6. unit 2 Flashcards

1
Q

Bura

A

puše s kopna na more (prelijevanje hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu) – Rijeka, Senj, Malsenica, Split, Vrulja, Makarska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Jugo

A

puše s mora na kopno (zračna masa iz sjeverne Afrike prolazi preko Sredozemlja – topao i vlažan zrak) – srednji i južni Jadran (otoci)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Maestral

A

puše usporedno s obalom iz smjera SZ – u toplom dijelu godine donosi stabilno vrijeme i osvježenje – jača s visinom i tijekom dana (stvara valove)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Čime je lokalna cirkulacija potaknuta?

A

razlikama u zagrijavanju tijekom dana i hlađenju tijekom noći (smanjuju osjećaj sparine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Gdje ima najviše/najmanje humusa?

A

više na istoku nizinske Hrvatske jer na zapadu ima više padalina, a kiša ispire humus – ima najmanje humusa na gorama i planinama jer je tamo isprana zemlja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Vrsta zemlje i vegetacije na polojima

A

močvarna/aluvijalna tla, smeđa/crna zemlja – lopoč, šaš, hrast lužnjak, tužna vrba, topola, joha, močvarne livade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Vegetacija na terasnim ravnjacima i na gorama

A

hrast medunac, livade, kukuruz, pšenica
bukve

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Vegetacija na planini (po nadmorskoj visini)

A

1| ispod 200 m: kitnjak, obični grab (smeđe tlo, humus)
2| 200-500 m: bukva, kesten
3| 500-1000 m: bukva, jela
4| 1000-1300 m: jela, klekovina bora (zakržljali bor zbog vjetra)
5| 1300 m i više: planinski pašnjaci i goleti, podzolasta (kisela) i isprana tla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Mediteranska zona (tla i vegetacija)

A

dominacija krša, kamenjari, golo tlo, makija/šikara (zimzelena vegetacija prilagođena sušama), dalmatinski crni bor, Alpski bor, zimzeleni hrast (crnika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kakve su vrste tla u
1| Ravni kotarima
2| dolini rijeke Neretve
3| Konavle i Novi Vinodolski
4| Istarska obala i unutrašnjost

A

1| smeđe tlo na flišu
2| močvarna tla
3| smeđa tla na vapnencima i dolomitima
4| crvenica i smeđe tlo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Park prirode

A

prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim/turističkim vrijednostima – Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak, Učka, Velebit, Telašćica, Vransko jezero (ne na Cresu), Biokovo i Lastovo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Nacionalni park

A

područje prirodne i kulturne vrijednosti koji obuhvaća jedan ili više sačuvanih ekosustava – Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit (Yellowstone 1873.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Strogi rezervati

A

najstroži oblik zaštićene prirode (priroda potpuno očuvana) – Hajdučki i Rožanski kukovi (dio NP Sjeverni Velebit – Lukina jama) i Bijele i Samarske stijene (Velika Kapela)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Pokaži sve PP, NP i stroge rezervate na karti.

A

PP: Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak, Učka, Velebit, Telašćica, Vransko jezero (ne na Cresu), Biokovo i Lastovo
NP: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit
strogi rezervati: Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji je najstariji i najveći hrvatski gradski park?
Gdje se nalazi jedini hrvatski botanički vrt na otvorenom?
Koji je zakon stavio hrvatske prirodne vrijednosti pod zaštitu?

A

Gradac
sjeverni Velebit
Zakon o očuvanju prirode

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što čine zaštićene prirodne vrijednosti?
Kako se zove kombinacija botaničkog vrta i parka, daj primjer?

A

zaštićena područja, zaštićene vrste i minerali i fosili-
arboretum, Opeka i Trsteno

17
Q

Područja Jadranskog mora - pokaži na karti
najveća dubina mora

A

1) Sjevernozapadni plićak
2) Jabučka udolina
3) Palagruški prag
4) Južnojadranska zavala (najveća dubina mora do 1233 m)

18
Q

Površina Jadranskog mora u odnosu na Hrvatsku
s kojim morem Jadransko graniči?

A

2.5 puta veće od površine Hrvatske
graniči s Jonskim morem

19
Q

Transgresija

A

dizanje razine mora kojim je nastala obalna crta (oblikovana obala)

20
Q

Čime su nastale stijene na vanjskim otocima, a čime zavale (objasni jedan pojam)?

A

abrazija (razorno djelovanje valova na stijene) i transgresija – transgresija i orogeneza

21
Q

Dalmatinski tip obale, kako se računa indeks razvedenosti?

A

stjenovita i razvedena (posljedica Alpske orogeneze koja je idalje u procesu)
= stvarna dužina/zračna dužina (za Hrvatsku je obalu 11)

22
Q

Najuži i najširi prolaz Jadranskog mora - pokaži na karti

A

najuži su Otrantska vrata (između Albanije i Italije (72 km)), a najšire područje je između hrvatskog naselja Stebreča i talijanskog Vasta (217 km)

23
Q

Površinske temperature mora zimi i ljeti
zašto je more tako prozirno
koji je salinitet mora

A

zimi 5-15 °C, a ljeti 22-26 °C
zbog oskudnosti hranjivim tvarima i planktonima
36-38% (veća od prosječne)

24
Q

Crnomorski slijev

A

60% Hrvatske (pretežito kišnoga i kišno-snježnog režima) – Sava, Drava i Dunav – dugačke, široke i spore (puno meandriraju) i imaju razgranato porječje i međusobno su povezane (sve se ulijevaju u Dunav)

25
Q

Jadranski slijev

A

40% Hrvatske (obilježen krškim pojavama, voda ispod površine) – Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva – kratke, uske (imaju kanjone) i brze (ravne) i imaju rjeđa i izolirana porječja (manje pritoka)

26
Q

Porječje
pritoke
kako se gledaju lijeva i desna obala rijeke

A

prostor s kojeg se sve pritoke ulijevaju u jednu glavnu rijeku, porječja su razdvojena s razvodnicama
manje rijeke koje se ulijevaju u veću
od izvora prema ušću (nizvodno)

27
Q

Po čemu se jezera razlikuju - pokaži jezera na karti

A

po nadmorskoj visini (depresija ili kriptodepresija)
mogu biti prirodna ili umjetna
prirodna: Vransko, Prokljansko, Vransko
umjetna: Dubravsko (Drava), Peruća (Cetina), Varaždinsko (Drava)

28
Q

Sava, drava i dunav (izvor, ušće, plovnost, luke, pritoke)

A

1| izvor u Kranjskoj gori, ušće u Beogradu, plovna nizvodno od Siska (Slavonski Brod), lijeve pritoke: Sutla, Krapina, Lonja, desne pritoke: Ljubljanica, Krka, Kupa, Una i Bosna
2| izvor u južnom Tirolu, ulijeva se u Dunav, plovna nizvodno od Donjeg Miholjca (Osijek) – zajedno sa Cetinom najiskoristivija za proizvodnju hidroenergije
3| izvor u Schwartzwaldu, ušće u Crnom moru, najveća luka je Vukovar

29
Q

Rukavac, meandar, ada

A

uski vodeni prolaz između dva ostrva
okuka krivudave rijeke (nastao zbog erozije)
riječni otok (isto nastao zbog erozije)

30
Q

Krka

A

nacionalni park i ima sedrene barijere koje su rezultat kontinuiranog procesa taloženja sedre i tako su nastali Krkini slapovi