Atomi, molekuli, joni Flashcards

1
Q

Sta je atom?

A

Atom je najmanja cestica nekog elementa koja je sposobna da zadrzi karakteristicna svojstva tog elementa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Od cega je izgradjeno jezgro atoma?

A

Jezgro atoma je izgradjeno od protona p+ i neutrona n0

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Navedi koje su to subatomske cestice i opisi ih

A

U subatomske cestice spadaju:
-proton je pozitivno naelektrisana cestica koja nosi najmanju mogucu kolicinu pozitivnog naelektrisanja
1,6 x 10 -19 C
-neutron je neutralno naelektrisana cestica i njegova masa je priblizno jednaka masi protona
-elektron je negativno naelektrisana cestica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Sta je kvark?

A

Kvark je subcestica protona i neutrona. Dimenzije kvarka koji formiraju proton iznose 10-18m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se nazivaju subcestice protona i neutrona?

A

Subcestice protona i neutrona se nazivaju kvarkovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sta je atomski broj?

A

Atomski broj oznacava mesto nekog elementa u periodnom sistemu, odnosno predstavlja broj protona u jezgru.
Z=Np

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Sta je to maseni broj?

A

Maseni broj jednak je zbiru broja protona i neutrona u jezgru atoma.
A = Np + Nn

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Sta su to izotopi? Daj primer.

A

Izotopi su hemijski elementi koji imaju isti atomski ali razliciti maseni broj. Odnosno imaju isti broj protona a razliciti broj neutrona.

Protium H1 Deuterium H2 Tricijum H3

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Napisi definiciju relativne atomske mase i kako se dobija.

A

Relativna atomska masa pokazuje koliko je puta prosecna masa atoma nekog elementa veca od unificirane atomske mase ugljenikovog C12 izotopa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Sta cini elektronski omotac?

A

Elektronski omotac atoma se sastoji od negativno naelektrisanih elektrona koji se krecu oko jezgra velikom brzinom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sta su ljuske? Koja su njihova obelezja?

A

Ljuske ili energetski nivoi koji pokazuju koliko najvise elektrona moze da se nadje na tom nivou. 2n2
K=2 , L=8 , M=18 , N=32 , O=32 , P=18 , Q=8

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji je maksimalan broj elektrona u jednoj ljusci?

A

2n2
n predstavlja broj energetskog nivoa ili ljusku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Definisi valencu ili valentnost elektrona.

A

Valenca je broj elektrona koji je smesten u najudaljenijoj ili perifernoj ljusci. Od valence zavise hemijska svojstva elemenata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Sta je to orbitala?

A

Orbitala je orjentisani deo prostora u kojem je najveca verovatnoca nalazenja elektrona. Maksimalan broj elektrona u orbitali je 2.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Sta odredjuju kvantni brojevi? Koji kvantni brojevi postoje?

A

Kvantativni brojevi odredjuju staje i oblik orbitale.
N- glavni kvantativni broj (1-7) odredjuje energetsko stanje elektrona u orbitali
L- orbitalni kvantni broj (n-1)
ml- magnetni kvantni broj (-1, 0, +1)
ms- spinski kvantni broj (-1/2, +1/2)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni Paulijev princip.

A

Paulijev princip iskljucenja znaci da ni jedan atom ne moze da ima dva elektrona sa sva cetiri kvantna broja ista.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Definisi Hundovo pravilo.

A

Orbitale na istom energetskom nivou se prvo popunjavaju sa po jednim elektronom pa tek onda se dopisuje drugi elektron, to jest tek se posle prave elektronski parovi.

18
Q

Kako popunjavamo orbitale?

A

Od orbitale sa najnizom energijom ka orbitalama sa najvisom energijom.

19
Q

Kako su poredjani elementi u periodnom sistemu?

A

Hemijski elementi u periodnom sistemu su poredjani po rastucim atomskim brojevima.

20
Q

Od cega se sastoji periodni sistem?

A

7 horizontalnih grupa
18 vertikalnih perioda

21
Q

Objasni sta je to energija jonizacije.

A

Energija jonizacije je energija koja je potrebna da se udalji elektron iz poslednjeg energetskog nivoa atoma u gasovitom stanju.
Sto je broj valentih elektrona veci potrebna je veca energija jonizacije.
Energijom jonizacije nastaju katjoni- pozitivni joni.
Porastom atomskih brojeva enegija jonizacije raste.
Najmanju energiju jonizacije imaju alkalni metali.

22
Q

Objasni sta je to afinitet elektrona.

A

Elektronski afinitet je energija koju atom u gasovitom stanju oslobadja ili prima, kada prima elektron i postaje anjon.
Afinitet u periodi raste, sa porastom atomskog broja, a u grupi opada.
Halogeni elementi imaju najveci afinitet prema elektronu, jer im fali samo jedan elektron do stabilne elek. konf. i zato lako vezuju elektrone.

