Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

GIS > 2. Formiranje i struktura grupa > Flashcards

2. Formiranje i struktura grupa Flashcards

1
Q

Djelovanjem čega se formiraju grupe?

A

Grupe se formiraju djelovanjem osobina ličnosti, situacijskih čimbenika i interpersonalnih procesa.
Grupe se formiraju i kao rezultat okolinskih čimbenika koje ljude “guraju” jedne prema drugima.
Grupe se ponekad formiraju i neočekivano kada pojedinci shvate da se sviđaju jedni drugima, a ova privlačnost stvara osnovu za razvoj interpersonalnih odnosa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

O čemu ovisi formiranje grupe?

A

Formiranje grupe ovisi o samim članovima grupe - neke osobe će se vjerojatnije priključiti grupi od drugih.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

O čemu ovisi pridruživanje grupama?

A
  • osobine ličnosti
  • rodne razlike
  • socijalna motivacija
  • privrženost
  • iskustvo i preferencije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

O čemu ovisi afiliacija?

A
  • socijalna usporedba
  • socijalna potpora
  • društvo
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako broj i naziv grupa utječu na postojanje?

A

Broj i nazivi grupa variraju od autora do autora.
No, brojni modeli ističu interpersonalne ishode koje treba postići da bi grupa postojala duže vrijeme.
Npr. članovi brojnih grupa moraju saznati tko su ostali članovi, članovi moraju postići određenu razinu međuzavisnosti i suočiti se sa sukobom (Hare, 1982; Lacoursiere, 1980; Wheelan, 1994).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kroz koje faze prolaze male grupe?

A

Male grupe prolaze kroz faze formiranja, sukoba, učinkovitosti i raspada kako razvijaju svoj identitet i nastoje postići ciljeve, pri čemu i protok vremena djeluje na grupne procese i učinak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koje su faze razvoja grupa i je li su sve obavezne?

A

Obično nalazimo 5 faza razvoja grupe (Tuckman, 1965; Tuckman i Jensen, 1977).
1. Formiranje (forming)
2. Sukobljavanje (storming)
3. Normiranje (norming)
4. Učinak (performing)
5. Završetak grupe (adjourning)
Neke grupe mogu neke faze preskočiti, ili se vratiti ranijim fazama ili se raspasti prije nego li postignu ciljeve.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je faza formiranja?

A

Prva faza. Članovi se nastoje upoznati i procijeniti hoće li se uklopiti. Budući da se međusobno ne poznaju, velika je usmjerenost na voditelja grupe. U idealnim slučajevima ovo razdoblje orijentacije omogućuje svakom članu upoznavanje ciljeva grupe i statusne odnose.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je faza sukobljavanja?

A

Druga faza. Nastupa kad se članovi već poznaju, ali traže načine razrješenja svojih neslaganja o ostvarivanju zadatka i socijalne međuzavisnosti. Odlučivanje o zajedničkim ciljevima i načinima njihova ostvarenja je izvor sukoba jer se članovi suprotstavljenih pogleda bore za pozicije, stvaraju se podgrupe i koalicije. Sukobi se mogu odnositi i na interpersonalne odnose.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je faza normiranja?

A

Treća faza. Ako grupa preživi burno razdoblje sukoba, obično nastaje harmonija i jedinstvo kako se razvijaju kohezija, konsenzus i pozitivni grupni identitet. Smanjivanjem sukoba javlja se osjećaj sigurnosti i povjerenja. Članovi internaliziraju grupne norme. U ovoj je fazi većina članova zadovoljna grupom, slažu se sa svrhom grupe, moći i odgovornostima pojedinih članova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je faza učinka?

A

Četvrta faza. kad su norme uspostavljene, grupa povećava učinkovitost. U grupama u kojima su sukobi dali kvalitetne ideje, a normiranje standard visoke učinkovitosti, faza učinka je karakterizirana glatkim upravljanjem i visokom efikasnošću. Članovi surađuju u rješavanju problema, donošenju odluka i tako povećavaju uradak. Slobodno razmjenjuju informacije, konstruktivno rješavaju nesuglasice i koriste socijalni utjecaj kako bi postigli grupne ciljeve.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što je faza završetka grupe?

