Drugi kolokvij

Question 1

Koji su modeli inteligencije? Objasni svaki.

Answer 1

Spearmanov model intelignecije (1904.)
- dvofaktorska teorija
- s-faktor– odnosi se na specifične mentalne sposobnosti ili vještine, poput matematičke sposobnosti, verbalnog razumijevanja ili prostorno-vremenske percepcije​
- g-faktor odnosi se na opću kognitivnu sposobnost, s faktori se bave individualnim aspektima inteligencije koji mogu varirati nezavisno jedan od drugog
- korelacija između faktora - prema ovom modelu, specifični faktori su korelirani s općim faktorom inteligencije, što znači da pojedinci koji su vješti u jednom području intelektualne aktivnosti obično pokazuju i veću sposobnost u drugim područjima

Thurstoneov model inteligencije (1938.)
- nije potpuno odbio Spearmanovu ideju
- 7 primarnih mentalnih sposobnosti: razumijevanje riječi, verbalna tečnost, brojevi, perceptivna brzina, prostorna vizualizacija, pamćenje i induktivno zaključivanje
- ne koristi se, ali čini osnovu mnogih suvremenih teorija

Burtov model inteligencije (1940./1949.)
- hijerarhijski model mentalnih razina
- 5 razina (1. ljudski um, 2. g-faktor i praktični faktor, 3. percepcija i motorički procesi, 4. asocijacije, 5. osjeti)
- nikad empirijski potvrđen

Cattellov model inteligencije (1963./1971.)
- opća inteligencija - 2 široka faktora
- kvantitativno znanje, sposobnost dugoročnog pohranjivanja i dohvaćanja memorije…
- FLUIDNA INTELIGENCIJA - baratanje novim info., rješavanje “brzih” zadataka, opća sposobnost, veća fluidna int. - manja ograničenja u učenju
- KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA - iskustvo, učenje, okolina, obrazovanje + akumulacija

Vernonov model intelekta (1964.)
- numerički
- verbalnonumeričkoobrazovni - jezične sposobnosti
- …
g- faktor - s-faktor
- perceptivni
- praktičnomehaničkoprostorni - prostorni
- mehanički

Guilfordov model strukture inteligencije (1967.)
- proizvod skupova . 120+ specifičnih kognitivnih operacija
- konvergentne i divergentne sposobnosti
- sastoji se od:
- operacija (mišljenje, obrade info.)
- sadržaja (skup različitih info.)
- proizvoda (odgovori, ishodi operacija kojima se obrađuje sadržaj)

Sternbergov model intelekta (1985.)
- analitička + praktična + krativna
- psihometrijski pristup
- neovisnost aspekata inteligencije
* teorija usavršavanja - 5 koraka (motivacija, metakognitivne vještine, vještine učenja i mišljenja, deklarativno ili proceduralno znanje i kontekst)

Carrollova trirazinska strukture (1993.)
- model temeljen na rezultatima faktorskih analiza
- hijerarhijski model
- tri razine: primarne mentalne sposobnosti, složeni čimbenici, opća inteligencija (g-faktor)
- naglašava razlike između individualnih vještina i vještina koje proizlaze iz stupnja obrazovanja

Question 2

Što su determinante? Koje je suvremeno stajalište o utjecaju naslijeđa i okoline na inteligenciju, a koja su bila prethodna stajališta?

Answer 2

Determinante – odrednice inteligencije
(čimbenici koji određuju granice)

• suvremeno stajalište je da oba faktora (naslijeđe i okolina) utječu na inteligenciju
• 40-60% inteligencije je povezano sa nasljeđem
• int. nije određena jednim genom → uključen velik broj gena, svaki čini
  samo mali doprinos inteligenciji osobe
• postoji interakcija između dva faktora, ali se istraživači ne mogu složiti oko dva složena pitanja:
  1. Mogu li se objektivno izmjeriti međurasne, međuetničke i međuklasne razlike u prosječnom IQ?
  2. Koliki je udio naslijeđa, a koliki okoline, na određenje kvocijenta inteligencije?
• prethodno bio prisutan sukob između filozofa empirista i nativista:
• Nativisti – naslijeđe (Spearman i Bart)
• Empiristi – “tabula rasa”, bihevioristi

Question 3

Koji su neokolinski utjecaji? Koji su okolinski čimbenici?

