Asocijacionizam Flashcards
Od koga potiče učenje o asocijaciji ideja
Od Aristotela
3 pravila smenjivanja ideja po Aristotelu
- Dodir u vremenu i prostoru
- Sličnosrt
- Kontrast
Ko se pored Aristotela bavio asocijacijom ideja
Engleski empiristi
Hobs, Lok, Berkli, Hjum, Mil
Kakve asocijacije su izučavali empiristi
uglavnom asocijacije po dodiru
2 vrste asocijacija prema Milsu
- Simultane
2. Sukcesivne
Simultane asocijacije
Značajne su za problem opažanja, odnosno za to kako se osećaji asociraju u opažajnu celinu
Odnose se na dodir u PROSTORU
Sukcesivne asocijacije
Značajne za objašnjavanje misaonih procesa
Odnose se na dodir u VREMENU
Koji sve članovi mogu sačinjavati asocijativni niz
- Osećaji se mogu asocirati u celinu opažaja
- Opažaji objekta X može asocijativnim putem izazvati ideju Y, pošto su X i Y nekada bili zajedno u iskustvu
- Ideja X može izazvati asocijativnim putrm ideju Y
Asocijacije po dodiru
Asocijacije po dodiru ponavljaju ranija iskustva i imaju spoljašnju vezu, odnosno ideje su povezane jer su se zajendo javile u iskustvu
Asocijacije po sličnostu
Donose novinu, 2 ideje su po prvi put zajedno u svesti i veza im je unutrašnja, odnosno ideje su povezane zbog njihovog sličnog sadržaja
Šta se sve može objašnjavati asocijacijama
- Pamćenje i sećanje
- Proces učenja - asocijacionističke teorije učenja
- Intelektualni procesi - asocijacionizam
Karakteristike asocijacionizma po Andersonu i Baueru
- Konekcionizam
- Redukcionizam
- Senzualizam
- Mehanicizam
Konekcionizam
ideje se povezuju zato što su bile date zajendo u prethodnom iskustvu
Redukcionizam
složene ideje se mogu raščlaniti na jendostavne
Senzualizam
Jednostavne ideje su jednostavni nestruktuirani osećaji
Mehanicizam
složene ideje su suma svojih delova, nastaju na osnovu sabiranja tih delova
Hemizam
Isticao ga je Mil
Psihički elementi međusobno spojeni daju kavlitativno nove tvorevine
Drugačije se zove mentalna hemija
kakav je asocijacionizam razvijen u bihejviorizmu
konektivistički, redukcionistički, mehanicistički
Pokušaji svođenja asocijacija sličnosti na princip dodira
- Ideje su slične zato što imaju izvestan broj identičnih elemenata
- Zajednički apstraktni prinicip - Džems
- Zakon učestalosti - Mil
2 ideje su slične zato što imaju izvestan broj identičnih elemenata
abCD CDef
vidimo da ove dve ideje imaju zajednički element CD, asociranje dveju ideja vrši se na osovu tog deimičnog identita, na osnovu dodira
Zednički apstraktni princip
Apstraktni princip izdvojen je u ideji A i na neki način postoji u svesti sve dok se ne avi i slična ideja B
To postojanje zajedničke apstraktne ideje pruža doživljaj sličnosti
Zakon učestalosti
naviknuti smo da slične stvari vidimo zajedno
Ko nije priznavao asocijacije po sličnosti kao posebnu vrstu
Hobs, Hartli, Džejms MIl
Glavna razlika između asocijacija po dodiru i asocijacija po sličnosti
to što su asocijacije po sličnosti produktivne a ne reproduktivne
Svođenje asocijacija po kontrastu na princip dodira
- Suprotne ideje su samo ektremni slučajevi jedne iste klase
2, Suprotnosti su često asocirane u govoru, pa onda postoji verbalni dodir izmešu suprotnih ideja
Ko i zašto ovodi termin sekundarnih zakona
Tomas Braun
Kako bi se dobio odgovor na pitanje zašto se uz ideji A javlj baš ideja B, a ne ideja c,d,e,f…
Kako se drugačije zovu karakteristike asocijacija po Andersonu i Baueru
Metasvojstva
Kako se drugačije zovu sekundarni zakonu
Kvanititativni
Sekundarni zakoni
- Trajnost iskustva
- Živost iskustva
- Učestalost
- Skorašnjost, svežina utiska
- Postojanje alternativnih, interferentnih asocijacija
- Konstitucionalne razlike između individua
- Emocionalni činioci
- Organska stanja
- Prethodne životne navike i način mišljenja
Trajnost iskustva
Koliko se duže zadržavamo na predmetima utoliko se potpunije možemo pouzdati u svoje buduće sećanje na njih
Živost iskustva
Delovi jednok toka iskrsavaju snažnije i asocirani su ćešće ukoliko su početna osećanja bila življa
Učestalost
Delovi svakog toka su lakše sugerisani u stepenu u kome su češće obnavljani
Asocijacionizam u sećanju
Pokušaj reprodukcije odsutne ideje - Džejms
Model traganja koji sadrži osnovna svojstva predmeta za kojim tragamo - Dunker
Napor sećanja - Džejms