23
Q

Sta je hemijska veza i koji tipovi postoje?

A

Hemijska veza je sila koja drzi atome ili atomske grupe zajedno.
Postoje intermolekulske (medju molekulske) i intramolekulske (unutarmolekulske)

24
Q

Koje sve intramolekulske veze postoje?

A
  1. Jonska
  2. kovalentna
  3. koordinativna kovalentna veza
  4. metalna veza
25
Kako nastaje jonska veze?
Jonska veza nastaje izmedju atoma nemetala i atoma metala. Uzajamnim dejstvom dva atoma jedan od njih otpusta elektrone i dobija pozitivo naelektrisanje- katjon, a drugi dobija negativno naelektrisanje- anjon.
26
Kako definisemo jonsku hemijsku vezu?
Jonsku hemijsku vezu mozemo definisati kao elektrostaticku silu koja drzi dve cestice suprotnog naelektrisanja na tacno definisanom rastojanju.
27
Koje su karakteristike jonske veze?
-jaka -joni se rastvaraju u vodi -jonski rastvori provode struju -grade krsistalnu resetku odnosno pravilno su rasporedjeni i nisu slobodni
28
Sta je elektronegativost?
Elektronegativnost je sposobnost atoma da u molekulu privuce zajednicki elektronski par sa drugim atomima. Veca elektronegativnost - vece privlacenje ka tom elemetu.
29
Kako se gradi kovalentna veza?
Kovalentna veza nastaje uglavnom izmedju atoma nemetala i stvara se udruzivanjem nesparenih elektrona sa poslednjeg energetskog nivoa u zajednicke elektronske parove (pripadaju i jednom i drugom atomu)
30
Koji tipovi kovalentne veze postoje?
1. prosta ili jednostruka - najduza 2. dvostruka 3. slozena ili trostruka - najkracaž 1. polarna 2. nepolarna
31
Izmedju kojih jedinjenja se gradi nepolarna veza?
Nepolarna veza nastaje izmedju jedinjenja sa istom elektronegativnoscu. (ugl dva ista hemijska elementa) NE RASTVARAJU SE U VODI
32
Izmedju kojih jedinjenja nastaje polarna kovalentna veza?
Polarna kovalentna veza nastaje izemdju jedinjenja razlicite elektronegativnosti (ugl izmedju razl hem elemenata). RASTVARAJU SE U VODI
33
Karakteristike polarne kovalentne veze su :
Delimicno se rastvaraju u polarnim rastvaracima temperatura kljucanja i temperatura mrznjenja su nize od jonskih jedinjenja
34
Kako nastaje elektricni dipol?
Atom koji ima vecu elektronegativnost dobice visak negativnog naelektrisanja te postaje parcijalno negativno naelektrisan, a drugi atom koji je manje elektronegativan postace parcijalno pozitivno naelektrisan.
35
Sta je elektricni dipol?
Elektricni dipol je sistem koji se sastoji iz dva naelektrisanja jednaka po apsolutnoj vrednosti, ali imaju suprotna naelektrisanja. oni se nalaze na jednakom rastojanju.
36
Kako merimo polarnost kovalentne veze?
Za meru polarnosti veze koristimo dipolni momenat.
37
Sta je dipolni momenat?
Dipoli momenat je proizvod naelektrisanja i rastojanja izmedju pozitivnog i negativnog naelektrisanja. (formula jedinica) Sto je veca razlika u elektronegativnosti to je dipolni momenat veci i veza je polarnija.
38
Kako nastaje koordinantno-kovalentna veza?
Koordinantno kovalentna veza nastaje kada jedan atom (donor) donira elektronski par drugom atomu (akceptor). Taj elektronski par postaje zajednicki za oba atoma. Kovalentna jedinjenja reaguju sporije, a da bi doslo do hemijske rekacije nije dovoljno da se samo sudare vec mora doci do raskidanja kovalentnih veza.
39
Raskidanje kovalnetnih veza moze biti dvojako:
1. Heteroliticki- veza se ne raskida simetricno, a pri raskidanju nastaju joni. 2. Homoliticki - veza se raskida simtericno, tako da na svakom atomu ostane po jedan ne sparen elektron. Homolitickim raskidanjem veze nastaju slobodni radikali.
40
Opisi metalnu vezu:
Metalna veza se javlja iskljucivo kod metala. Valentni elektroni su slobodni (delokalizovani). Metali grade kristalne resetke sacinjene od metalnih katjona i valentnih elektrona koji se slobodno krecu oko katjona. Elektroni nisu fiksirani i zbog toga metalna veza nija kruta, sto objasnjava svojstvo savitljivosti i kovnosti kod metala. Takodje su dobri provodnici toplote i elektriciteta, zbog postojanja pokretnih elektrona.
41
42