6. unit 2 Flashcards
Bura
puše s kopna na more (prelijevanje hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu) – Rijeka, Senj, Malsenica, Split, Vrulja, Makarska
Jugo
puše s mora na kopno (zračna masa iz sjeverne Afrike prolazi preko Sredozemlja – topao i vlažan zrak) – srednji i južni Jadran (otoci)
Maestral
puše usporedno s obalom iz smjera SZ – u toplom dijelu godine donosi stabilno vrijeme i osvježenje – jača s visinom i tijekom dana (stvara valove)
Čime je lokalna cirkulacija potaknuta?
razlikama u zagrijavanju tijekom dana i hlađenju tijekom noći (smanjuju osjećaj sparine)
Gdje ima najviše/najmanje humusa?
više na istoku nizinske Hrvatske jer na zapadu ima više padalina, a kiša ispire humus – ima najmanje humusa na gorama i planinama jer je tamo isprana zemlja
Vrsta zemlje i vegetacije na polojima
močvarna/aluvijalna tla, smeđa/crna zemlja – lopoč, šaš, hrast lužnjak, tužna vrba, topola, joha, močvarne livade
Vegetacija na terasnim ravnjacima i na gorama
hrast medunac, livade, kukuruz, pšenica
bukve
Vegetacija na planini (po nadmorskoj visini)
1| ispod 200 m: kitnjak, obični grab (smeđe tlo, humus)
2| 200-500 m: bukva, kesten
3| 500-1000 m: bukva, jela
4| 1000-1300 m: jela, klekovina bora (zakržljali bor zbog vjetra)
5| 1300 m i više: planinski pašnjaci i goleti, podzolasta (kisela) i isprana tla
Mediteranska zona (tla i vegetacija)
dominacija krša, kamenjari, golo tlo, makija/šikara (zimzelena vegetacija prilagođena sušama), dalmatinski crni bor, Alpski bor, zimzeleni hrast (crnika)
Kakve su vrste tla u
1| Ravni kotarima
2| dolini rijeke Neretve
3| Konavle i Novi Vinodolski
4| Istarska obala i unutrašnjost
1| smeđe tlo na flišu
2| močvarna tla
3| smeđa tla na vapnencima i dolomitima
4| crvenica i smeđe tlo
Park prirode
prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim/turističkim vrijednostima – Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak, Učka, Velebit, Telašćica, Vransko jezero (ne na Cresu), Biokovo i Lastovo
Nacionalni park
područje prirodne i kulturne vrijednosti koji obuhvaća jedan ili više sačuvanih ekosustava – Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit (Yellowstone 1873.)
Strogi rezervati
najstroži oblik zaštićene prirode (priroda potpuno očuvana) – Hajdučki i Rožanski kukovi (dio NP Sjeverni Velebit – Lukina jama) i Bijele i Samarske stijene (Velika Kapela)
Pokaži sve PP, NP i stroge rezervate na karti.
PP: Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak, Učka, Velebit, Telašćica, Vransko jezero (ne na Cresu), Biokovo i Lastovo
NP: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit
strogi rezervati: Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene
Koji je najstariji i najveći hrvatski gradski park?
Gdje se nalazi jedini hrvatski botanički vrt na otvorenom?
Koji je zakon stavio hrvatske prirodne vrijednosti pod zaštitu?
Gradac
sjeverni Velebit
Zakon o očuvanju prirode
Što čine zaštićene prirodne vrijednosti?
Kako se zove kombinacija botaničkog vrta i parka, daj primjer?
zaštićena područja, zaštićene vrste i minerali i fosili-
arboretum, Opeka i Trsteno
Područja Jadranskog mora - pokaži na karti
najveća dubina mora
1) Sjevernozapadni plićak
2) Jabučka udolina
3) Palagruški prag
4) Južnojadranska zavala (najveća dubina mora do 1233 m)
Površina Jadranskog mora u odnosu na Hrvatsku
s kojim morem Jadransko graniči?
2.5 puta veće od površine Hrvatske
graniči s Jonskim morem
Transgresija
dizanje razine mora kojim je nastala obalna crta (oblikovana obala)
Čime su nastale stijene na vanjskim otocima, a čime zavale (objasni jedan pojam)?
abrazija (razorno djelovanje valova na stijene) i transgresija – transgresija i orogeneza
Dalmatinski tip obale, kako se računa indeks razvedenosti?
stjenovita i razvedena (posljedica Alpske orogeneze koja je idalje u procesu)
= stvarna dužina/zračna dužina (za Hrvatsku je obalu 11)
Najuži i najširi prolaz Jadranskog mora - pokaži na karti
najuži su Otrantska vrata (između Albanije i Italije (72 km)), a najšire područje je između hrvatskog naselja Stebreča i talijanskog Vasta (217 km)
Površinske temperature mora zimi i ljeti
zašto je more tako prozirno
koji je salinitet mora
zimi 5-15 °C, a ljeti 22-26 °C
zbog oskudnosti hranjivim tvarima i planktonima
36-38% (veća od prosječne)
Crnomorski slijev
60% Hrvatske (pretežito kišnoga i kišno-snježnog režima) – Sava, Drava i Dunav – dugačke, široke i spore (puno meandriraju) i imaju razgranato porječje i međusobno su povezane (sve se ulijevaju u Dunav)
Jadranski slijev
40% Hrvatske (obilježen krškim pojavama, voda ispod površine) – Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva – kratke, uske (imaju kanjone) i brze (ravne) i imaju rjeđa i izolirana porječja (manje pritoka)
Porječje
pritoke
kako se gledaju lijeva i desna obala rijeke
prostor s kojeg se sve pritoke ulijevaju u jednu glavnu rijeku, porječja su razdvojena s razvodnicama
manje rijeke koje se ulijevaju u veću
od izvora prema ušću (nizvodno)
Po čemu se jezera razlikuju - pokaži jezera na karti
po nadmorskoj visini (depresija ili kriptodepresija)
mogu biti prirodna ili umjetna
prirodna: Vransko, Prokljansko, Vransko
umjetna: Dubravsko (Drava), Peruća (Cetina), Varaždinsko (Drava)
Sava, drava i dunav (izvor, ušće, plovnost, luke, pritoke)
1| izvor u Kranjskoj gori, ušće u Beogradu, plovna nizvodno od Siska (Slavonski Brod), lijeve pritoke: Sutla, Krapina, Lonja, desne pritoke: Ljubljanica, Krka, Kupa, Una i Bosna
2| izvor u južnom Tirolu, ulijeva se u Dunav, plovna nizvodno od Donjeg Miholjca (Osijek) – zajedno sa Cetinom najiskoristivija za proizvodnju hidroenergije
3| izvor u Schwartzwaldu, ušće u Crnom moru, najveća luka je Vukovar
Rukavac, meandar, ada
uski vodeni prolaz između dva ostrva
okuka krivudave rijeke (nastao zbog erozije)
riječni otok (isto nastao zbog erozije)
Krka
nacionalni park i ima sedrene barijere koje su rezultat kontinuiranog procesa taloženja sedre i tako su nastali Krkini slapovi
