Drugi kolokvij (2) Flashcards
Tok informacija u našem živčanom sustavu dijeli se na senzorne procese, perceptivne procese, pamćenje i mišljenje te se smatra da postoji hijerarhijska organizacija tog toka.
Koja su tri pristupa u prikazu kognicije u funkciji dobi?
1.PSIHOMETRIJSKI - daje uvid u kvantitativne promjene - kako smisleno uspoređivati kognitivne sposobnosti ljudi različite dobi
- INFORMACIJSKI - naglasak na specifične procese i komponente inteligencije - ljudi različite dobi drugačije reprezentiraju informacija
- PIAGETOVSKI pristup - nastoji treći uvid u kalitativne promjene u procesu mišljenja prvenstveno od rođenja do adolescencije
Koja je povezanost dobi s pamćenjem i načinom obrade informacija?
- broj čestica koje se mogu zadržati u radnom pamćenju raste kroz djetinjstvo i vrhunaac dostiže u ranoj odrasloj dobi da bi zatim počeo opadati, prvo sporo, a kasnije sve brže
- znatno se manje mijenja sam kapacitet pamćenja, značajnije se promjene događaju u procesima obrade informacija
- djeca brže procesiraju od odraslih (ali im treba više vremena za osnovne mentalne operacije i motoričke reakcije, brže gube info. iz KP, slabije im je dostupna baza DP, imaju manje efikasnu organizaciju provođenja zadatka)
- stariji su sigurniji i manje griješe na lakšim razinama, dok mladi na težim
- stariji trebaju veću razinu senzornih informacija te teže održavaju fokusiranu pažnju
- djeca i stariji u prosjeku sporije reagiraju u odnosu na mlade i odrasle
Koja je povezanost dobi s inteligencijom?
- manje od 50% pojedinaca ima konstantan IQ u rane dobi do adolescencije, večini to oscilira (pogotovo kod male djece jako)
- znatnpo je viša stabilnost verbalnog IQ-a nego neverbalnog
kod testiranja:
a) što manje vremena protekene između testiranja, to su rezultati testova inteligencije povezaniji
b) što su djeca starija, to rezultaati unutar istog vremenskog intervala pokazuju višu povezanost
Što su Regel i Regel otkrili vezano uz inteligenciju i dob?
a) oni koji u transverzalnim komparacijama originalnih rezultarta ne preživljavaju i oni koji odbacuju retestiranje pokazuju niži rezultat od onih koji su testirani u longitudinalnim istraživanjima
b) postoji izrazita pojava snažnog pogoršavanja uspjeha na testovima int. otprilike 5 godina prije smrti
c) pad uspješnosti na testovima int. i bihevioralnim mjerama autori pripisuju porastu broja ispitanika koji su u završnom padu u istraživanjima s transverzalnim pristupom
FLUIDNA INTELIGENCIJA PADA VEĆ POSLIJE 25. GODINE,E NE SAMO U TESTOVIMA BRZINE NEGO I SNAGE - PREMA HORNU:ZBOG SLABIJE PROKRVLJENOSTI MOZGA (POSEBNO HIPOKAPUSA)
PREMA STANKOVU: daje ulogu smanjenju kapaciteta radnog pamćenja, a ne toliko brzini procesiranja
KRISTALIZIRANAINT. U FUNKCIJI DOBI RASTE (DO 60 GOD.)
SA STAROSTI DOLAZI DO PADA SENZORNIH FUNKCIJA, VIZUALIZACIJE, SPACIJALNIH SPOSOBNOSTI, KP, ASOCIJATIVNOG PAMĆENJA , DIJELJENJA PAŽNJE
Kako se testira pažnja i verbalne sposobnosti?
- pažnja se testira sekundarnim zadatkom
- verbalno razumijevanje se ispituje pomoću postavljanja pitanja na prethodno pročitani tekst
Za složenije kognitivne funkcije pad u funkciji dobi više je povezan s ___________________ nego ___________________, a za motoričke i perceptivne procese suprotno.
- tjelesnim zdravljem
- kronološkom dobi
Kako se proizvode učinci vježbe?
- višerstrukim zadavanjem određenog testa ili njegovih paralelnih formi
- analizom pogrešaka pri rješavanju
- raspravom o načelima rješavanja zadataaka ili vođenjem
-sposobnost rezoniranja i g-faktor ne mogu se znatno poboljšati vježbom, ali mogu uski i specifični s-faktori
Što su eksplicitne, a što implicitne teorije inteligencije?