Answer 3

Neokolinski utjecaji:
a) naslijeđeno (definirano kao predvidljiv doprinos roditelja)
b) urođeno (definirano mutacijama i segregacijama u genima)
c) konstitucionalno (odnosi se na varijabilnost u tjelesnoj građi i
funkcioniranju)
d) kongenitalno (stečeno razvojem u uterusu)

Okolinski čimbenici:
1. socioekonomski status
2. stimulirajuće aktivnosti
3. visoka razina intelektualnog funkcioniranja bračnog partnera
4. fleksibilna ličnost

Question 4

Kako istraživanjem utvrditi utjecaj naslijeđa, a kako okolinske utjecaje?

Answer 4

*Istraživači varijancu uspjeha na testovima inteligencije dijele na proporciju utjecaja okoline i proporciju utjecaja nasljeđa držeći
konstantnim jedan faktor, a vrirajući drugi

• 1.slučaj → monozigotni (jednojajčani) blizanci jer imaju isti genetski kod
• 2.slučaj → različiti genetski kod, ali odrastanje u istim okolinskim uvjetima (npr. usporedba biološkog i usvojenog djeteta u nekoj obitelji)

Question 5

Što sve utječe na razvoj inteligencije u prenatalnom i natalnom razdoblju?

Answer 5

-dob majke
-prenatalno izlaganje štetnim tvarima
-pothranjenost

Question 6

Koji su dokazi utjecaja nasljeđa na inteligenciju, a koji okoline?

Answer 6

Dokazi za utjecaj nasljeđa na inteligenciju:
1. Sličniji IQ jednojajčanih, nego dvojajčanih blizanaca
2. Sličniji IQ braće i sestara koji su rasli zajedno, nego posvojene
djece koja su rasla zajedno

Dokazi za utjecaj okoline na inteligenciju:
- ustanovljeno da su resursi i dom pogodan za učenje povezani s rezultatima na testovima inteligencije
- redni položaj djetetovog rođenja
- vrsta i količina pohvala primljenih od roditelja
- povratne info. djetetu o njihovim akademskim postignućima mogu promijeniti njihove buduće rezultate inteligencije

• inteligentniji roditelji stvaraju poticajniju okolinu
• genetski inteligentnija djeca uspješnije istražuju svoju okolinu
• utjecaj nasljeđa se povećava s dobi

Question 7

Koje su poteškoće u istraživanju utjecaja okoline i genetike na inteligenciju?
Koji su problemi koji moraju biti riješeni u
istraživanjima usvojenika?

Answer 7

1) ne postoji potpuna genetska identičnost
2) 2) nije moguć eksperiment u smislu mijenjanja genetske poruke
3) okolina se obično nije drastično promijenjena
4) ne postoji nezavisno djelovanje faktora okoline i naslijeđa

1) Mogućnost da je početni uzorak djece selekcionaran po IQ-u
2) Diferencijalno osipanje obitelji usvojitelja tijekom vremena
3) Mogući selektivni smještaj djece u domove usvojitelja
4) Nepouzdane mjere inteligencije
5) Nedostatak pouzdanih informacija o roditeljima
6) Nemogućnost odjeljivanja utjecaja naslijeđa i okoline zbog kasne separacije
7) Nekontrolirane varijacije dobi roditelja, spola i rase djece
8) Utjecaj vježbe na rezultate zbog ponovljenog testiranja neke djece
9) Veći broj čisto statističkih problema

Question 8

Koje su dvije komponente okolinskog utjecaja na inteligenciju?

Answer 8

• dijeljena okolina – okolinski utjecaji koji čine djecu sličnom (obrazovanje i
  socijalni status roditelja)
• nedijeljena okolina – okolinski utjecaju zbog kojih se javljaju razlikovanja
  među djecom (različit stav roditelja prema pojedinom djetetu i način na koji
  ono reagira na roditeljsko ponašanje)
• u ranom djetinjstvu značajniji je utjecaj dijeljene okoline, a s maturacijom postaju sve važniji utjecaji nedijeljene okoline
• U djece razvoj i očitovanje sposobnosti vrlo su ovisni o okolini
• Odrasli u većoj mjeri sami biraju i kreiraju svoju okolinu i na taj način više dolazi do izražaja nasljedna komponenta

Question 9

Povećava li glazbena poduka inteligenciju kod djece?

