bio pristupi mentalnoj bolesti, sheron shvarc Flashcards

1
Q

šta je mentalna bolest prema biološkom stanovištu?

A

oboljenje mozga!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

čime je bila pokrenuta bio revolucija u psijatriji?

A

podacima koji su potvrđivali ulogu genetske komponente u psijatrijskim poremećajima
napredovanje u terapiji lekovima ki su doprineli našem razumevanju hemije mozga i neuronske komunikacije (neurohemija)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

pretpostavljalo se da je šizofr posledica prevelike količine čega?

A

dopamina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kako se šiza suzbija, tj njeni simptomi?

A

primenom lekova koji BLOKIRAJU SPECIFIČNE RECEPTORE ZA DOPAMIN!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

koja su 2 postignuća u BIOLOŠKOJ PSIHIJATRIJI pokrenula bio revoluciju_

A

q. psihofarmakološka dostignuća u razvoju lekova koji uspešno leče neke sindrome
2. činjenice o genetskoj komponenti psijatrijskih poremećaja iz studija blizanaca i usvojenika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

acc to andreasenova, bio revolucija nije bila zasnovana na probojima u saznanju o etiologiji psihijatrijskih por, već se pre bazirala na čemu

A

na novim konceptualizacijama o tome gde treba tragati za etiološkim faktorima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

kakav je odnos između dijagnoze i etiologije?

A

recipročan!
aktuelne dijagnositčke kategorije koriste se za traganje za patofiziologijom
znanja o patofiziologiji će biti upotrebljena da se PROČISTE lol dijagnostičke kategorije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

kako raste saznanje o UZROKU i MEHANIZMIMA, tako će rasti i dijagnositčka preciznost?

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

koja je oblast ako govorim o strukturi i f mozga?

A

neuroanatomija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

ako govorim o neuronskoj komunikaciji, oblast je?

A

neurohemija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

ako govorim o efektima gena, oblast je

A

genetika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

koja se metafora koristi za razumevanje mozga i njegovih f?

A

neuralna mreža
mozak je integrisani sistem centara upravljanja
sastavljen je od sive mase, koja je povezana vlaknima (bela m)
komunikacija je preko elektroimpulsa i hemijskih razmena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

šta je mozak kao neuronska mreža

A

to je INTEGRISANI SISTEM centara upravljanja
sastavljen od sive mase, povezana vlaknima bele mase
komunikacija je preko elektroimpulsa i hemijskih i molekularnih razmena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

mozak je integrisani sistem kojih centara

A

centara upravljanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

mozak je kakav sistem, centara upravljanja

A

integrisani

neuronska je mreža!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

na koje sve načine mozak može biti oštećen

A
centri upravljanja loše funkcionišu
veze su prekinute
hemijska ravnoteža i fidbek ne funkcionišu
proteini se ne sintetišu u odg količini
ima mutacije gena!
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

anatomija i f su makro ili mikronivo

A

makronivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

genetika je makro ili mikronivo

A

mikro!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

od čega se sastoji povrršina mozga

A

od vijuga i brazda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

zašto se površina m sastoji od vijuga i brazda

A

da bi ogromna supstanca bila savijena da bi ušla u malu zapreminu mozga!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

što povezuje levu i desnu hemi

A

corpus callosum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

složenost f koje vrši mozak opadaju odozgo na dole?

