Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

FIM > 2.pred > Flashcards

2.pred Flashcards

1
Q

vrste svjetlosne mikroskopije

A

izravna (transmisijska)
fazno-kontrastna
diferencijalno-kontrastna
tamnog polja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

metode elektronske mikroskopije

A

diferencijalno bojanje
mikrotomski presjek

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

vrste elektronske mikroskopije

A

izravna elektronska mikroskopija (TEM)
skenirajuća elektronska mikroskopija (SEM)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

difrakcija X-zraka
što proučava

A

-proučava strukture makromolekula
-najvažnija metoda za karekterizaciju 3D strukture proteina i enzima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

metode dobivanja ekstrakta stanice

A

ultrazvukom
osmotski šok
u tarionicima i kugličnim mlinovima
propuštanjem kroz mali otvor pod visokim tlakom
-uporaba ekstrakcijskog reagensa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

vrste centrifugiranja

A

diferencijalno centrifugiranje
razdvajanje u gradijentu gustoće
razdvajanje na temelju gustoće plutanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

koje metode koristimo kada želimo odvojiti proteine

A

ionsko-izmjenjivačka kromatografija, gel-filtracija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

koja metoda je dobra za razdvajanje oligosaharida

A

ionsko izmjenjivačka kromatografija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

kojim metodama se razdvajaju proteini označeni tag-ovima

A

HPLC
FPLC (fast protein liquid chromatography)-kod većih koncentracija i volumena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

vrste tag-ova

A

Strep
His
GST (glutation-S-transferaza) to je protein
Flag

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

kojom metodom možemo analizirati jako male koncentracije proteina

A

nanoLC

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kako možemo detektirati ugljikohidratne podjedinice kojima su proteini glikozilirani i zašto

A

nanoLC
inače je jako teško detektirati jer uvijek postoji više podjedinica i postoje cijeli lanci, ali i zbog molekulske mase jer su ugljikohidrati slični po svojoj molekulskoj masi i svojstvu da primaju naboj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

kojom metodom možemo odrediti koncentraciju AK i kako se priprema uzorak

A

plinska kromatografija
aminokiseline se izvrsno otapaju u vodi, ali nisu hlapljive zato ih je potrebno derivatizirati i prevesti u estere koji su hlapljivi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

šta sve možemo razdvajati i analizirati plinskom kromatografijom i zašto koristimo GC

A

ugljikovodike, alkohole i aromate
daje informaciju o strukturi i koncentraciji spojeva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

vrste gel elektroforeza

A

SDS-PAGE
LDS-PAGE
nativna PAGE
IEF
2D

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

kojom metodom možemo procijeniti masu određenih denaturiranih proteina

A

SDS-PAGE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

šta možemo saznati kada usporedimo SDS-PAGE i nativne PAGE

A

u SDS-PAGE su proteini denaturirani pa tako procjenjujemo masu monomera, a u nativnoj proteini mogu biti dimeri, tetrameri i onda možemo usporediti koliko monomera ima u nativnom proteinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

FAD koje obojenje i na koliko nm

A

žuto na 340 nm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

koji kofaktor imaju dehidrogenaze i na koliko nm

A

NADH na 340 nm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

kako možemo detektirati točkastu mutaciju

A

ionsko-izmjenjivačka kromatografija
prvo stupnjevito eluriamo proteine, nakon toga uvedemo točkastu mjutaciju i vidimo da se protein ponaša kao npr. protein 1, uglavnom točkasto mutacijom promjenimo samo jednu ak i vidimo kakko se FAD drugačije smjestio u AM

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

cirkularni dikroizam šta je i zašto se koristi

A

-spektoskopska metoda koja otkriva informacije o kiralnosti molekule
-koristi se za identifikaciju kiralnih spojeva, njihovih konfiguracija, daje mogućnost predviđanaj sekundarnih struktura proteina i drugih bioloških makromolekula, moguće je pratiti procese vezanja liganada