Answer 9

• istraživanja pokazuju da učenje glazbe unapređuje dječje prostorno rasuđivanje
• živčani putovi uključeni u procesiranje glazbe te u niz drugih kognitivnih funkcija se preklapaju
• potiče razvoj sklopova živčanih impulsa koji se koriste u prostornom rasuđivanju

Question 10

Koje su četiri spolne uloge?
Koji su pogledi na spolne razlike?

Answer 10

• feminina
• maskulina
• androgina (značajke feminine i maskuline spolne uloge)
• neizdiferencirana (slabo zastupljene značajke spolnih uloga)
• različiti pogledi na spolne razlike:
• biološki (nasljeđivanje vezano uz X ili Y kromosom, hormonalni doprinosi)
• okolinski ili socio-kulturalni (rana iskustva, socijalizacija)
• neurofiziološki (razlike u cerebralnoj lateralizaciji)

Question 11

Koje su grupe varijabli u odnosu spola i kognitivnog funkcioniranja?

Answer 11

• dob – različita brzina maturacije dječaka i djevojčica
• socio-ekonomski status – veća ovisnost kognitivnog razvoja o socio-ekonomskom
  statusu kod dječaka
• razlike u kognitivnom funkcioniranju – različiti genetski i hormonalni sastav, različita socijalizacija žena i muškaraca

Question 12

Koje su prema Thurstenovom modelu primarnih mentalnih sposobnosti razlike u inteligenciji među spolovima? Koje su glavne razlike?

Answer 12

U korist žena:
* verbalni razumijevanje (V)
* verbalna fluentnost (W)
* neki aspekti pamćenja (M)
* estetski sudovi
U korist muškaraca:
* spacijalna sposobnost (S)
* numeričko rezoniranje (N)
* mehaničke informacije

• dvije su najizrazitije razlike: verbalne i spacijalne sposobnosti
• treća razlika - bolja socijalna inteligencija žena
• djevojčice umiljatije i od najranije dobi dobivaju više socijalnog potkrepljenja od dječaka
• žene znatno bolje od muškaraca uspijevaju uspostaviti i održati dobru
  emocionalnu klimu u malim grupama(socijalna inteligencija neophodan uvjet)
• istodobno taj napor doprinosi bržem razvoju socijalne inteligencije

Question 13

Što spada u spacijalne sposobnosti?

Answer 13

• vizualizacija – sposobnost mentalne manipulacije slikovno zadanog
  podražaja (ispituju se procesi prepoznavanja, zadržavanja i dosjećanja konfiguracije u dvije ili tri dimenzije)
• orijentacija- shvaćanje rasporeda elementa unutar vizualnog sklopa i sposobnost zadržavanja orijentacije pri promjeni spacijalne konfiguracije

Question 14

Koja je uloga naslijeđa i okoline u spolnim razlikama u inteligenciji?

Answer 14

• Stafford (1961) pretpostavlja da se spacijalna vizualizacija nasljeđuje i
  prenosi recesivnim genom nošenim X kromosomom – na takav način
  bi se ta sposobnost mnogo češće kod muškaraca
• MEĐUTIM – ne može se isključiti djelovanje faktora socijalizacije
• za socijalizacijske aspekte razlika u kognitivnim aspektima značajna interakcija maturacije i socijalizacijskih postupaka
• djevojčice zadovoljavaju potrebu za socijalnom komunikacijom upotrebom riječi, a dječaci manje sposobni kontrolirati i biti kontrolirani verbalnim sredstvima, rješavaju probleme prije akcijom nego riječima
• trend pojačan kulturalnim spolnim tipiziranjem aktivnosti (dječake se više potiče na igru i kretanje na otvorenom prostoru)
• niz istraživanja – žene manje cerebralno lateralizirane od
  muškaraca
  a) muškarci –pokazuju izrazitiju lateralizaciju verbalnih sposobnosti – veća učinkovitost pri obradi prostornih informacija
  b) žene – veća lateralizacija neverbalnih auditornih podražaja (nego vizualno-spacijalnih procesa)
• razlike u načinima odgovaranja
• žene – sporije i točnije
• muškarci – brži i manje točni

Question 15

Kakav je varijabilitet EEG mjera i IQ-a u populaciji kod žena i kod muškaraca?

