5. unit 2 Flashcards
Vrste stijena u Hrvatskoj
sedimentne (taložne), metamorfne i magmatske (vulkanske)
Sedimentne stijene (površina, kako nastaju, primjeri, gdje ih ima)
95% površine Hrvatske, nastaju taloženjem materijala, vapnenci i dolomiti, relativno mlade stijene u Slavoniji, ali dominiraju u građi dinarskog prostora
Koje vrste sedimentnih stijena postoje i kako nastaju?
organogene (kemijskim izlučivanjem kostura, ljuštura ili školjaka uginulih biljaka i životinja) i klastične (taloženje mehanički otkrhnutih ulomaka mulja, gline, pijeska i šljunka)
Od čega su izgrađeni najmlađi dijelovi Hrvatske i kako su nastali, daj primjere
klastični sedimenti nastali su fluvijalnim (riječnim) procesima – doline Save, Drave i Dunava sa pritokama
Metamorfne stijene (površina, kako nastaju, primjeri, gdje ih ima)
2-4% površine, nastaju izmjenama postojećih stijena zbog tlaka ili temperature, mramor, otočne planine nizinske Hrvatske: Medvednica, Papuk, Psunj i Moslavačka gora (najstarija gorja – slavonski gorski prsten)
Magmatske stijene (površina, kako nastaju, primjeri, gdje ih ima)
1% površine, nastale površinskim erupcijama ili unutrašnjim hlađenjem lave/magme, graniti i andeziti – Moslavačka gora, vulkanski otoci Jabuka i Brusnik
Pokaži na karti gdje se mogu pronaći sve tri vrste stijena u Hrvatskoj
sedimentne: dinara, metamorfne: Medvednica, Papuk, Psunj i Moslavačka gora, magmatske: Moslavačka gora, vulkanski otoci Jabuka i Brusnik
Vrste (imena) reljefa u nizinskoj Hrvatskoj
poloji, terasni ravnjaci, lesne zaravni, humlje/pobrđa, gromadna gorja (planine)
Poloji
zamočvarena, nizinska područja uz samu rijeku – pogodni za ribnjake, rekreaciju i turizam (poljoprivreda samo uz melioraciju) – Kopački rit, Lonjsko polje, Crnac i Jelas polje
Terasni ravnjaci
pogodni za naseljavanje, ceste i poljoprivredu – Crna mlaka
Lesne zaravni
uzdignuća nastala akumulacijom lesa (prapora) – Vukovarska, Đakovačka i Baranjska zaravan
Les vs fliš
žućkasti pjeskoviti sediment donesen vjetrom s Alpi, lesivirana zemlja je najplodnija – plodni vodonepropusni sediment (miks lesa, lapora i vapnenca)
Humlje/pobrđa
spadaju gorja ispod 400 m – samo su prigorja agrarno iskoristiva (vinogradarstvo)
Gromadna gorja (planine)
iznad 400 m – mjesto stepeničastog rasjedanja – Medvednica (1035 m), Ivanščica (1060 m), Žumberačka gora (1178 m – sveta Gera), Papuk, Psunj, Krndija, Požeška gora, Dilj, Moslavačka gora, Kalničko gorje, Maceljsko gorje, Zrinska gora, Petrova gora
Pokaži na karti primjere reljefnih oblika nizinske Hrvatske
Poloji: Kopački rit, Lonjsko polje, Crnac i Jelas polje – Terasni ravnjaci: Crna mlaka – Lesne zaravni: Vukovarska, Đakovačka i Baranjska zaravan – Gromadna gorja (planine): Medvednica, Ivanščica, Žumberačka gora, Papuk, Psunj, Krndija, Požeška gora, Dilj, Moslavačka gora, Kalničko gorje, Maceljsko gorje, Zrinska gora, Petrova gora
Krš, korozija
skup nadzemnih i podzemnih reljefnih oblika koji nastaju korozijom
otapanje sedimentnih stijena/vapnenca uz pomoć ugljičnog dioksida
Površinski i podzemni krški reljefni oblici