A

Peta faza. Kad se ispune ciljevi postojanja grupe ili istekne planirano vrijeme njena trajanja. Neke grupe završavaju jer članovi izgube zanimanje ili odu zbog sukoba.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji su modeli razvoja grupa?

A
  • Teorija sukcesivnih faza razvoja: Tuckman.
  • Ciklički model: Model ekvilibrijuma (Bales i Cohen, 1979) - Članovi nastoje uspostaviti ravnotežu između izvođenja zadatka i odnosa među članovima > grupe idu naprijed-nazad između faza normiranja i učinka.
  • Modeli isprekidanog ekvilibrijuma: razdoblja ubrzanih promjena (Eldredge i Gould, 1972). Slično Balesovoj teoriji, ALI smatraju da u pojedinim razdobljima dolazi do ubrzanih promjena-npr. gubitak vođe, promjena zadatka itd.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je struktura socijalnih grupa?

A

Struktura grupe je relativno stabilan obrazac odnosa koji postoje među članovima grupe (McGrath, 1964).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

O čemu ovisi struktura socijalnih grupa?

A 
Ovisi o:
a) Ulogama
b) Grupnim normama
c) Koheziji
d) Komunikaciji unutar grupe
Zbog dinamike grupe dolazi do promjena u ulogama, normama i koheziji.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što je psihološka uloga strukture grupe?

A

Psihološka uloga strukture grupe - olakšava članovima da znaju što mogu očekivati jedan od drugoga - aktivnosti se organiziraju na funkcionalan način koji teži optimalnom, svaka tendencija za reorganizacijom stvara strah i nepovjerenje - OTPOR prema promjenama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što su grupne uloge i koja su obilježja?

A

Zajednička očekivanja u grupi o tome kako se određene osobe trebaju ponašati.
Obilježja:
- neovisna od osobe
- umjereno fleksibilna
- internacija struktura - određuju obrasce ponašanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako dolazi do diferencijacija uloga?

A

Grupe ponekad namjerno kreiraju uloge kako bi organizirale grupu i potakle postizanje grupnih ciljeva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Tko kreira uloge?

A

Grupne uloge mogu kreirati ili članovi grupe ili neki vanjski autoritet.
Pri tome se broj uloga u grupi povećava, dok se zaduženja istih sužavaju i postaju specijalizirana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koje se uloge prije diferenciraju i kada?

A

Neke uloge se prije diferenciraju (vođa, pomagač i sl.)

Brza diferencijacija karakteristična za grupe koje se suočavaju s hitnim situacijama ili teškim problemima (Bates, 1958)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Na što mogu biti grupne uloge usmjerene i zašto se događa ta podjela?

A

Grupne uloge mogu biti usmjerene ili na izvođenje zadatka ili na odnose (Bales, 1958).
Ova podjela je češća kada se grupe sukobljavaju oko svojih ciljeva (Burke, 1967).
Djelomično je posljedica toga što vrlo mali broj ljudi može istodobne obnašati uloge vezane uz zadatak i socioemocionalne uloge
osobe usmjerene na zadatak često moraju ograničavati i kritizirati te stoga netko drugi mora smanjivati frustraciju i neprijateljske osjećaje članova.
No, postoje pojedinci koji uspješno izvršavaju obje uloge (Borgatta, Couch i Bales, 1954) (rijetko!!!!!).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što još svaka osoba ima uz grupnu ulogu?

A

Svaka osoba, uz grupnu ulogu, ima i svoju individualnu ulogu (kroz koju izražava vlastite potrebe) (Benne i Sheats, 1948).
Grupne uloge ne reguliraju ponašanja članova grupe u potpunosti.
- agresor, bloker/negativistički nastrojeni kritičar, dominator, tražitelj pomoći, tražitelj priznanja, osoba koja priča o vlastitim temama nevezanima uz grupne ciljeve, osoba koja se ponaša kao predstavnik druge grupe ili kategorije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje su koristi grupnih uloga?

