5. unit 2

Question 1

Vrste stijena u Hrvatskoj

Answer 1

sedimentne (taložne), metamorfne i magmatske (vulkanske)

Question 2

Sedimentne stijene (površina, kako nastaju, primjeri, gdje ih ima)

Answer 2

95% površine Hrvatske, nastaju taloženjem materijala, vapnenci i dolomiti, relativno mlade stijene u Slavoniji, ali dominiraju u građi dinarskog prostora

Question 3

Koje vrste sedimentnih stijena postoje i kako nastaju?

Answer 3

organogene (kemijskim izlučivanjem kostura, ljuštura ili školjaka uginulih biljaka i životinja) i klastične (taloženje mehanički otkrhnutih ulomaka mulja, gline, pijeska i šljunka)

Question 4

Od čega su izgrađeni najmlađi dijelovi Hrvatske i kako su nastali, daj primjere

Answer 4

klastični sedimenti nastali su fluvijalnim (riječnim) procesima – doline Save, Drave i Dunava sa pritokama

Question 5

Metamorfne stijene (površina, kako nastaju, primjeri, gdje ih ima)

Answer 5

2-4% površine, nastaju izmjenama postojećih stijena zbog tlaka ili temperature, mramor, otočne planine nizinske Hrvatske: Medvednica, Papuk, Psunj i Moslavačka gora (najstarija gorja – slavonski gorski prsten)

Question 6

Magmatske stijene (površina, kako nastaju, primjeri, gdje ih ima)

Answer 6

1% površine, nastale površinskim erupcijama ili unutrašnjim hlađenjem lave/magme, graniti i andeziti – Moslavačka gora, vulkanski otoci Jabuka i Brusnik

Question 7

Pokaži na karti gdje se mogu pronaći sve tri vrste stijena u Hrvatskoj

Answer 7

sedimentne: dinara, metamorfne: Medvednica, Papuk, Psunj i Moslavačka gora, magmatske: Moslavačka gora, vulkanski otoci Jabuka i Brusnik

Question 8

Vrste (imena) reljefa u nizinskoj Hrvatskoj

Answer 8

poloji, terasni ravnjaci, lesne zaravni, humlje/pobrđa, gromadna gorja (planine)

Question 9

Poloji

Answer 9

zamočvarena, nizinska područja uz samu rijeku – pogodni za ribnjake, rekreaciju i turizam (poljoprivreda samo uz melioraciju) – Kopački rit, Lonjsko polje, Crnac i Jelas polje

Question 10

Terasni ravnjaci

Answer 10

pogodni za naseljavanje, ceste i poljoprivredu – Crna mlaka

Question 11

Lesne zaravni

Answer 11

uzdignuća nastala akumulacijom lesa (prapora) – Vukovarska, Đakovačka i Baranjska zaravan

Question 12

Les vs fliš

Answer 12

žućkasti pjeskoviti sediment donesen vjetrom s Alpi, lesivirana zemlja je najplodnija – plodni vodonepropusni sediment (miks lesa, lapora i vapnenca)

Question 13

Humlje/pobrđa

Answer 13

spadaju gorja ispod 400 m – samo su prigorja agrarno iskoristiva (vinogradarstvo)

Question 14

Gromadna gorja (planine)

Answer 14

iznad 400 m – mjesto stepeničastog rasjedanja – Medvednica (1035 m), Ivanščica (1060 m), Žumberačka gora (1178 m – sveta Gera), Papuk, Psunj, Krndija, Požeška gora, Dilj, Moslavačka gora, Kalničko gorje, Maceljsko gorje, Zrinska gora, Petrova gora

Question 15

Pokaži na karti primjere reljefnih oblika nizinske Hrvatske

Answer 15

Poloji: Kopački rit, Lonjsko polje, Crnac i Jelas polje – Terasni ravnjaci: Crna mlaka – Lesne zaravni: Vukovarska, Đakovačka i Baranjska zaravan – Gromadna gorja (planine): Medvednica, Ivanščica, Žumberačka gora, Papuk, Psunj, Krndija, Požeška gora, Dilj, Moslavačka gora, Kalničko gorje, Maceljsko gorje, Zrinska gora, Petrova gora

Question 16

Krš, korozija

Answer 16

skup nadzemnih i podzemnih reljefnih oblika koji nastaju korozijom
otapanje sedimentnih stijena/vapnenca uz pomoć ugljičnog dioksida

