4. pred Flashcards

1
Q

iz koje plijesni je izoliran penicilin

A

Penicillium notatum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

koje bakterije proizvode streptomicin

A

Streptomyces

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

koji mikroorganizmi su glavni industrijski proizvođači sekundarnih metabolita

A

aktinomiceti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koje sekundarne metabolite najviše proizvode fungi

A

penicilinski antibiotici
statini
griseofulvin
imunosupresivi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

navedi primjere sekundarnih metabolita

A

antibiotici
drugi lijekovi
(mikro)toksini
pesticidi
insekticidi
herbicidi
životinjski i biljni faktori rasta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kako se proizvode swkeundarni metaboliti

A

proizvode se karakterističnim biosintetskim putevima iz međuspojeva primarnog metabolizma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

gdje se odvija citratni ciklus

A

u matriksu mitohondrija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

rezistencija proizvođača na sekundarne metabolite

A

specifični transporteri
kompartmentacija (vezikule)
rezistentni enzimi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

kako možemo provijeriti da li se neki gen eksprimira koji sudjeluje u sekundarnom metabolizmu

A

gen fuzioniramo sa genom za GFP i dobijemo protein koji je označen GFP-om, imamo stanični ekstrakt, 2D PAGE i imamo točkice, to je na razini proteina
a ako je na razini mRNA onda diferencijalno centrifugiramo i izoliramo mRNA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

ako imamo dovoljno eksprimiranih proteina i dovoljno koncentracije kojom metodom specifično možemo popratiti sekundarni metabolizam

A

afinitetna kromatografija
ELISA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Streptomyces sp.

A

-gram-pozitivne bakterije koje formiraju micelij
-vrlo značajni proizvođači sekundarnih metabolita
-pri submerznom rastu biosinteza sekundarnih metabolita je karakteristična za stacionarnu fazu rasta i povezuje se sa limitacijom supstrata
-

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

koji je to unutarstanični signal kod Streptomyces sp.

A

visoko-fosforilirani guanozin (p)ppGpp

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

koja je poveznica između ppGpp i sinteze antibiotika

A

ppGpp promovira transkripciju gena koji kodiraju za proteine/enzime uključene u biosintezu antibiotika
ili je transkripcija ovih gena indirektna posljedica redukcije brzine rasta vrsta Streptomycens zbog inhibicije rRNA sinteze pomoću ppGpp

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kako ppGpp točno utječe na transkripciju

A

veže se na RNA polimerazu te joj tako mijenja konformaciju i tako promijenjena RNA polimeraza “prepisuje” gene za sekundarni metabolizam, a ne gene za primarni metabolizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

koji je to vanstanični signal kod Streptomyces i zašto je važan

A

gama-butirolaktoni: A-faktor
potreban je za biosintezu streptomicina i morfološku diferencijaciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

poliketidi

A

-sekundarni metaboliti
-biosinteza je slična sintezi masnih kiselina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

po čemu se biosinteza poliketida razlikuje od biosinteze masnih kiselina

A

-vrlo različiti acili preteče u sintezi poliketida
-djelomični ili potpuni izostanak reakcije redukcije beta-keto grupe nakon produženja lanca i zbog toga su poliketidi više oksidirani i mogu sudjelovati u više različitih reakcija od masnih kis. npr. reakcije kondenzacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

korizmati

A

-sekundarni metaboliti
-korizmička kiselina je “raskršće” u biosintezi aromatskih spojeva
-raskršće u primarnom metabolizmu je acetil-coA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

sintetska biologija

A

sinteza cijelih setova gena sa odgovarajućim promotorima i njihov transfer u stanice pogodnog industrijskom mo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

što je generacijsko vrijeme

A

to je vremenski period tijekom kojeg iz jedne stanice nastanu dvije stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

koje su to razine regulacije metabolizma

A
  1. transkripcija
  2. translacija
  3. postranslacijske promjene proteina
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

koje su to posttranslacijske promjene proteina kod mehanizma regulacije metabolizma