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

prednji mozak koje f vrši

A

mišljenje, govor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

srednji mozak kontroliše šta

A

spavanje, budnost, bol

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
zadnji mozak kontroliše koje fx
vegetativne tipa disanje, srčani ritam
26
kičm možd je povezana s kojim delom mozga
bazom!
27
koja oblast ima najviše implikacija po psijatrijske simptome
prednji mozak
28
koji deo mozga je najbliži lobanji
prednji
29
čime je prekriven prednji mozak
cerebralnim korteksom
30
zašto je cerebralni kortekst sivkaste boje
jer je ispunjen brojnim neuronima (koji su valjda sivi lol)
31
koja su 4 režnja
frontal occipital temporal parietal
32
frontalni režnaj uloge
``` mišljenje mašta planiranje donošenje odluka osećanja ```
33
parijetal lobe kontroliše info oo
telesnim senzacijama pokret prostorna orijentacija
34
okcipital lobe kontroliše koje info
povezane s vidom
35
temporalni lobe kontroliše koje info
slušne info pamćenje jezik
36
ispod cerebralnog koretksa, dublje u prednjem mogu, nalazi se grupa kontrolnih centara koji formiraju koji sistem?
limbički sistem
37
koje strukture čine limbik sistem
talamus hipotalamus hipokampus amigdala
38
s čim je povezan limb sistem
s kognicijom, učenjem, pamćenjem osećanjima hormo funkcionisanjem
39
bazalne ganglije ugl deluju na šta
kretanje i integraciju senzo info
40
U KOJIM POREMEĆAJIMA su nađene lezije na nivou bazalnih ganglija
huntingtons | parkinsons
41
locus coeruleus reguliše odg na?
stres
42
šta reguliše odg na stres?
locus coeruleus
43
jedra raphe povezana s kojim sistemom?
limbičkim
44
ventrikularni sistem sastavljen od?
4 šupljine, ispunjene likvorom, koje prodiru u možd koru
45
kad su neuroni oštećeni, šta rade ventrikule?
šire se, da bi ispunile prostor
46
uvećanje ventrikula može biti indikator čega?
atrofije mozga!
47
koji su problemi od centralnog značaja kod šize
integrativni
48
šta se emituje u ct skeniranju
radijacija niskog nivoa | meri se njena apsorpcija u razl.delovima mozga
49
u ct skeniranju, što je veća gustina možd oblasti kroz koje radijacija prolazi, ona biva više ili manje absorbed?
više"
50
apsorpcija u ct skenu se mapira gde?
na mreži!
51
na mr skeningu, glava se nabija u magnetno polje, koje kako deluje na neurone
remeti | magnetno polje remeti neurone!
52
u mr skeningu, vreme povratka neurona u prethodno stanje razlikuje se zavisno od čega
strukturalne gustine
53
koja su skeniranja jasnija, mr ili ct
mr
54
studije šize ukazale na anomalije gde
u corpus callosumu
55
najčešći nalaz u studijama šize jeste uvećanje čega
3. ventrikule
56
čime je okružena 3. ventrikula?
talamus hipokampus bazal.gangl
57
da li i za depru postoje nalazi o ventirkularnom uvećanju
da
58
koje su uloge cell tela
1. pokreće ćel. komunikaciju | 2. obezbeđuje dnk uputstva, za stvaranje hemijskih supstanci
59
kako se odvija komunikacija među nts
preko hemijskh razmena u SINAPSAMA!
60
kakvi su postsin.receptori
visoko specijalizovani | otkrivene su čak i posebne podvrste receptora za istents
61
koje su to poruke (bilo inh bilo eksc) trenutne?
koje deluje neposredno preko receptora
62
posredno delovanje NTS. šta se aktiviraju
enzimi ono pokreću BIO PROMENU i onda se stvara AP
63
kad se veže nt za receptor, on neće moći da pirma nove nt, sve dok ovaj nt nije otpušten odakle?
s tog receptora | i sinapse!
64
kako se nt uklanja iz sinapse, uz pomoć 2 načina:
1. re uptake - ponovno se preuzima u presinaptičku membranu | 2. enzimsko razlganje - nt se rastavlja u sinapsi
65
ako postoji dovoljno nts, onda enzimi mogu spreče aktivnost čega u presinapt.vezikulama
nt prekursora
66
3 glavne grupe klasičnih nt su:
holinergički biogeni amini aminokiseline
67
holinergički nts su:
acetilholini
68
biogeni amini su
dopamin, serotonin, norepinefrin
69
aminokiseline su
gaba glicin glutamin
70
acetilholin je koncentrisan u kojim moždanim zonama
bazal.ganglije | moto korteks
71
dop se koncentriše gde
u sr mozgu i hipotalamusu | ali se projektuje i na cerebralni korteks i limbo sistem
72
noradr i serotonin počinju gde
u možd stablu | pa se projektuju po cerebralnom korteksu
73
amfetamin je kakav agonist
dopaminski povećava dopaminsku aktivnost prouzrokuje sumanutosti i halucinacije
74
u studijama metabolita dopamina u krvi, likvoru i urinu, rezultati su bili nedosledni i nivo metabolita nije korelirao s čim
sa specifičnim simptomima šize!
75
koji lekovi su efektniji i na + i na - simptome šize
oni koji utiču i na sero i na dop sistem
76
lekovi koji utiču i na sero i na dop sistem su npr
klozapin olanzapin sertindol risperidon
77
norepinefrin i sero. za njih se smatralo da imaju veliki uticaj na pojavu kakvih stanja
depresivnih
78
hipertenzija bila lečena čime
reserpinom a reserpin snižava nivo noradrenalina ljudi bili depresivni, 15%
79
kako se otkrilo da noradrenalin, snižen nivo noradrenalina tj. jeste povezan s deprom
ljudi koji su uzimala reserpin, koji snižava nivo noradrenalina, u lečenju hipertenzije, bili depresivni, 15%
80
triciklidi su vrsta antidepresiva koji sprečavaju reuptake čega
noradrenalina | dakle noradrenalin ostaje u sinapsi duže vreme i vezuje se za receptore
81
MAO (monoamin oskidaza) razgrađuje šta
norepinefrin i serotonin
82
inhibitori MAOa sprečavaju razgradnju čega
noradrenalina i serrotonina