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

kako se može pratiti aktivnost enzima

A

primjena mikrosenzora
to je važno jer u jako malim volumenima možemo potrošiti malo enzima, supstrata i napraviti analizu našeg enzima
za one proteine za koje kodiraju geni koji se slabo eksprimiraju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

na kojem principu se baziraju mikrosenzori

A

smanjenje intenziteta fluorescencije (eng. quenching) kisikom
-kisik je poznat utišivač fluorescencije u smjesi, u reakciji se troši kisik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

kapilarna elektrokromatografija

A

HPLC i kapilarna elektroforeza
za vrlo male koncentracije i dobijemo jako fine pikove

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

kako možemo detektirati protein koji je obilježen GFP-om

A

direktno mikroskopom ili detektorom detektirati kako se protein sintetizira i namata po intenzitetu fluorescencije, možemo pratiti i kako se taj protein kreće bilo da je sekrecijski protein (svj. prolazi kroz Golgijev aparat) ili se trasportira u neki organel unutar stanice kod eukariota

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

kako možemo pratiti interakciju dva proteina

A

sustav dva hibrida
fluorescentno obilježiti jedan protein npr. zelenim fluorescentnim proteinom, a drugi crvenom fluorescencijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

kako možemo pratiti hidrofobnost proteina

A

pomoću fluorescencijen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

nabroji tri metoda u kojima trebamo električno polje

A

elektroforeza
kapilarna elektrokromatografija
?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

tri metode koje trebaju pumpu

A

HPLC
GC
MS

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

nabroji neke primjene GFP-a

A

obilježavanje stanica i organela
marker kod fuzije
ekspresija gena
protein-protein međudjelovanje
lokalizacija proteina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

koponente MS sustava

A

ulazak uzorka
ionizacija
analizator
detektor
spremanje i obrada podataka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

ESI-puni naziv i ponovi postupak

A

ElectroSpray Ionization
29.str

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

IT-puni naziv i ponovi postupak

A

Ion Trap
31.str

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

što koristimo kada želimo karakterizirati proteine, peptide i druge molekule kod malih koncentracija

A

MS-IT

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

in silico modeli

A

set primarnih informacija koji se odnosi na određeni (mikro)organizam
-baza podataka načinjena od biokemijskih, genetičkih i drugih podataka čiji se međuodnos može opisati matematičkim jednadžbama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

zašto stanice u kemostatu pratimo u eksponencijalnoj fazi

A

jer tada imamo puno stanica i ako želimo izolirati neki sastojak stanice imat ćemo ga u dovoljnoj koncentraciji

37
Q

koja je glavna zakonitost kemostata

A

D=mi
D je brzina razrjeđenja
mi je specifična brzina rasta mo
protok na ulazu i na izlazu mora biti isti [L/h]

38
Q

kako možemo popratiti biomasu u kemostatu

A

označiti fluorescencijom i tako pratiti

39
Q

kada uzimamo uzorak za analizu u kemostatu

A

kada prođe 5 korisnih volumena

40
Q

problemi vezani za uspostavljenje ustaljenig stanja u kemostatu

A

neidealno miješanje (koncentracijski gradijent)
rast biomase na stijenkama
koncentriranje stanica u pjeni
vrijeme obrade uzorka prije analize

41
Q

kako su istraživači okarakterizirali metabolički put glikolize

A

mutacijama
prvo moramo znati gen koji kodira za određeni enzim i kada izbacimo taj gen glikoliza staje

42
Q

kako se kontrolira metabolizam glukoze i šta to pokazuje

A

povratnom spregom
to pokazuje promjena koncentracije unutarstaničnih međuspojeva

43
Q

kemostat in vivo-kakve su koncentracije G6P i GAP-a u periodu od 100 s

A

visoke su zbog regulacije glikolize i pentoza-P puta

44
Q

koji međuspoj glikolize utječe na aktivnost piruvat kinaze

A

fruktoza-1,6-bisfosfat

45
Q

zašto ne nastaje glikogen kada se glukoza transportira u stanicu nego se odvija glikoliza

A

jer je za taj proces potrebna visoka koncentracija ATP-a

46
Q

NMR

A

nuklearna magnetska rezonancija
-in vivo NMR je neinvazivna metoda određivanja koncentracije metabolita u različitim odjeljcima stanice

47
Q

koji se princim NMR metode

A

u magnetnom polju elektroni određenog atoma kruže u smjeru ovog polja; kruženjem elektrona nastaje drugo, suprotno magnetno polje oko jezgre atoma; gustoća elektrona oko jezgre ovisi o vrsti jezgre i vrsti veza kod određene molekule (npr. metanol)