A
  1. kompetitivna inhibicija
  2. alosterička regulacija (nekovalentna)
  3. kovalentne promjene
  4. kompartmentacija
  5. specifična rekombinacija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

regulacija složenih metaboličkih puteva na razini aktivnosti enzima

A

-izoenzimi
-usklađena (kooperativna, multivalentna) regulacija povratnom spregom
-kumultativna regulacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

operon

A

-funkcionalna genetička jedinica koja sadrži regulacijske i strukturne gene
-osnovna transkripcijska jedinica iz koje se proizvodi jedna, u pravilu policistronksa mRNA sa pojedinačnog promotora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

cistron

A

sturkturni gen koji kodira za protein

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

start kod

A

ATG

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

STOP kod

A

TAA/TAG/TGA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

leader sekvenca

A

prepoznaje fosfolipidni dvosloj i odgovorna je da vodi protein kroz taj fosfolipidni dvosloj i poslije se može hidrolitički cijepati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

inducibilni operon

A

represorski protein veže se na operaor i onda nema ekspresije gena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

negativna kontrola inducibilnog operona

A

represorski protein veže se na operaor i onda nema ekspresije gena
kad je negativna kontrola postoji i induktor koji se veže na represor i on mu promijeni konformaciju, represor disocira sa DNA i onda dolazi do sinteze policistronske mRNA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

represibilni operon

A

postoji inaktivni represor i tada dolazi do prepisivanja gena, ali ako postoji korepresor kompleks korepresor-represor se veže na operator i inhibira transkripciju gena, to je ujedno i negativna kontrola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

pozitivna kontrola inducibilnog operona

A

postoji aktivator i ako je samo on prisutan nema ekspresije gena, potreban je i koaktivator da bi došlo do ekspresije tog gena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

pozitivna kontrola represibilnog operona

A

postoji aktivator protein koji aktivira transkripciju, ali ako postoji i represor on inaktivira aktivator i ne dolazi do ekspresije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

proizvodni mutanti

A

spontani ili inducirani mutanti koji su izgubili sposobnost regulacije određenog dijela metabolizma
-zbog mutacije “prekomjerno” proizvode određeni metabolit

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

vrste proizvodnih mutanata

A

regulacijski (ne-represibilni) mutanti
auksotrofni mutanti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

regulon

A

grupa operona koju kontrolira zajednički regulacijski protein
-operoni koji čine regulon u pravilu su bez nekog reda razmješteni po genomu
glp-regulon

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

od koliko operona se sastoji glp-regulon i opiši svaki

A

sastoji se od 4 operona
operon 1- kodira za enzime za anaerobni metabolizam glicerol-fosfata
operon 2- kodira za enzime za aerobni metabolizam glicerol-fosfata
operon 3- kodira za peoteine/enzime koji su uključeni u trasnport i metabolizam glicerola
operon 4- kodira za enzime za transport glicerol-fosfata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

modulon

A

grupa regulona i/ili operona u kojoj je svaki član grupe pod kontrolom zajedničkog globlnog proteina
crp modulon

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

crp modulon-od čega se sastoji i za koje proteine/enzime kodira

A

lac i sor operon
gal, glp, mal regulon
kodira za proteine/enzime katabolizma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

kolika je koncentracija cAMP-a u stanici

A

1-10 mikromola
skoro cijeli katabolizam je pod regulacijom ove alarmonske molekule

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

šta je alarmon i koji su alarmoni za katabolizam, a koji za anabolizam

A

to je mala molekula koja signalizira stresno stanje pa tako djeluje kao globalni regulator
za katabolizam: cAMP
za anabolizam ppGpp i pppGpp

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

stimulon

A

velika grupa operona koji reagiraju na istu pojedinačnu pobudu, a da pri tome nisu regulirani djelovanjem zajedničkog regulacijskog proteina
primjer pobude: glad, toplinski šok, oštećena DNA, infekcija fagom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

