je dominantna za pozitivne emocije, a DH za negativne emocije
  • najprimitivniji oblici emocija, koji obično imaju negativnu valenciju, snažnije su reprezentirani u DH, međutim, filogenetski napredniji oblici socijalnih emocija uglavnom su reprezentirani i LH
  • Različite razine emocionalnog procesiranja, a ne hedonski različite kategorije emocija različito su reprezentirane u desnoj i lijevoj hemisferi.
81
Q

Lateralizacija i afektivni stil prema Davidsonu i sur.

A
  • Anteriorna područja lijeve hemisfere povezana su s ponašanjem približavanja, a anteriorna područja desne hemisfere s udaljavanjem (izbjegavanje, strah odvratnost). Osobe s ozlijeđenim frontalnim dijelom lijeve hemisfere imaju probleme u ponašanju približavanja (rezultira poremećajem depresije), a desne udaljavanje - npr anx
82
Q

*Opišite temeljni afekt (core affect).

A

urođena komponenta emocije
- sastoji od dvije osnovne dimenzije svjesnog iskustva:
1) stupanj u kojem je neko stanje ugodno ili neugodno (valencija)
2) stupanj u kojem je određeno stanje aktivirano ili deaktivirano (aktivacija).

83
Q

Koja su tri principa kod Darwina na osnovu kojih su nastali emocionalni izrazi?

A
  • Princip korisnih asociranih navika - većina facijalnih izraza ostatak je praktičnih i korisnih pokreta. Najprije su služili za dolaženje do nekih praktičnih ciljeva, a zatim su postali automatski. Prvotni pokreti su se pri tome promijenili: povezali su se sa situacijama i podražajima koji su slični prvotnim, ali su reakcije na njih slabije, dok nisu ostali samo ostaci prvotnih pokreta.
  • Princip antiteze govori da se suprotni impulsi izražavaju u suprotnim pokretima. Ako neka emocija uzrokuje određene facijalne pokrete, suprotna emocija uzrokovat će suprotne pokrete, premda oni ne moraju imati nikakve praktične vrijednosti. Iako je Darwin najveći značaj pridavao prvom principu, danas se smatra da je drugi najznačajniji, prije svega pri objašnjenju kontrole, maskiranja i miješanja emocionalnih izraza.
  • Princip neposrednog djelovanja uzbuđenja živčanog sustava na tijelo govori da se živčano uzbuđenje prenosi na sve raspoložive motoričke kanale. Ovaj princip omogućava objašnjenje fizioloških promjena nastalih emocionalnim uzbuđenjem i najsnažnije je djelovalo na kasnije istraživače.
84
Q

Koje dokaze Darwin navodi kako bi dokazao da su facijalne ekspresije urođene?

A
  1. neke se emocionalne ekspresije javljaju u sličnom obliku i kod mnogih nižih životinja
  2. neke emocionalne ekspresije koje se pojavljuju kod male djece (prije mogućnosti za učenje) slične su kao i kod odraslih
  3. neke emocionalne ekspresije su identične kod ljudi koji su rođeni slijepi kao i kod onih koji vide normalno
  4. neke se emocionalne ekspresije pojavljuju u istom obliku kod međusobno vrlo udaljenih rasa i grupa ljudi
85
Q

Kriteriji za primarne emocije (Izard).

A
  1. primarne emocije imaju zasebne neuralne osnove
  2. imaju različite facijalne pokrete i ekspresije,
  3. imaju različite subjektivne doživljaje,
  4. nastale su procesom evolucije,
  5. imaju adaptivne i motivacijske karakteristike.
86
Q

Koje su 3 grupe uzročnika emocija (Izard)?

A
  1. neurotransmiteri i mozgovni mehanizmi (hormoni i neurotransmiteri, lijekovi, ekspresivno ponašanje, promjene temperature u cerebralnoj krvi),
  2. senzorno-perceptivni procesi (bol, seks, umor i druge emocije),
  3. kognitivni procesi (procjena, atribucija, pamćenje i anticipacija).
87
Q

Koje su tri razine emocija kod Izarda?

A
  • elektrokemijska ili neuralna aktivnost
  • eferentni aspekt emoc. aktivnosti koji inervira mišiće uključene u facijalnu ekspresiju
  • povratne informacije iz ekspresivnog sustava
88
Q

Napiši barem 3 osnovne pretpostavke Plutchikovog psihoevolucijskog objašnjenja emocija.

A
  • postoji mali broj bazičnih emocija
  • sve ostale emocije nastaju miješanjem primarnih emocija
  • primarne se emocije mogu shvatiti kao bipolarni parovi
  • koncept emocija primjenjiv je na svim evolucijskim razinama
89
Q

Navedite osnovne karakteristike primarnih emocija (prema Plutchiku).

A
  • imaju važnost u bazičnim biološkim adaptivnim procesima
  • postoje na svim evolucijskim razinama
  • ne zavise od pojedine neuralne strukture ili dijela tijela
  • ne zavise od introspekcije
  • primarno se definiraju u terminima cilju usmjerenog ponašanja
90
Q

Dimenzije po kojima variraju primarne emocije kod Plutchika.

A
  • Emocije variraju po stupnju međusobne sličnosti.
  • Emocije variraju po stupnju intenziteta ili uzbuđenja.
91
Q

Koji su nedostaci Plutchikove teorije.

A
  1. neku funkciju veže uz samo jednu emociju
  2. ima evolucijski pristup koji je generalan za sva živa bića
  3. zanemaruje važnost socijalnih i kognitivnih regulatora emocija i smatra da je utjecaj ind iskustva ograničen
92
Q

Zašto iznenađenje nije emocija?

A
  • Zato što nema hedonski ton što je primarno obilježje svih emocija.
93
Q

Nabroji primarne emocije prema Tomkinsu, Izardu i Plutchiku

A
  • Tomkinsu (9) - osnovne (bez tuge)+ interes, tjeskoba, sram, prezir
  • Izardu (10) - 9 kao i kod Tomkinsa + krivnja
  • Plutchiku (8) - 6 osnovnih+ očekivanje i prihvaćanje
94
Q

Koje su funkcije emocija prema Tomkinsu, Averillu, Levensonu, Schereru i Clarku&Watsonu:

A
  • Tomkinsu - ojačavaju motive
  • Averillu - emocije mogu imati namjerne i nenamjerne posljedice koje mogu biti kratkotrajne ili dugotrajne, pojedinačne ili prosječne te individualne ili grupne
  • Levensonu - intrapersonalne (6):
    koordinacija sustava odgovora,
    promjena ponašajnih hijerarhija,
    opskrba fiziološkom podrškom
    i kratkotrajni prekid kognitivnog procesiranja,
    komunikacija i kontrola,
    uspostavljanje položaja u odnosu na druge ljude, ideje i objekte
  • Schereru - detektiraju važnost podražaja i pripremaju organizam za odgovor
  • Clarku i Watsonu - emocije su signalni sustav, mobiliziraju i konzerviraju resurse
95
Q

Period latencije kod Scherera.

A
  • Postoji određeni period latencije između podražaja i reakcije
    a) omogućava kontinuiranu evaluaciju situacija i ponašanja, što olakšava izbor najprikladnijeg ponašanja
    b) omogućava organizmu da drugima komunicira signale evaluativnih reakcija i ponašajnih namjera
    c) omogućava organizmu opažanje vlastitih reakcija (tjelesne promjene, ekspresivne signale, itd.)
96
Q

Poredaj primarne emocije po brzini odgovora.

A

radost > gađenje > tuga > ljutnja > strah

97
Q

Koja dva neuronska puta predlaže LeDoux za nastanak emocija?

A
  • Direktni put talamus – amigdala (brži put) i amigdalo-kortikalni put (detaljna elaboracija)
98
Q

Ukratko opišite polivagalnu teoriju.

A

Porges : objašnjava kako AŽS povezuje fiziološka emocijonalna stanja s funkcionalnim, adaptivnim ponašanjem putem nervusa vagusa
3 globalna koraka:
1. IMOBILIZACIJA (smrzavanje)  primitivni ogranak nervusa -> sporo prenosti uzbuđenje -> ograničava raspon mogućih bioloških odgovora na okolinske zahtjeve
2. MOBILIZACIJA (bori se/bježi)  zbog povećanja kompleksnih okolinskih zahtjeva -> nemijelizirani nervus vagus -> omogućava brže, brojnije i intenzivnije odgovore na okolinske zahtjeve.
3. SOCIJALNA KOMUNIKACIJA (facijalna ekspresija)  Mijelizirani nervus vagus ; suprostavlja se simpatičkoj stimulaciji srca i inhibira HPA. Veća osjetljivost na okoliš – veća socijalna osjetljivost.