površinski: škrape, kamenice (mali rezervoari vode manji od ponikva), ponikve, lokve, vrela (krški izvor u polju), polja u kršu i krške zaravni
podzemni: kaverne, špilje i jame (stalaktiti i stalagmiti su nastali izdvajanjem kalcijeva karbonata iz otopine stijena – kalcitne naslage)
Polja u kršu
zaravnjeni reljefni oblici nastali tektonskim djelovanjem – to su kotline s ponorima na dnu – Ličko, Imotsko, Gacko, Krbavsko i Sinjsko polje, Blatsko, Ćepićko, Vrgoračko
Ponor
jama u koju voda ponire (u podzemlje inače dospijeva kroz pukotine u stijenama) – ponornice nastaju
Zaravni u kršu
zaravnjeni prostori nastali dugotrajnom korozijom vapnenca – mnoštvo škrapa, ponikvi, kamenica i riječkih kanjona – Sjevernodalmatinska, Južnoistarska i Karlovačka
Nabroji i pokaži na karti najvažnije planine na području gorske i primorske Hrvatske
Učka, Velebit, Plješevica, Risnjak, Bjelolasica, Mosor, Dinara, Biokovo, Svilaja i Kamešnica
Kako je i kada nestalo paleomore Tethys?
pomicanjem litosfernih ploča prije 150 milijuna godina (Alpska orogeneza) – naši prostori postaju dio apsko-dinarskog orogenetskog pojasa – stvaraju se nova mlada gorja: Pireneji, Alpe, Apenini, Karpati i Dinaridi
Ime i nadmorska visina vrhova Dinare i Velebita
Veliki bat (1854 m) – Vaganjski vrh (1757 m)
Svrstaj klimatske modifikatore na geografske, astronomske i meteorološke
geografski: reljef, podloga (refleksija na polovima), morske struje, nadmorska visina, odnos kopna i mora (kontinentalnost/maritimnost)
astronomski: gibanja zemlje (rotacija, revolcuija), geografska širina
meteorološki: atmosfera (vrijeme, kompozicija zraka)
Što i kako utječe na vrijeme i klimu u Hrvatskoj?
1) reljef, maritimnost – Alpe, Dinaridi, More, Panonska nizina
2) morske struje – Golfska struja
3) geografska širina – točno na pola između ekvatora i pola (smještaj u sjevernom umjerenom klimatskom pojasu) – nema temperaturnih ekstrema
4) polja tlaka zraka i utjecaj sekundarne cirkulacije (ciklone i anticiklone)
Koje ciklone i anticiklone utječu na klimu u Hrvatskoj i kako?
Azorska anticiklona (toplo vrijeme)
Islandska ciklona (donosi kišu)
Sibirska anticiklona (vedro i ledeno vrijeme) – zapadna atmosferska strujanja
Tri vrste klima u Hrvatskoj, gdje su prisutne i kakvo vrijeme nose?
1| Mediteranska/sredozemna klima (obala – Dalmacija i Istra) – više padalina po zimi, suha i vruća ljeta (Azorska anticiklona)
2| Snježno-šumska klima – gorska Hrvatska (na većim amplitudama, bjelogorično drveće na planinama)
3| Umjereno topla vlažna klima – ostatak Hrvatske – više padalina po ljetu (jako isparavanje na kontinentu zbog manjka maritimnosti)
Vrste padalina (po tome kako nastaju i po tome u kojem su godišnjem dobu)
dugotrajne i konstantne zimske (frontalne) i kratke i mjestimične ljetne (tuče)
konvekcijske (zbog jakog isparavanja) i orografske (reljefnog postanka, prisilno dizanje vlažnog zraka uz reljefnu prepreku)
Zašto zimi ima više padalina na obali?
zbog Genovske ciklone (jesen-zima)
Magla, kako nastaje?
oblak koji nastaje pri tlu kao posljedica kotlinskog efekta u hladnijem dijelu godine – temperaturna inverzija (pri tlu hladnije nego na većoj visini)