četiri uloga kinaze

A

fosforilacija ugljikohidrata u metaboličke svrhe
fosforilacija proteina u regulatorne svrhe
provođenje signala u uvjetima u okolini stanice
morfološko biokemijska diferencijacija stanica kao što je sporulacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

kod kataboličke represije izvorom ugljika za enterobakterije karakteristični su

A

brz rast na glukozi (“glukozni efekt”)
diauksijski rast na glukozi i još jednom izvoru ugljika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

kada se javlja katabolička represija izvorom ugljika

A

kada katabolizam prevlada anabolizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

koje je osjetilo za kataboličku represiju izvorom ugljika

A

PTS

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

koji protein je globalni regulon kod prijelazne ili stalne represije i opiši šta se točno događa

A

prvo imamo PTS koji je osjetilo za KRIU i on prenosi informaciju preko IIAglc proteina do adenilat ciklaze i onda preko cAMP do crp modulona i on se pokreće
crp protein crp modulona je globalni regulator

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

geni lac operona i za šta kodiraju

A

lacZ beta galaktozidaza
lacY membranska permeaza
lacA galaktozid transacetilaza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

koji je represor lac operona

A

LacI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

koji je tip glikozidne veze u laktozi a koji u alolaktozi

A

laktoza 1,4
alolaktoza 1,6

51
Q

šta je intercistronska regija

A

cistron je gen, a intercistrinska regija je prostor između dva gena

52
Q

što sadrži intercistronska regija lac operona

A

-mjesto vezanja kompleksa cAMP-CRP koji je aktivator transkripcije
-operator za vezanje produkta lacI gena (represora)
-dva promotorska mjesta za vezanje RNA-polimeraze

53
Q

ptomotor P2 kod lac operona

A

-odgovoran je za bazalnu, konstitutivnu ekspresiju strukturnih gena lac operona
-veže čvrsto RNA-polimerazu
-inicijacija transkripcije je jako slaba
-koncentracija beta-galaktozidaze i laktoza permeaze u stanici je vrlo mala

54
Q

koja dva signala su potrebna za potpunu indukciju operona

A

-visoka koncentracija cAMP u stanici (“glad”)
-prisutnost laktoze u okolini stanice

55
Q

koji su produkti hidrolize laktoze

A

glukoza i galaktoza

56
Q

kako izazvati glad kod E.coli

A

u kemostatu limitacijom supstratom ili šaržno u stacionarnoj fazi

57
Q

što je to trostana ravnoteža kod beta-galaktozidaze

A

beta-galaktozidaza izomerizira laktozu u alolaktozu i djelomično je hidrolizira u glukozu i galaktozu
znači trostana ravnoteža jer imamo laktozu, alolaktozu, D-galaktozu i D-glukozu

58
Q

šta je ionduktor kod lac operona

A

alolaktoza

59
Q

koji tip operona je lac operon

A

inducibilni

60
Q

kako kompleks cAMP-CRP utječe na transkripciju

A

kompleks se veže na mjesto vezanja u intercistronskoj regiji i time reprimira transkipciju sa P2 i aktivira transkripciju sa P1
-na ovaj način se povećava afinitet vezanja RNA-pol na DNA
-istovremeno nse lakše pokreće i nastavlja elongacija mRNA

61
Q

gdje represor kod lac operona onemogućava trasnkripciju

A

transkripciju sa P1, pa preostaje samo bazalna transkripcija sa P2

62
Q

zašto nam treba puno kopija gena lac operona

A

jer imamo puno laktoze u stanici, treba je transportirati, mrtabolizirati i treba represoru onemogućiti da se veže na operatorsko mjesto

63
Q

koja vrsta transporta je kada se transportira laktoza u e.coli

A

sekundarni transport i ovisan je o elektrokemijskom gradijentu pa u procesu trebamo podesiti pH

64
Q

diauksijski rast prepričaj i skica

65
Q

ima li kompleka cAMP-CRP kada je samo laktoza

66
Q

hoće li doći do transkripcije gena lac operona u destiliranoj vodi, opiši

A

ne i to je jedini slučaj

67
Q

koja je razlika kod gram-poz bakterija kod KRIU

A

nemaju crp protein
cAMP se u citoplazmi nalazi u tragovima
nemaju proteina IIAglc
umjesto crp modulona djeluje ccpA
promotorske cre sekvence na koje djeluje CcpA protein

68
Q

kako ćemo zaobići kataboličku represiju glukozom, a ima glukoze u stanici?