Question 17

Površinski i podzemni krški reljefni oblici

Answer 17

površinski: škrape, kamenice (mali rezervoari vode manji od ponikva), ponikve, lokve, vrela (krški izvor u polju), polja u kršu i krške zaravni
podzemni: kaverne, špilje i jame (stalaktiti i stalagmiti su nastali izdvajanjem kalcijeva karbonata iz otopine stijena – kalcitne naslage)

Question 18

Polja u kršu

Answer 18

zaravnjeni reljefni oblici nastali tektonskim djelovanjem – to su kotline s ponorima na dnu – Ličko, Imotsko, Gacko, Krbavsko i Sinjsko polje, Blatsko, Ćepićko, Vrgoračko

Question 19

Ponor

Answer 19

jama u koju voda ponire (u podzemlje inače dospijeva kroz pukotine u stijenama) – ponornice nastaju

Question 20

Zaravni u kršu

Answer 20

zaravnjeni prostori nastali dugotrajnom korozijom vapnenca – mnoštvo škrapa, ponikvi, kamenica i riječkih kanjona – Sjevernodalmatinska, Južnoistarska i Karlovačka

Question 21

Nabroji i pokaži na karti najvažnije planine na području gorske i primorske Hrvatske

Answer 21

Učka, Velebit, Plješevica, Risnjak, Bjelolasica, Mosor, Dinara, Biokovo, Svilaja i Kamešnica

Question 22

Kako je i kada nestalo paleomore Tethys?

Answer 22

pomicanjem litosfernih ploča prije 150 milijuna godina (Alpska orogeneza) – naši prostori postaju dio apsko-dinarskog orogenetskog pojasa – stvaraju se nova mlada gorja: Pireneji, Alpe, Apenini, Karpati i Dinaridi

Question 23

Ime i nadmorska visina vrhova Dinare i Velebita

Answer 23

Veliki bat (1854 m) – Vaganjski vrh (1757 m)

Question 24

Svrstaj klimatske modifikatore na geografske, astronomske i meteorološke

Answer 24

geografski: reljef, podloga (refleksija na polovima), morske struje, nadmorska visina, odnos kopna i mora (kontinentalnost/maritimnost)
astronomski: gibanja zemlje (rotacija, revolcuija), geografska širina
meteorološki: atmosfera (vrijeme, kompozicija zraka)

Question 25

Što i kako utječe na vrijeme i klimu u Hrvatskoj?

Answer 25

1) reljef, maritimnost – Alpe, Dinaridi, More, Panonska nizina
2) morske struje – Golfska struja
3) geografska širina – točno na pola između ekvatora i pola (smještaj u sjevernom umjerenom klimatskom pojasu) – nema temperaturnih ekstrema
4) polja tlaka zraka i utjecaj sekundarne cirkulacije (ciklone i anticiklone)

Question 26

Koje ciklone i anticiklone utječu na klimu u Hrvatskoj i kako?

Answer 26

Azorska anticiklona (toplo vrijeme)
Islandska ciklona (donosi kišu)
Sibirska anticiklona (vedro i ledeno vrijeme) – zapadna atmosferska strujanja

Question 27

Tri vrste klima u Hrvatskoj, gdje su prisutne i kakvo vrijeme nose?

Answer 27

1| Mediteranska/sredozemna klima (obala – Dalmacija i Istra) – više padalina po zimi, suha i vruća ljeta (Azorska anticiklona)
2| Snježno-šumska klima – gorska Hrvatska (na većim amplitudama, bjelogorično drveće na planinama)
3| Umjereno topla vlažna klima – ostatak Hrvatske – više padalina po ljetu (jako isparavanje na kontinentu zbog manjka maritimnosti)

Question 28

Vrste padalina (po tome kako nastaju i po tome u kojem su godišnjem dobu)

Answer 28

dugotrajne i konstantne zimske (frontalne) i kratke i mjestimične ljetne (tuče)
konvekcijske (zbog jakog isparavanja) i orografske (reljefnog postanka, prisilno dizanje vlažnog zraka uz reljefnu prepreku)

Question 29

Zašto zimi ima više padalina na obali?

Answer 29

zbog Genovske ciklone (jesen-zima)

Question 30

Magla, kako nastaje?

Answer 30

oblak koji nastaje pri tlu kao posljedica kotlinskog efekta u hladnijem dijelu godine – temperaturna inverzija (pri tlu hladnije nego na većoj visini)