48
Q

primjena NMR

A

-NMR analiza 31P omogućava praćenje metabolizma ugljikohidrata jer se ovom metodom mogu razlikovati unutarstanični i vanstanični anorganski fosfat, zatim pirofosfat, ATP
-NMR analiza 13C zahtijeva korištenje spojeva bogatih na ovom izotopu; metaboličko inženjerstvo

49
Q

zašto nam je korisno metaboličko inženjerstvo u proizvodnji

A

jer u jednom trenutku je potrebno usporiti rast biomase jer nam treba izvor ugljika, dušika za proizvodnju ciljanog proizvoda, plus ne želimo na kraju bioprocesa imati nekoliko tona biomase nego naravno više ciljanof proizvoda

50
Q

što se dogodi kada se radi sa parnim izotopom u NMR-u

A

tada se spoj ne vidi na spektru

51
Q

nabrojite tri metode kojima možemo pratiti konverziju molekula različitih metaboličkih puteva

A

NMR
primjena radioizotopa
fluorescencija

52
Q

kakvi brojači postoje kod primjene radioizotopa

A

Geiger i scintilacijski brojači

53
Q

zašto se primjenjuju radioizotopi

A

-stpnjevita ili udarna pobuda: određivanje redoslijeda reakcija u biokemijskim putevima
-praćenje ugradnje građevnih blokova u polimere
-lokalizacija određenih funkcijqa u stanici:autoradiografija, analiza frakcija stanica
-proučavanje transporta u stanicu

54
Q

scintilacijsko brojanje

A

određivanje radioaktivnog raspada određene tvari, tj. određivanje količine radioaktivnosti u uzorku
-energija koja se oslobađa tijekom radioaktivnog raspada prevodi se u energiju koja se mjeri scintilacijskim brojačem

55
Q

scintilacijski brojač-šta je i kakve izotope koristi

A

fotoćelija visoke rezolucije koja može detektirati alfa-četice, beta-čestice i gama i x zrake. te pozitrone, Comptonove i Angerove elektrone
-korissti parne izotope (14C, 32P) i po tome se razlikuje od NMR

56
Q

šta su protutijela

A

to su proteini koje proizvode kralješnjaci kao obranu nakon infekcije

57
Q

što sve mogu biti antigeni

A

proteini, DNA, RNA, polisaharidi, organeli, druga antitijela

58
Q

kakva sve antitijela postoje

A

heteroklonska i monoklonska
-Heteroklonska antitijela su smjesa antitijela koja dolaze od različitih B-limfocita i prepoznaju različite epitope (dijelove antigena) na istom antigenu.
-Monoklonska antitijela su homogena populacija antitijela koja dolaze od jednog klona B-limfocita i prepoznaju jedan specifičan epitope na antigenu.

59
Q

primarne stanice

A

stanice oslobođene od ostalog dijela tkiva uzgojene u prikladnim uvjetima, rastu i razmnožavaju se tek nekoliko generacija

60
Q

besmrtne stanice

A

kontinuirane stanične linije, posebni izolati koji se razmnožavaju beskonačno

61
Q

hibridoma

A

hibrid između primarnih stanica B limfocita i mutiranih - tumornih stanica B limfocita, besmrtne stanice sa značajkama primarnih stanica

62
Q

zašto se primjenjuju antitijela i koje su to metode

A

jer daju mogućnost kvalitativne i kvantitativne analize specifičnih antigena
-RIA (RadioImmunoAssay)-antitijela sa radioizotopom
-ELISA ( Enzyme-Linked Immunosorbent Assay)-antitijela s enzimom

63
Q

kako možemo odresiti redoslijed aminokiselina

A

spektrometrija masa

64
Q

kako možemo istraživati lipide

A

MS/MS sustav

65
Q

MS/MS sustav shema

A

LC
ionizacija (ESI)
kvadrupol (m/z filter)
kolizija
kvadrupol
detektor, pojačivač signala