99
Q

Razlika Darwina i Lamarcka u shvaćanju prirodne selekcije.

A

Darwin – prirodna selekcija odnosi se na preživljavanje najjačih (mijenjamo se kako bi bili što više prilagođeni)
Lamarck – priroda je napustila čovjeka i ostavila ga propadanju i nestajanju

100
Q

Navedi motivacijsku definiciju emocija.

A

Arnold – emocije su akcijske tendencije, ali nisu definirane psihološkim stanjem niti usmjerene ka jednom objektu. Postoji psihološko stanje za svaku emociju, ali ono nastaje tek nakon procjene pojedinog objekta.

101
Q

*Navedi remetilačku definiciju emocija.

A

Young – emocije su akutna ometanja pojedinca kao cjeline, imaju psihološko podrijetlo, a uključuju i ponašanje, svjesna iskustva i visceralno funkcioniranje

102
Q

*Nedostaci James-Langeove teorije (Dixon, 2003).

A
  1. Teorija ne uspijeva odvojiti emocije od ne-emocija
  2. Teorija ne uspijeva diferencirati različite emocije
  3. Emocije su više od fizioloških promjena, ovo je samo jedan dio
  4. Ignorira ulogu kognitivne evaluacije, intelekta
  5. Ponašanja nakon percepcije objekta su instiktivni refleksi, a ne voljne reakcije – zanemaruje volju/kontrolu
  6. Jamesova teorija je nepobitna istina jer je tako definirao emocije
  7. refleksni odgovori variraju među pojedincima -> neograničeni broj različitih emocija
  8. glavni empirijski dokaz za njegovu teoriju je dvosmislen – moguće da su ljudi apatični jer su kognitivno zaostali, a ne jer ne osjećaju fiziološke promjene
  9. tjelesni i mentalni aspekti emocija -> uzrok i posljedica, a možda su samo povezani
  10. percepcija podražaja -> fiziološke promjene - bez mentalnih procesa između (uspomene, vjerovanja, želje)
  11. Ideja tjelesnih promjena je previše nejasna da bi imala centralnu ulogu u teoriji emocija
103
Q

Arginin vazopresin. (hipotalamički)

A

Arginin vazopresin (AVP) - životinje koje imaju genetski deficit vazopresina mirne su i plašljive.
Kod ljudi male doze - pozitivnih emocionalnih promjena.
vj osnova muške dominantnosti ali i nekih nagona, posebno agresivnosti.

104
Q

Somatostatin. (hipotalamički)

A

Somatostatin - niska razina somatostatina nađena je u cerebrospinalnom fluidu depresivaca i anoreksičara, a povećana razina kod maničara.
na životinjama: smanjuje vokalizacije uzrokovane izolacijskim distresom, povećava se ponašanje približavanja i traganja, a dolazi i do ponašajnog uzbuđenja.

105
Q

Enkefalin. (opioidni)

A

Enkefalini - brzo djelujući opioid, vjerojatno uključen u kratkotrajne ugodne povratne informacije iz osjetnih organa.

106
Q

Bombesin. (gastrointestinalni)

A

Bombesin - dovodi do analgezije, ali može izazvati i intenzivna negativna emocionalna stanja.

107
Q

Veze amigdale.

A
  1. svi modaliteti
  2. hipotalamus -> vmf korteks - planiranje, odluke
  3. hipokampus, bazalni g, bazalna područja prednjeg mozga, pamćenje i pažnja
108
Q

Na koja se 2 sustava temelji hemisferna laterizacija kod Tuckera i kako oni djeluju na radno pamćenje?

A

Temelje se na toničkom aktivacijskom mehanizmu koji uz pomoć redundantnosti i restrikcije u radnom pamćenju omogućuju reagiranje samo na važne podražaje, i fazičkom aktivacijskom mehanizmu koji uz pomoć habituacijskih procesa u radnom pamćenju omogućuje reagiranje samo na nove podražaje.

109
Q

Koje su na subjektivnoj razini prema Tuckeru dimenzije raspoloženja?

A

Anksioznost – relaksacija i ugoda – neugoda