EKSPLICITNE - konstrukti psihologa i znanstvenika graničnih područja psihologije, a temelje se na podacima prikupljenima psihometrijskim postupcima
IMPLICITNE - konstrukti laika koji se nalaze u mišljenju pojedinca (cilj proučavanja je pronaći zakonitosti o raznim shvaćanjima inteligencije)
- prototip inteligentne osobe po ITI-u:
a) praktična sposobnost rješavanja problema
b) verbalna sposobnost i akademska inteligencija
c) socijalna kompetencija - ispitanici u procjanama tuđeg intelekta mogu razlikovati dije vrste intelektualnih sposobnosti:
a) ono što laici imenuju “prirodna bistrina”, a Sternberg “praktična sposobnost” (fluidna inteligencija)
b) naučenaintelektualna efikasnost koja je u vezis formalnim školovanjem i marljivošću kao karakteristika ličnosti (kristalizirana) - varira među kulturama
- ITI određuje efikasnot i frekvenciju predviđanja budućih ubianja
- najznačajniji kriterij za ITI je ekološka valjanost
a) globalno planiranje (opće, strateško)
b) lokalno planiranje (uz određeni zadatak)
Koja je povezanost inteligencije i učenja?
-učenje omogućuje razvoj inteligencije, a inteligencija olakšava učenje
-riječ je o dinamičkom procesu međusobnog pojačavanja ili slabljenja, a ne uzročno posljedičnom odnosu
-između inteligencije i klasičnog uvjetovanja nije pronađena veza, ali je nađena povezanost inteligencije i klasičnog diskriminativnog uvjetovanja
-inteligencija visoko korelira s učenjem na početku učenja, a kad neka operacija postane automatizirana, IQ više ne igra značajnu ulogu
-raspon pamćenja unaprijed, a još više unazad, ima značajne veze s g-faktorom inteligencije-oba konstrukta ovise o efikasnosti radnog pamćenja
-inteligentni ljudi brže stvaraju kvalitetne asocijacije koje su temelji svakog učenja
-inteligentniji imaju bolje strategije učenja, mnemotehnike i bazu podataka, pa im veće stečeno znanje omogućuje bolje kognitivno funkcioniranje
-inteligentniji bolje razlikuju bitne od nebitnih informacija
Kako se proučava povezanost inteligencije i učenja?
-kronološka dob ne korelira s učenjem pa je moguće eksperimentalno varirati IQ i mentalnu dob
- obično se uzimaju grupe iste mentalne dobi , ali različitog IQ-a:normalni i mentalno retardirani
Inteligencija i učenje koreliraju to više što je:
a)složenije ono što treba naučiti, a čak je nađena blaga negativna korelacija između mehaničkog učenja jednostavnih zadataka i IQ-a visokointeligentnih osoba
b)veća smislenost materijala, tj. kad postoji mogućnost transfera učenja
c)vrijeme učenja ograničenije
d)učenje više u vezi s maturacijom
Što je trilogija uma?
-Hilgard-smisleni modeli ljudskog ponašanja nisu mogući bez prepoznavanja dinamičnih međuodnosa između kognitivnih, afektivnih i konativnih varijabli
-cjelovit opis ličnosti mora sadržavati još skupove varijabli za operacionalizaciju usvojenih znanja, motoričkog funkcioniranja, antropometrijskih mjera, socioekonomskog statusa i osobne povijesti.
Interakcija inteligencije i ličnosti može biti:
a) Sinergična (npr. Visoka inteligencija i visoki motiv za postignućem)
b) Određena osobina ličnosti ili visoka inteligencija djeluju poput odbojnika na potencijalne opasnosti u razvoju i životu osobe
Cattell je dijelio determinante ponašanja na kognitivne, konativne i motivacijske (dinamičke) te je smatrao da postoje 4 klase veze ličnosti i inteligencije. Koje su to?
a) Razvoj inteligencije pod utjecajem je determinanti ličnosti
b) Razvoj ličnosti pod utjecajem je determinanti inteligencije
c) U trenutačnoj mjeri kako struktura ličnosti djeluje na uspjeh u mjerama sposobnosti ili očitovanje inteligencije; utjecaj ispitne anksioznosti na uspjeh, smireni igrač šaha vs impulzivni igrač
d) U trenutačnoj mjeri kako struktura sposobnosti djeluje na očitovanje ličnosti ili rezultat u mjerama ličnosti
-Cattell određuje ličnost kao sve ono što omogućuje predviđanje nečijeg ponašanja u određenoj situaciji, a za inteligenciju smatra da osim kvantitete ima i kvalitetu, određenu vezama inteligencije i ličnosti
- za Cattella inteligencija je integralni dio ličnosti, a ličnost obuhvaća sve moguće interindividualne razlike koje su pouzdane, valjane i replikabilne
Kategorizacija čestica u testovima inteligencije:
1)Točna rješenja
2)Netočna rj.
3)Pokušan zadatak bez upisanog odgovora
4)Nepokušan zadatak, preskočen