A

uvest ćemo mutaciju u EII onda nema trabnsporta i fosforilacije glukoze
tako mutantom na glukozi možemo proizvoditi inzulin

69
Q

koji je represor kod gram poz, a koji kod gram neg bakterija

A

poz-CcpA
neg-LacI

70
Q

koji su načini prilagodbe i preživljavanja bakterija u različitim uvjetima

A

re-modeliranje proteinskih kompleksa, prenošenje signala fosforilacijom i proteoliza

71
Q

kako se aminokiseline uključuju u metabolizam ugljika i primjer

A

potrebno je deaminirati Ak
primjer je glutamin i alfa-ketoglutarat i tako se uključuje u citratni ciklus

72
Q

kojom brzinom rade robosomi

A

maksimalnom, 16 AK po sekundi

73
Q

šta se događa s e-coli kada je u siromašnim podlogama, a šta kada je u bogatim (generacijsko vrijeme i broj kromosoma)

A

u siromašnim generacijsko vrijeme je tri sata i ima oko 2000 ribosoma po stanici
u bogatoj generacijsko vrijeme je 20 min i ima oko 20 000 ribosoma po stanici

74
Q

kako prebrojati robosome u stanici

A

uzgojimo na siromašnoj ili bogatoj podlozi, razbijemo stanice, diferencijalno centrifugiramo pa protočna cirometrija ili se ribosom označi GFP-om

75
Q

kako uzgojiti mo u inimalnoj podlozi

A

šaržno pa ćemo staviti određenu konc koja nas zanima prvo u niskoj koncentraciji ili kontinuirano pa ćemo imati limitaciju tog supstrata

76
Q

opiši šta se događa kod shift up i down eksperimenta

A

69 i 70 slajd

77
Q

“stoga” kontrola ili “stogi” odziv

A

kompleksni odziv u kojem je uspostavljena regulacijska povezanost između
-brzine rasta stanica
-veličine stanica
-broja ribosoma u stanici

78
Q

u kojim sve reakcijama sudjeluje (p)ppGpp

A

sudjeluje u regulaciji transkripcije, translacije, regulira sintezu rRNA i tRNA

79
Q

kako je istražena sinteza ppGpp-a

A

u bakteriji e-coli u uvjetima stresa istražen je RelA/SpoT modulon

80
Q

koju reakciju katalicira RelA

A

sintezu ppGpp-a iz GTP-a uz utrošak ATP-a

81
Q

puno ime enzima Gpp

A

pppGpp-5’-fosfohidrolaza

82
Q

puno ime enzima SpoT

A

(p)ppGpp-3’-pirofosfohidrolaza

83
Q

puno ime enzima Ndk

A

nukleozid-5’-difosfat kinaza

84
Q

kako se Ak mogu transportirati u stanicu

A

simportom sa H+ ionima

85
Q

koja je uloga SpoT enzima kod situacije zakoćenja ribosoma

A

on može sintetizirati, ali i razgraditi ppGpp
odgovroan je za drugi krug sinteze pppGpp-a koji djeluje na pobudu izazvanu nedostatkom izvora C