Answer 15

– manji varijabilitet EEG mjera (koje značajno
negativno koreliraju s IQ-om) kod žena u odnosu na muškarce
- krajevi distribucije IQ-a su kod muškaraca izdignutiji nego kod žena (kod muškaraca nešto više izrazito intelektualno superiornih muškaraca nego žena, ali i omjer u ustanovama za osobe s intelektualnim teškoćama brojčano u „korist” muškaraca

Answer 16

• starije žene s izraženim kreativnim potencijalima na sljedećim su dimenzijama ličnosti bile više od njihovih vršnjakinja iste razine formalnog obrazovanja:
• širina pogleda na svijet
• fleksibilnost
• originalnost
• nezavisnost pri suđenju i nonkonformizam
• niz istraživanja pokazuje da uspješne žene u znanosti imaju više znanstvenih, intelektualnih i verbalno-lingvističkih interesa, a manje tipičnih femininih interesa od prosječnih žena
• u usporedbi s muškarcima najizraženije su razlike prema:
• inteligenciji (žene s doktoratima bile su intelektualno superiorne muškarcima s doktoratima), čini se daje ženama potreban veći intelektualni kapacitet da bi se afirmirale u akademskim zvanjima
• radikalnosti (napuštanjem konzervativne uloga žene lakše je uspjeti u
  akademskom zvanju)
• snazi ega i snazi volje koja je viša u muškaraca

Question 17

Što su intelektualne teškoće?

Answer 17

• nije bolest ili specifična nesposobnost, već je
  administrativno određeni naziv za različita genetska, socijalna i
  medicinska stanja koja imaju zajedničku karakteristikuznačajno ispodprosječno intelektualno funkcioniranje
• značajno
  ispodprosječno intelektualno funkcioniranje, praćeno
  značajnim ograničenjem adaptivnog funkcioniranja s
  početkom prije 18. godine.

Question 18

Koje su četiri pretpostavke važne d bismo nešto definirali kao intelektualnu teškoću?

Koja su tri dijagnostička kriterija mentalne retardacije prema DSM-IV?

Answer 18

1.ispravna procjena, koja mora uzeti u obzir kulturalne i lingvističke različitosti, te razlike u komunikaciji i ponašanju
2. postojanje ograničenja u adaptivnim vještinama, koje se javlja unutar konteksta okruženja i karakteristično je za dobnu skupinu osobe
3. specifična adaptivna ograničenja, koja često postoje paralelno s uspješnošću u drugim adaptivnim vještinama i sposobnostima
4. potpora, koja ako je prisutna, značajno poboljšava funkcioniranje pojedinca s intelektualnim teškoćama

1). značajno ispodprosječno intelektualno funkcioniranje (kvocijent inteligencije približno 70 ili niži)
2). istodobni deficit ili oštećenje sadašnjeg adaptivnog funkcioniranja, tj. uspješnosti kojom osoba zadovoljava standarde za svoju dob, postavljene od kulturološke skupine, na barem dva od sljedećih
područja:
-komuniciranje
-briga o samom sebi
-obiteljski život
-socijalne i interpersonalne vještine
-uporaba zajedničkih sredstava
-samousmjerenost
-rad
-slobodno vrijeme
-zdravlje
-sigurnost
3). početak prije osamnaeste godine

Question 19

Koji su neki od testova inteligencije?

Answer 19

Wechlerova ljestvica inteligencije za djecu, Stanford-Binetov
test, Kaufmanova baterija za procjenu inteligencije i dr.

Question 20

Suvremena psihijatrija u klasifikaciji intelektualne teškoće uglavnom
koristi:

Answer 20

• Međunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB-10
• Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje – DSM - IV (danas
  DSM-V)

Question 21

Kako se kategoriziraju intelektualne teškoće?