A

Normativne-određuje ponašanje pojedinca u grupi s obzirom na položaj u grupi-konformiranje.
Uloge definiraju podjelu posla u grupi-pojedinci se moraju prilagoditi zahtjevima uloge u grupi, premda je mogu pokušati promijeniti.
Zna se što se može očekivati od drugih osoba, zadovoljstvo i produktivnost u grupi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koji su nedostatci grupnih uloga?

A

Mogu oblikovati ponašanje na zastrašujući način.
Očekivanja od uloge mogu biti nepoštena (štreber, buntovnik, šaljivac, miljenik profesora, budala, žrtveni jarac, brbljavac, nasilnik, žrtva).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Koji su problemi vezani uz socijalne uloge?

A
  • '’uživljavanje’’ u ulogu
  • ponašanje nije sukladno ulozi
  • uloge utječu na zadovoljstvo i kvalitetu života osobe
  • stres izazvan ulogom
  • nejasnoća uloge
  • sukob uloga
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Do čega dovodi ‘‘uživljavanje’’ u ulogu?

A

Dolazi do gubitka vlastitog identiteta i osobnosti (Zimbardo i sur., 1973).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Do čega dovodi neusklađeno ostvarivanje uloge?

A

Ponašanje koje nije sukladno ulozi pojedinca ima negativne posljedice za njega (spolne uloge).
Ako je ostvarivanje uloge neusklađeno dolazi do sukoba tri aspekta:
A) percipirana uloga - ponašanje za koje nositelj uloge misli da bi ga trebao provoditi
B) izvedena uloga - stvarno ponašanje nositelja uloge
C) očekivana uloga - ponašanje koje drugi u grupi očekuju od nositelja uloge.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Kako uloge utječu na zadovoljstvo i kvalitetu života osobe?

A

Uloge utječu na zadovoljstvo i kvalitetu života osobe - povezivanje s drugim članovima, kreiranje međuzavisnosti potrebne za izvršavanje ciljeva, stvaranje kohezije itd. (Beauchamp i sur., 2002).
Uloge omogućavaju pojedincu da se izrazi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Stres izazvan ulogom?

A

Iako uloge u određenoj mjeri ograničavaju pojedinca, one ne ometaju pojedinčev osjećaj kontrole i autonomije (Bettencourt i Sheldon, 2001).
No, neke uloge donose više zadovoljstva od drugih-prestižne i značajne uloge /uloge koje zahtijevaju određena znanja i vještine (Rentach i Steel, 1998).
Neke uloge mogu stavljati značajni pritisak na pojedinca (npr. manjak određenih znanja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kako nejasnoća uloga utječe na zadovoljstvo i kvalitetu životom?

A

Ukoliko uloge nisu jasne, ukoliko postoji sukob među ili unutar njih smanjuje se zadovoljstvo poslom, povećavaju se tenzije, smanjuje se učinkovitost te se pšovećava vjerojatnost odustajanjaitd. (Gilboa i sur., 2008 Ortqvist i Wincent, 2006; Tubre i Collins, 2000)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Što ako uloge nisu jasne?

A

Ponekad odgovornosti i aktivnosti povezane s ulogom nisu jasne niti pojedincu niti grupi.
Iako neke uloge mogu postojati jako dugo ili se za potrebe određenih zadataka kreiraju nove uloge mogu biti i loše definirane.
U takvim slučajevima pojedinac će vjerojatno doživjeti zbunjenost što se od njega očekuje što će rezultirati propitivanjem vlastitih znanja/vještina i sposobnosti da se odgovori na potrebe uloge.

32
Q

Kako dolazi do sukoba uloga i koji su?

A

U nekim slučajevima osobi može biti dodijeljeno više uloga.
Ako očekivanja i aktivnosti povezane s određenom ulogom nisu kompatibilne dolazi do sukoba uloga (Brief, Schuler i Van Sell, 1981).
- sukob među ulogama
- sukob unutar uloge
- sukob osoba - uloga

33
Q

Što je sukob među ulogama?

A

Ponašanje među različitim ulogama nisu kompatibilna (psiholog/odgojitelj).

34
Q

Što je sukob unutar uloge?

A

Javlja se kada postoje nekonzistentni zahtjevi unutar uloge (ocjenjivač/ocjenjivan).

35
Q

Što je sukob osoba - uloga?

A

Javlja se kada ponašanja povezana s određenom ulogom koji su u skladu s bazičnim vjerovanjima, vrijednostima i stavovima pojedinca (ne postoji osjećaj autotentičnosti).
Osobe se često osjećaju kao da „ne mogu biti svoje „ (Bettencourt i Sheldon, 2001).

36
Q

Što je status uloge i kakav on može biti?

A

Izraz vrednovanja položaja socijalne uloge. Rijetke su grupe u kojima svi članovi imaju jednaki status. U grupi različite uloge imaju različiti status.
Pripisani status - ne odražava zasluge pojedinca, osoba na položaju zbog okolnosti izvan nje.
Ostvareni status - posljedica postignuća ili neuspjeha pojedinca.

37
Q

Što je autoritet?

A

Bitan strukturalni aspekt grupe je odnos statusa, tj. odnos autoriteta.
Potraživani status i percipirani status.
S vremenom se u grupi događa diferencijacija statusa; neki pojedinci steknu autoritet za vođenje drugih, njihovu koordinaciju i slično

38
Q

Što je poredak kljucanja (autoritet)?

A

Poredak kljucanja (“pecking order”) – hijerarhijski sustav socijalne organizacije kod kokošiju koji određuje tko je dominantan, a tko submisivan /podređen; slabije kokoši izbjegavaju agresiju držeći se podalje od dominantnih.

39
Q

Koje dvije teorije objašnjavaju diferencijaciju statusa?

A
  • Teorija očekivanih stanja (Berger i sur., 1972, 1974, 1977, 1986)
  • Teorija dominacije (Mazur, 1973)
40
Q

Teorija očekivanih stanja - kako ljudi procjenjuju druge?

A

Shema - slajd 27.
Pojedinci kreiraju procjene o drugima na temelju njihovih statusnih značajki (sposobnosti, dobi, spola, rase, privlačnosti itd.)
Te procjene utječu na očekivanja o sposobnostima pojedinca da postigne cilj, što zauzvrat utječe na ponašanje u interakciji s tom osobom.

41
Q

Teorija očekivanih stanja - kako se razvijaju razlike u statusu?

A

Razlike u statusu će se razviti kada članovi zajednički rade na zadatku koji im je važan.

42
Q

Teorija očekivanih stanja - što su statusne značajke?

A

Članovi grupe intuitivno opažaju značajke drugih članova i oni koji imaju više statusnih značajki dobivaju veći broj važnijih zadaća.

43
Q

Teorija očekivanih stanja - kako se dijele statusne značajke?

A

Statusne značajke se dijele na:

1) specifične statusne značajke (vezane uz konkretan zadatak, npr. iskustvo na sličnim zadacima)
2) difuzne statusne značajke (opće značajke osobe, poput dobi, spola, obrazovanja…).

44
Q

Teorija očekivanih stanja - generalizacija statusa?

A

Generalizacija statusa (npr. sveučilišni profesor u poroti ima viši status, iako su svi formalno jednaki) – generalni (difuzni) status osobe utječe na očekivanja članova grupe iako te karakteristike ne moraju biti relevantne za određenu situaciju.

45
Q

Teorija očekivanih stanja - koji su načini da član grupe s nižim statusom prevlada generalizaciju statusa i što je najteže prevladati?

A

Načini da član grupe s nižim statusom prevlada generalizaciju statusa:
1) ne smije prihvatiti svoj lošiji položaj
2) trebaju pokazati sposobnost za rješavanje konkretnog zadatka
3) trebaju se orijentirati na grupu, a ne na sebe osobno, npr. na suradnju više nego na samoisticanje.
Najteže je imati nepovoljan solo status (jedini predstavnik vlastite socijalne kategorije u nekoj grupi npr. muškarac u grupi od 10 žena).

46
Q

Teorija očekivanih stanja - koje su 4 osnovne značajke očekivanih stanja?

A

Očekivana stanja imaju 4 osnovne značajke:

  1. Očekivana stanja se aktiviraju nesvjesno - osobe nisu svjesne kada očekivanja stanja počinju utjecati na njihova ponašanja
  2. Očekivana stanja su relativan pojam - vlastita ponašanja uspoređujemo s ponašanjima drugih unutar grupe
  3. Očekivana stanja su specifična za pojedine socijalne situacije - aktivacija u jednoj ne znači da će se očekivana stanja aktivirati u drugoj
  4. Očekivana stanja su izravno nemjerljiva - možemo samo pretpostaviti da su se aktivirala u određenim situacijama.
47
Q

Odnos dominacije i statusa?

A

Sustav dominacije smanjuje broj sukoba i osigurava preživljavanje grupe
- u životinjskom svijetu, djelomično i u ljudskom.
Pojedinci s višim statusom svojom verbalnom komunikacijom često pokazuju svoje iskustvo, znanje i bolje prosuđivanje te imaju sklonost:
- Govoriti drugim ljudima što da čine
- Interpretirati izjave drugih ljudi
- Potvrđivati ili obezvrjeđivati stajališta drugih ljudi
- Sažimati i reflektirati tijekom rasprave.

48
Q

Paraverbalna i neverbalna komunikacija - istraživanje; kako stav utječe na ishod?

A

Paraverbalna i neverbalna komunikacija
Eksperiment sa zahtjevom da se smanji tražena odšteta za ozljedu (Leffler, Gillespie i Conaty, 1982).
Stav zahtijevanja popuštanja:
- glasan i relativno brz govor, opušteno držanje tijela, izravan pogled.
Nesiguran stav:
- mekan i polagan govor, oklijevanje, nervozni pokreti, paraverbalni glasovi (hm, uh).
Neutralan stav:
- govor relativno polagan, ali siguran, opušten izraz lica, bez facijalnog naglašavanja bitnoga i bez paraverbalnih glasova.
Nalazi:
Osobe koje su slušale govornika sa stavom zahtijevanja popuštanja najviše su smanjile svoj zahtjev, potom osobe koje su slušale govornika s neutralnim stavom, dok su osobe koje su slušale govornika s nesigurnim stavom čak povećale traženi iznos.
U eksperimentu je bio variran i status govornika, no on nije utjecao.

49
Q

Koji je učinak položaja?

A

Osobe na središnjim pozicijama su obično zadovoljnije od onih na perifernim pozicijama.
Opća razina zadovoljstva u centraliziranim grupama je obično viša i one su obično uspješnije.
Osoba na centralnoj poziciji je najčešće odabrana za vođu.

50
Q

Koji su procesi socijalizacije?

A
  • vrednovanje
  • odanost
  • prijenos uloga
51
Q

Procesi socijalizacije - što je vrednovanje?

A

Vrednovanje

  • Dvosmjeran proces – pojedinac vrednuje grupu, a grupa pojedinca.
  • Na vrednovanje grupe utječu i prethodna iskustva (nedostatak iskustva ili loša prethodna iskustva s grupama pojačavaju opreznost pojedinca pri odluci hoće li se pridružiti grupi).
52
Q

Procesi socijalizacije - što je odanost?

A

Odanost je često određena (ne)postojanjem alternative i količinom dosadašnjeg ulaganja.
Primjer: skupina koja se gospođom Keech čekala kraj svijeta. Uvjerila ih da dolazi smak svijeta, ali da će stanovnici planete Clarion doći spasiti njihovu grupu. Članovi se odrekli svega što imaju i sve osobne resurse uložili u grupu. Nisu je napustili čak i kad nije došao predviđeni kraj svijeta, Keech je tvrdila da je Bog poštedio Zemlju jer je bio impresioniran odanošću grupe.