66
Q

nabroji tri mjesta za sintezu lipida

A

endoplazmatski retikulum
golgijev aparat
mitohondrij kod kvasca

67
Q

u čemu sve sudjeluju lipidi

A

u izgradnji membrana i prenošenju signala

68
Q

kakav tip masnih kiselina je bolji za stanicu kod izgradnje membrana i zašto

A

nezasićene masne kisleine jer je onda membrana fluidna

69
Q

struktura lipida membrane arhebakterija

A

eteri glicerola i dugolančanih alkohola izoprenske strukture

70
Q

struktura lipida membrane pravih bakterija i eukariota

A

esteri glicerola tkz. glicerofosfolipidi

71
Q

kakve masne kiseline po strukturi mogu biti (one koje izgrađuju membrane)

A

-ravni zasićeni lanci (palmitinska i stereinska)
-ravni nezasićeni lanci, cis dvostruka veza (oleinska)
-razgranati lanci (prokarioti)
-lanci sa ciklopropanom (prokarioti)

72
Q

šta sve ulazi u građu membrane osim glicerofosfolipida

A

glikolipidi
steroli (kolesterol, zimosterol, ergosterol)

73
Q

kojaje uloga sterola u membrani

A

oni stabiliziraju membranu i povećavaju fluidnost mebrane
-regulacija fluidnosti membrane od birne je važnosti za stanične funkcije, naročito za funkcije proteina u membrani

74
Q

osnovne funkcije lipida u stanici

A

-spremište energije i spojeva (m.kis. i steroli) za biogenezu membrana stanice
-polarni lipidi dio su matriksa staničnih membrana
-osim barijere, lipidi omogućavaju pupanje, fuziju i druge promjene membrane koje su preduvijet za procese diobe stanice, reprodukcije i transporta
-lipidi sudjeluju u procesima prijenosa signala/informacija u membrani (hidrofobni dio) i citosolu (hidrofilni dio)

75
Q

gdje se nalazi respiratorni lanac kod prokariota, a gdje kod eukariota

A

kod prokariota je na citoplazmidnoj membrani, a kod eukariota na unutrašnjoj strani mitohondrija

76
Q

osnovne funkcije lipidnog dvosloja

A

-osmotska barijera
-smještaj proteina membrane koji obavljaju brojne funkcije mebrane

77
Q

koje su sve funkcije membranskih proteina

A

-transport tvari u i iz stanice
-fosforilacija
-fotofosforilacija
-oksidoredukcijeske reakcije(respiratorni lanac)
-biosinteza stanične stijenke
-primanje signala iz okoline stanice
-povezivanje citoskeletona i vanjskog omotača
-pretvorba energije potrebne organelima za proces pokretanja

78
Q

kojim interakcijama su proteini ugrađeni u lipidni dvosloj

A

hidrofobnim interakcijama

79
Q

organele s dvostrukom membranom

A

jezgra
mitohondrij
kloroplast

80
Q

organele s jednostrukom membranom

A

endoplazmatski retikulum
golgijev aprat
lizozom
peroksizom

81
Q

gdje se odvija beta oksidacija

A

u mitohondrijima

82
Q

zašto je ATP potreban vezikulama

A

za dobivanje energije jer je vezikulama za transport nekih tvari potrebna energija

83
Q

koje izvore energije koristi stanica

A

-kemijska energija: reducirani spojevi, spojevi sa velikom energijom hidrolize, gradijent protona
-svjetlosna energija

84
Q

dobivanje ATP-a u kataboličkim reakcijama odvija se na koja tri načina

A

-fosforilacija u lancu supstrata (citoplazma, glikoliza)
-oksidativna fosforilacija (biomembrane)
-fotofosforilacija (biomembrane)

85
Q

gdje se odvija oksidativna fosforilacija kod prokariota, a gdje kod eukariota

A

prokarioti na plazminoj membrani, eukarioti na unutrašnjoj membrani mitohondrija

86
Q

kod prijenosa elektrona i stvaranja gradijenta protona koje se molekule mogu prenijeti osim protona

A

NADP/NADPH
molekule koje mogu oksidirati kao što je par piruvat/laktat

87
Q

koji su spojevi oksidirani, a koji reducirani u anaerobnim respiracijama

A

oksidirani su organski spojevi ili vodik
reducirani su nitrat, nitrit, ioni željeza, ugljični dioksid, sulfat ili organski spojevi klora

FIM (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions