Drugi Semestar

Question 1

Organska osnova psihickog - mozak

Answer 1

Centralni i najslozeniji dio nervnog sistema je veliki mozak i u okviru toga, njegova struktura, kora.
Podjeljen je horizontalno (lijeva i desna hemisfera) i vertikalno. Najvazniji dio mozga je kora ili siva masa (debeo oko 2mm, pokriva mozak u naborima) 75% nervnih celija se tu nalaze.
Dvije hemisfere mozga su vizuelno identicne ali vrse razlicite funkcije.

Question 2

Lokalizacija mozdanih funkcija

Answer 2

Povrsina velikog mozga je podjeljena morfoloski.
-Talamus je mjesto gdje se sticu senzorne informacije i vrsi se njihova selekcija.

• Hipotalamus je zaduzen za regulaciju tjelesne temperature, zedji, disanja i varenja.
• Retikularna formacija je mrezasta struktura u centru lobanje koja je zaduzena za pretvaranje ulaznih impulsa u nespecificnu nervnu energiju koja se dalje usmjerava na koru velikog mozga.
• Limbicki sistem je centar refleksnih aktivnosti i spada u jedan od najstarijih djelova kore.

Question 3

Razdjeljeni mozak

Answer 3

Lijeva i desna hemisfera su zaduzene za razlicite stvari. Povezane su spletom neuronskih veza koja je informativna veza izmedju hemisfera.

• Lijeva hemisfera moze da govori, isjetljiva je na gramaticku ispravnost jezika, vidi desni dio vidnog polja. Kod povrede covjek gubi govor, ne moze da racuna, pise, cita, pamti rijeci i sastavlja recenice.
• Desna hemisfera moze da razumije, pokrece lijevi dio tijela i vidi lijevi dio vidnog polja. Povrede prate gubitak sposobnosti orijentacije u prostoru i vremenu. Ne osjeca dodire u lijevom djelu tijela, cita samo desnu polovinu stranice knjige i ne primjecuje besmisao, ne moze da zapamti skore dogadjaje i lica.

Question 4

Mozdani talasi

Answer 4

• Alfa talasi- kad smo budni i lezimo zatvorenih ociju. Javljaju se u relaksiranom stanju.
• Beta i gama talasi- su povezani sa povecanom mentalnom aktivnoscu i paznjom.
• Delta talasi- javljaju se samo tokom dubokog sna.
• Teta talasi- se pominju u vezi sa budnim stanjem.

Question 5

Odnos nasljedja i sredine

Answer 5

Uvjerenje da kompletan covjekov potencijal lezi zacrtan u genetskom materijalu osobe se naziva nativizam. Nativisti vjeruju da ono sto ce covjek postati, potencijali koje ima, osobine, motivi, fizicke karakteristike, proizilaze iz genetskog osnova koji dobijamo od roditelja.

Question 6

Nasledne osobine

Answer 6

Nasljedni faktor kod covjeka se odnosi na bioloske preddispozicije koje su nam odredjene u momentu zaceca. Genetska osnova covjeka se sastoji od 23 para hromozoma. Osnovna nasljedna jedinica je gen. Hromozomi su strukture slozene iz gena koji su medjusobno povezani.

Question 7

Sredinski faktori

Answer 7

Kod covjeka, svaki uticaj koji nastaje kroz razmjenu i interakciju sa sredinom spada u sredinski uticaj.

1. Majka. Prvi kontakt koji dobijamo po rodjenju. Dobijamo prvu informaciju o tome gdje smo se nasli - u prijateljskom ili neprijateljskom okruzenju.
2. Porodica.
3. Vrsnjaci. Uticaj vrsnjaka postaje najjaci u periodu puberteta i adolescencije. Odrasli pocinju da se dozivljavaju kao dosadni, konzervativni, gubitnici itd.
4. Skola. Jedna od najjacih integrativnih faktora za dijete. Socijalni uticaj ima.
5. Kultura.
6. Tradicija. Antropolozi su utvrdili da u manjim plemenskim zajednicama je stepen uticaja tradicije znatno veci nego u urbanim zajednicama.
7. Drustvena zajednica. Podrazumjeva pored kulture, sve ostale djelatnosti kao i sve pripadnike jedne grupe.
8. Ljudska zajednica.

Question 8

cula

Answer 8

Iz anticke nauke pociva tvrdnja da covjek ima pet cula: vid, sluh, miris, ukus, osjetljivost koze. Krajem 19. vijeka naucnici su poceli da produzavaju listu.
Istrazivanjem i mjerenjem cula razvijani su postupci mjerenja pragova osjetljivosti.

Donji ili apsolutni prag osjetljivosti je vrijednost od koje pocinje saznanje. On se definise kao najmanji iznos stimulacije koja dovodi do senzacije.

Diferencijalni prag ili prag razlike je najmsnja promjena u stimulaciji koje tijelo moze da registruje

Gornji prag je onaj stimulus kojim prestaje diskriminacija jer se sa daljim povecanjem inteziteta drazi ne mjenja senzacija.

Question 9

Vid

Answer 9

Karakteristike vida su:
- snadbjevaju nas sa podacima o relativno udaljenim objektima

Adekvatna draz cula vida je svijetlo koja sa povrsine objekta biva odbijeno do naseg oka.
Organ cula vida cine: ocna jabucica, ocni misici, pokretaci jabucice, ocni kapci i suzni aparat.
Ocni kapci i suzni aparat imaju zastitnu ulogu.
Ocna jabucica je loptastog oblika, malo spljostena u smjeru naprijed-nazad, sprijeda ispupcena a precnika oko 2,5cm. Sastoji se od tri opne: beonjace, sudovnjace i mreznjace.