86
Q

koje su neke uočene promjene kod povećanja koncentracije ppGpp-a

A

-“zakočenje” brojnih ribosoma i prestanak sinteze proteina
-inhibicija aktivnosti RNA-pol vezanje ppGpp-a na beta podsjedinicu
-ne formiraju se nove replikacijske viljuške (prestanak sinteze DNA)
inhibicija transkripcije gena za stabilne RNA moleule (tRNA i rRNA)
-akumulacija nedovršenih peptida u stanici aktivira “stres-proteine” koji potiču proteolizu čime se kratkotrajno nadoknađuje manjak aminokiselina
-aktiviraju se biosintetski i katabolički operoni

87
Q

50 integriranih metaboličkih blokova (modulona) u bakterijskoj stanici podijeljeno je u četiri klase

A

-moduloni uključeni u dobavu supstrata i energije
-moduloni uključeni u prilagodbu stresu
-moduloni uključeni u diferencijaciji stanica (sekundarni metabolizam, sporulacija)
-moduloni uključeni u agregaciju stanica i “kontakt” među stanicama (biofilmovi, dentalni plakovi, quorum sensing)

88
Q

šta je vegetativni stanični ciklus

A

stanice svih mo povećavaju svoju masu, rastu i dijele se i tako mogu nastati dvije identične stanice kćeri, taj cjelokupni proces je vegetativni stanični ciklus
-povećanje mase spominjali smo kod shift-up pa je jako teško prepoznati da li se stanica prilagođava novonastalim uvijetima ili se ćeli dijeliti

89
Q

šta se događa kod vegetativnog staničnog ciklusa kod prokariota

A

genetski materijal je udvostručen
novonastali kromosomi su separirani
stanica je podijeljena

90
Q

koje su faze vegetativnog staničnog ciklusa, trajanje perioda faza

A

B, C, D
trajanje c id perioda ne ovisi o brzini rasta mo
trajanje b perioda se povećava sa generacijskim vremenom

91
Q

formiranje spore je način

A

preživljavanja stanice u nepovoljnim uvjetima
širenje i kolonizacija različitih staništa(strujanje zraka, oborine, životinje)

92
Q

kako započinje sporulacija i šta nastane

A

započinje asimetričnom diobom stanice
nastaje prespora (razvija se u endosporu) i stanica majka (lizira i tako otpušta endosporu)

93
Q

pobude koje iniciraju sporulaciju nisu precizno definirane, a mogu biti

A

-iscrpljivane supstrata (“glad”); izvori N,C, smanjena koncentracija GTP-a
-određena gustoća stanica (quorum sensing)
malobrojne stanice određene vrste mo u uvjetima “gladi” ne sporuliraju
komunikacija vanstaničnim proteinskim faktorima-signalnim molekulama
-sinteza DNA
DNA potrebna za formiranje kromosoma stanice majke i kromosoma spore

94
Q

inicijacija sporulacije kod B.subtilis

A

uključuje različite signale koji aktiviraju histin protein kinaze

95
Q

zašto je teško istraživati pobude sporulacije

A

kada nemamo izvore ugljika imat ćemo malu brojnost stanica

96
Q

morfološke karakteristike sporulacije opiši i skica

97
Q

koliko gena postoji u fazi sporulacije i za koje proteine kodiraju

A

24 gena i kodiraju za signalne, regulacijske i strukturne proteine koji su aktivni u različitim fazama sporulacije

98
Q

kako započinje inicijacija fosforilacije

A

fosforilacijskom kaskadom
nekoliko protein kinaza čini tkz. fosforelej sustav i kao posljedica fosforilacijske kaskade dolazi do segregacije sigma faktora, tj. sinteze 4 specifična sigma proteina

99
Q

zašto je teško odrediti koncentraciju spojeva u sporama

A

spore su jako črvste pa ih je teško razbiti
također je malo spora i uz to mala je koncentracija tih spojeva u sporama čak i kada ih dodatno uzgojimo u stresnim uvjetima

100
Q

puni nazin 3-PGA

A

3-fosfoglicerinska kiselina, visokoenergetski spoj

101
Q

“pospanost” stanice

A

u stanici postoje aktivni enzimi i metabolički putevi da dođe do nasatjanja vegetativne stanice kada spora pređe u povoljne uvjete

102
Q

nabroji sve fosforilacijske kaskade koje smo učili

A

PTS
neciklička i ciklička fotofosforilacija
inicijacija sporulacije

103
Q

dvije uloge sigma faktora

A

transkripcija i inicijacija sporulacije

104
Q

kako napraviti malu gustoću stanica

A

razrijediti u destiliranoj vodi ili minimalnoj podlozi i onda napravimo shift-down eksperiment

105
Q

kako odrediti koncntraciju DNA

A

spektrofotometrijski na 260 nm, znači izoliramo DNA i odredimo optičku gustoću

106
Q

koje su to pobude stacionarne faze

A

to su zapravo uvjeti u stacionarnoj fazi tijekom šaržnog uzgoja:
-ima malo ili ništa supstrata
-ima jako puno stanica
-ima puno proizvoda metabolizma i drugih proizvoda koje stanica proizvodi
-koncentracija kisika ako je mo aeroban je niska jer je koncentracija drugih sastojska podloge visoka i visoka je gustoća stanica

107
Q

proteini phospho-relay puta

A

SpoOF
SpoOB
SpoOA

108
Q

koji proteini su transmitteri signala, a kogi receiveri signala kod sporulacije

A

transmitter (Kin A i Comp)
receiver (SpoOA i ComA)

109
Q

na koje gene SpoOA djeluje pozitivno, a na koje negativno

A

negativno djeluje na gen abrB koji kodira za AbrB represor vlastitog gena
pozitivno na gene koji kodiraju za sigma faktore F i E

110
Q

koje sigma faktore ima stanica majka, a koje spora

A

majka: E i K
spora: F i G

111
Q

što je potrebno za sintezu sigma K

A

potrebna je mjesno-specifična rekombinacija koju katalizira specifična rekombinaza
rekombinacijom nasatje gen koji kodira za prekursor i onda posttranslacijskim modifikacijama nastane sigma K

112
Q

koje su faze klijanja spora

A

aktivacija
klijanje

113
Q

sigma G provodi transkripciju kojih gena

A

gena za formiranje korteksa i gena za sazrijevanje spore

114
Q

sigma K u čemu sudjeluje

A

sudjeluje u formiranju korteksa i motača spore kao i u sintezi proteina/enzima koji kataliziraju autolizu stanice i “oslobađanje” spore

115
Q

što su fermentacijski procesi

A

podrazumjevaju anaerobne redoks reakcije u kojima se supstratnom fosforilacijom pridobiva ATP
-supstratna fosforilacija povezana je s oksidacijom supstrata
-tijekom oksidacije supstrata transport elektrona nije povezan s pridobivanjem energije

116
Q

metabolizam ugljikohidrata (vrste fermentacije)

A

homolaktična fermentacija
heterolaktična fermentacija
fosfoketolazni put
metabolizam ugljikohidrata kod Bifidobacterium bifidum

117
Q

zašto bakterije mliječne kiseline proizvode laktat

A

on može biti akceptor ili donor elektrona

118
Q

zašto u uvijetima limitacije supstrata proizvodi acetil-coA, acetat i etanol

A

jer se kod acetata proizvede 1 ATP, a kod etanola reoksidira NADH i tako stanica pridobije malo energije u fazi limitacije supstratom

119
Q

koje supstrate prepoznaje EII podjedinica za manozu kod transporta UH kod BMK

A

manoza
glukoza
fruktoza i neki analozi (2DG)

120
Q

fruktoza koja se fosforilira nakon transporta permeazom i fruktoza koja se fosforilira tijekom PTS-a EII za fruktozu i EII za manozu

A

permeaza F-6-P
PTS EII fru F-1-P
EII man F-6-P

121
Q

kojim vrstama transporta se transportira galaktoza

A

permeaza
EIIgal
permeaza koja je ovisna o gradijentu protona

122
Q

kako se transportira laktat

A

simport sa H+ ionima
citrat/laktat antiport