Answer 21

• MKB 10:
  Laka mentalna retardacija - između 50 i 69
  Umjerena mentalna retardacija - između 35 i 49
  Teška mentalna retardacija - između 20 i 34
  Duboka [teška] mentalna retardacija - ispod 20
• DSM-IV:
  Blaga mentalna retardacija IQ 50-55 do 70
  Umjerena mentalna retardacija IQ 35-40 do 50-55
  Teška mentalna retardacija IQ 20-25 do 30-40
  Duboka mentalna retardacija IQ ispod 20 ili 25
• razlike: postoji razlika u determiniranosti dobi
  kada govorimo o mentalnoj retardaciji, koju DSM-IV definira prije
  osamnaeste godine, dok MKB-10 tu dob ne definira

Question 22

Što je svojstveno za svaku od kategorija intlekturalne teškoće?

Answer 22

Laka mentalna retardacija:
- odgovara mentalnoj dobi 9-12 godina
- teškoće pri učenju
- sposobni su raditi jednostavne poslove u zaštitnim radionicama
- sposobni za rad i ostvarivanje socijalnih kontakata
- 85% osoba s IQ-om manjim od 70 svrstani u ovu kategoriju
- potrebna pomoć kada se radi o problemima financijske prirode i socijalnog funkcioniranja
- udaju/žene se i imaju vlastitu djecu
- pripadaju obiteljima s niskim formalnim obrazovanjem, niskom
psihometrijski mjerenom inteligencijom i nižim socioekonomskim statusom

Umjerena
- odgovara mentalnoj dobi 6-9 godina
- mogu postići određeni stupanj neovisnosti, što obuhvaća brigu o sebi, učenje i komuniciranje
-trebaju različite oblike pomoći i potpore za život i rad
-10% osoba s IQ-om 70 i niže tako klasificirani
- česta su oštećenja mozga i druge patologije
- mogu imati i fizičke teškoće (deficite) i neurološke disfunkcije koje se očituju u pomanjkanju finih motoričkih vještina (hvatanje ili bojenje unutar zadanih linija) i grubih motoričkih vještina (trčanje, penjanje)
- u djetinjstvu pohađaju specijalizirane škole za osobe s intelektualnim
teškoćama ili razrede u kojima se naglasak stavlja na usvajanje brige o samom sebi, a manje na akademska postignuća
Mogu naučiti putovati u njima poznatoj sredini
- mnogi su institucionalizirani
- većina ovisna ili o svojoj obitelji ili živi u zajednicama pod nadzorom
- malo ih je zaposleno izuzev u zaštitnim radionicama ili u obiteljskom poslovanju

Teška
- mentalna dob 3-6 godina
- trebaju stalnu pomoć okoline
- 3-4% svih osoba koje imaju IQ manji od 70
- najčešće imaju kongenitalne fizičke abnormalnosti i ograničenu
senzomotoričku kontrolu
- genetski poremećaji i oštećenja pri porodu (nedostatak kisika)
predstavljaju najveći broj slučajeva ovog stupnja intelektualnih teškoća
- većina takvih osoba je institucionalizirana i treba trajnu pomoć i nadzor
- uvježbavanje vještina koje uključuju brigu za sebe (a koje se nudi u odgojno obrazovnim ustanovama za djecu i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama (specijalnim školama))
- uključuju se u vrlo malo nezavisnih aktivnosti i vrlo su često nezainteresirani zbog velikih mozgovnih oštećenja pasivni, a događaji u njihovu životu daju im vrlo malo stimulacije
- sposobne su obavljati vrlo jednostavan posao uz brižljivi nadzor

Duboka
- mentalna dob je ispod 3 godine
- ograničenja u komunikaciji i pokretljivosti, te im je potrebna stalna pomoć i njega
- 1-2% osoba s IQ-om ispod 70
- intenzivno uvježbavanje može pripomoći njihovu motoričkom nadzoru, brizi o samom sebi i komunikacijskim vještinama
- mnogo osoba s ovim stupnjem intelektualnih teškoća imaju velike fizičke deformitete i neurološka oštećenja i ne mogu se brinuti o sebi
- visok stupanj mortaliteta tijekom djetinjstva

Question 23

Na koja se tri osnovna principa temelje epidemiološka istraživanja intelektualne teškoće?

Answer 23

• Statistički princip se odnosi na primijenjene statističke metode, a što
  uključuje određivanje IQ na 2 standardne devijacije
• problem je što statistički model ne priznaje razvojne probleme i rezultate stavlja u kategorije, što uvijek ne odgovara realitetu, posebno kada znamo koliko je značajno poznavanje utjecaja dinamike razvoja na dobivene statističke rezultate
• Patološki model usmjeren je na patološke promjene, kao npr. kod
  određenih sindroma, koji imaju svoju specifičnu patološku sliku i mentalnu retardaciju
• Socijalni model se primarno osniva na socijalnom funkcioniranju te
  funkcioniranju u školskom sustavu, kroz što se procjenjuje i mentalna
  retardacija

Question 24

Što utječe na prevalenciju mentalne retardacije?
Koja je zastupljenost osoba s intelektualnim teškoćama kod različitih
invalidnih osoba?

Answer 24

• Kontrola trudnica, lijekova, socijalni uvjeti življenja, stupanj
  zdravstvene svijesti i organizacija zdravstvene službe kao i brojni drugi
• kod slijepih osoba iznosi 20-25%
• problemi sa sluhom su 3-4 puta češći kod osoba s intelektualnim teškoćama, najčešće se spominje da oko 10% osoba s intelektualnim teškoćama ima ozbiljne poremećaje sluha
• posebno su učestali poremećaji govora kod osoba s intelektualnim
  teškoćama, te se u istraživanjima kod institucionaliziranog uzorka čak u 80% slučajeva kod osoba s intelektualnim teškoćama nalaze i poremećaji govora

Question 25

Koji su etiološki čimbenici mentalne retardacije?

Answer 25

• biološki, psihosocijalni ili kombinirani
  Glavni predisponirajući čimbenici su:
• Nasljednost (oko 5%) (prirođene greške metabolizma)
• Rana oštećenja u embrionalnom razvoju (oko 30%) (kromosomske promjene)
• Trudnoća i perinatalni problemi (oko 10%) (infekcije, traume, malnutriciju)
• Opće zdravstveno stanje u dojenačkoj dobi (oko 5%)
• Utjecaj okoline (15-20%)

Prema preporuci Američke udruge za mentalnu retardaciju (1992) uzroci
se mogu podijeliti na tri skupine:
* Prenatalne - što uključuje kromosomske poremećaje, različite
sindrome, poremećaje metabolizma, poremećaje razvoja mozga te
posljedice nepovoljnog utjecaja okoline.
* Perinatalne (Obuhvaća vrijeme od početka do završetka poroda) - uključuju intrauterine i neonatalne poremećaje.
* Postnatalne (obuhvaća period od poroda do 18. godine) - uključuju
povrede glave, infekcije, degenerativne poremećaje, toksičnometaboličke poremećaje, neishranjenost i nepovoljne utjecaje
okoline

Prema drugim autorima, uzroci se dijele na biološke, koji su najzastupljeniji u etiologiji mentalne retardacije, i psihoemocionalne.

Question 26

Prema istraživanjima američkog Nacionalnog instituta za neurološke bolesti, kriteriji za uključivanje djece u rizične skupine /skupine u kojima postoji ozbiljan rizik za razvoj mentalne retardacije i drugih devijacija u razvoju/ jesu između ostalog:

Answer 26

• konsangvinitet (krvno srodstvo) roditelja,
• loše socijalno stanje,
• endokrine bolesti majke,
• majčine godine u trenutku trudnoće,
• postojanje mentalne retardacije u bliskih rođaka,
• zarazne bolesti majke tijekom prvih mjeseci trudnoće,
• zračenja majke tijekom rane trudnoće,
• kontakt s različitim kemijskim sredstvima,
• komplikacije tijekom poroda,
• upalni proces i nakon poroda i dr.

Question 27

Za postavljanje dijagnoze s medicinskog stajališta potreban je:

Answer 27

• dobro opremljen laboratorij za biokemijska i neurološka istraživanja,
• radiološki laboratorij, koji uključuje i posebne tehnike kao što su tomografija, magnetska rezonancija, PET i dr.,
• neurofiziološki laboratorij za analizu elektrokortikalne aktivnosti tijekom budnosti i spavanja