53
Q

Procesi socijalizacije - što je prijenos uloga?

A

Promjena ponašanja članova zbog pripadnosti grupi.
Ne - članovi, kvazi članovi i pravi članovi.
Prijenos uloga je recipročan proces te ga pojedinac i grupa trebaju prepoznati i prihvatiti.

54
Q

Koji su stupnjevi socijalizacije?

A
  • Tipovi članova: potencijalni, novi, puni i bivši.
  • Faze: istraživanje, socijalizacija, održavanje, resocijalizacija i sjećanje (slajd 39).
  • Procesi: regrutiranje, asimilacija, pregovaranje uloge, tradicija.
  • Prijelazne točke: ulazak, prihvaćanje, odstupanje i izlazak.
55
Q

Koje su faze socijalizacije?

A

Istraživanje, socijalizacija, održavanje, resocijalizacija i sjećanje.

56
Q

Što obuhvaća faza istraživanja?

A

Izviđanje – potencijalni član grupa među različitim grupama traži onu kojoj bi se pridružio.
Regrutiranje – grupa procjenjuje pojedinca koji joj se želi pridružiti.

57
Q

Što obuhvaća faza socijalizacije?

A

Asimilacija - pojedinac je prilagođava grupi.

Akomodacija - grupa se prilagođava pojedincu.

58
Q

Što obuhvaća faza održavanja?

A

Pregovaranje o ulogama, o kvaliteti i kvantiteti očekivanog doprinosa člana grupi.

59
Q

Što obuhvaća faza resocijalizacije?

A

Uspješno rješavanje kriza uzrokovanih nezadovoljstvom pojedinca ili grupe.
Punopravni član postaje marginalni član čija je sudbina u grupi neizvjesna.
2 moguća ishoda: akomodacija/asimilacija (konvergencija) ili izlazak iz grupe.

60
Q

Što obuhvaća faza sjećanja?

A

Pojedinac koji je napustio grupu prisjeća se svog boravka u grupi i osmišljava ga.
Članovi grupe raspravljaju o svome bivšem članu, najčešće ga osuđuju, ako postignu konsenzus vezan uz njega ta verzija postaje dio grupne tradicije.

61
Q

Što su socijalne norme?

A

Socijalne norme: Zajednička očekivanja kako se svi članovi grupe trebaju ponašati.

62
Q

Na kojim ljudskim motivacijama počivaju socijalne norme?

A

Počivaju na dvije vrlo snažne ljudske motivacije:

  1. da razumijemo i ovladamo socijalnom okolinom točno je opažajući - vidjeti pojave na pravi način, imati točna mišljenja, činiti ispravne stvari
  2. postizanje osjećaja pripadanja i povezanosti s drugima - da se drugima dopadamo i da nas cijene.
63
Q

Zašto nastaju socijalne norme i na što se odnose?

A

Norme nastaju zbog snažnog međusobnog utjecaja pojedinaca jednih na druge -mišljenja, osjećaji i ponašanja članova grupe postaju slična.
Često se razvijaju postupno.
Mogu se odnositi na od nevažnih do vrlo važnih stvari.

64
Q

Čemu su slične socijalne norme?

A

Slične stavovima - kognitivne reprezentacije prikladnog načina mišljenja, osjećanja i ponašanja u odnosu na socijalne objekte i događaje.
Neke norme su specifične za pojedine grupe, dok neke vrijede za većinu grupa.

65
Q

Kako nastaju socijalne norme?

A

Mogu nastati tako da se preuzmu iz socijalne okoline, budu nametnute od strane vođe ili su posljedica kritičnog događaja u povijesti grupe.

66
Q

Kakve mogu biti socijalne norme?

A
  1. institucionalne norme
  2. dobrovoljne norme
  3. evolutivne norme
67
Q

Što su institucionalne norme?

A

One su nametnute od strane vođe ili vanjskih autoriteta.

68
Q

Što su dobrovoljne norme?

A

Dobrovoljne norme su ishod pregovora među članovima.

69
Q

Što su evolutivne norme?

A

To su ponašanja koja zadovoljavaju jednog člana grupe, a koja ostali članovi ponašanja. Kako se ponašanje širi, razvijaju se očekivanja kako će se ljudi ponašati, a zatim i kako se trebaju ponašati.

70
Q

Koja su obilježja (i opisi) socijalnih normi.

A
  1. Običajne ili deskriptivne - opisuju kako se većina članova uobičajeno ponaša, misli i osjeća (npr. većina studenata ne kasni na predavanja).
  2. Ugovorene - zajedničke članovima grupe.
  3. Propisujuće ili normativne - definira koja su ponašanje “dobra” ili prihvatljiva” (npr. pratite upute nastavnika).
  4. Zabranjujuće - identificiraju ponašanja koja se ne bi trebala javljati/izvoditi (npr. ne prepisujte tijekom ispita).
  5. Neformalne - opisuju nepisana pravila ponašanja u grupi.
  6. Implicitne - uzima ih se zdravo za gotovo, članovi ih prate automatski (mijenjaju svoja ponašanja dok ne postignu željeni standard).
  7. Samogenerirajuće ili dobrovoljne - javljaju se kada članovi grupe postignu konsenzus kroz uzajamni utjecaj.
  8. Stabilne i inernalizirane - jednom kada se razviju otporne su na promjenu, a stari članovi uče nove članove.
71
Q

Što je s besmislenim i arbitrarnim normama?

A

S obzirom da su norme otporne na promjene neke grupne norme se mogu činiti besmislenima i arbitrarnima (Rimal i Real, 2005).
No, one su dio grupne strukture te čak i neobične norme određuju interakcije, povećavaju predvidljivost ponašanja članova grupe i povećavaju solidarnost (Collins, 2004).

72
Q

Mjerenje socijalnih normi?

A

Ponašanje članova grupe-uobičajeno ponašanje je izraz podvrgavanja normama, a odstupanje je kršenje normi.
Opisivanje normi od strane članova grupe.
Ispitivanje svih članova grupe o svojem prihvaćanju tuđih ponašanja.

73
Q

Što je komunikacijska mreža?

A

Uobičajeni obrasci izmjene informacija među članovima grupe.

74
Q

Kakva može biti komunikacijska mreža?

A

Formalna mreža - zna se tko je podređen, a tko nadređen, tko kome prenaša informacije.
Neformalna mreža - bolje prihvaćene osobe daju i primaju više informacija.

75
Q

Centralizacija i izvedba?

A

Centralizacija i izvedba.
Stupanj centraliziranosti snažno utječe na izvedbu.
Centralizirana je ona komunikacijska mreža u kojoj postoji jedna osoba koja prima, sintetizira i treba prenositi informacije ostalima – učinkovitija kad su zadaci grupe jednostavni.
U decentraliziranim mrežama svaki član komunicira s približno jednakim brojem drugih, ne postoji središnja pozicija, svatko šalje poruku određenim osobama dalje – složeni zadaci-krug/kvadrat.

76
Q

Komunikacija u hijerarhijskim mrežama?

A

Zbog učinkovitosti i kontrole mnoge organizacije odabiru hijerarhijsku mrežu.
Nadređeni podređenima šalju informacije o tome što treba učiniti, zbog čega, na koji način, daju povratnu informaciju i navode primjere.
Podređeni daju informaciju o svojoj izvedbi, procjenjuju izvedbu kolega, traže informacije, iskazuju nepovjerenje, daju činjenice, govore o problemima
- malobrojnije, kraće i kontroliranije poruke od onih koje daju nadređeni podređenima, postoji sklonost prikrivanja negativnih informacija.

GIS (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions