Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

GIS > 1. Uvod > Flashcards

1. Uvod Flashcards

1
Q

Zašto grupe i socijalna interakcija?

A
  • Čovjek je socijalno biće.
  • ## Grupe su značajan čimbenik formiranja pojedinca, u njima se odvija proces socijalizacije, prenose se norme, razvija ličnost itd.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što razumijevanje u grupi podrazumijeva?

A

Razumijevanje psiholoških procesa u grupi u velikoj mjeri omogućava razumijevanje aktivnosti različitih grupa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što ovisi o strukturi grupe?

A

Produktivnost rada ili rješavanje određenih problema ovisi o strukturi grupe i unutar grupnim odnosima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koji su fenomeni koji se pojavljuju unutar grupe?

A

Unutar grupe odvijaju se specifični fenomeni koji izvan grupe nisu mogući - moć društvene norme, komunikacija, interakcija, grupna dinamika, konformizam, utjecaj autoriteta itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koliki je minimalni, najveći i prosječni broj osoba koje čine grupu?

A

Većina istraživača s slaže da je za grupu potrebno najmanje dvoje. Da biste bili dijelom grupe morate se nekome pridružiti ili se netko mora vama pridružiti. Najveći broj u grupi može biti tisuće.
U prosjeku su grupe relativno male, najčešće broje između dva i sedam članova (Mullen, 1987). Iako grupe dolaze u različitim veličinama imaju tendenciju biti manje (dva-tri člana).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što određuju veličinu grupe?

A

Veličinu grupe određuju njezinu prirodu. Npr. radne skupine najčešeće imaju 2-3 člana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Jesu li grupe iste?

A

Svaka grupa koja postoji na svijetu u ovom trenutku je jedinstvena, odnosno ima jedinstvenu strukturu članova, procesa i odnosa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Možemo li istraživati procese u grupama?

A

Da, unatoč razlikama sve grupe imaju zajedničke odlike i dinamiku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što imaju sve grupe?

A

Nema jednoznačnog odgovora, ali sve grupe imaju:

  • Međusobnu interakciju (komunikacija)
  • Zajedničke ciljeve
  • Međuzavisnost
  • Strukturu
  • Osjećaj pripadnosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Međusobna interakcija i kakve su granice?

A

Dvoje ili više ljudi koji su u međusobnoj interakciji (komunikaciji) koji ovise jedni o drugima.
Odnos među članovima je socijalno smislen.
Granice su stabilne, ali propustljive - nekada se jasno zna tko NE pripada grupi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Na što se interakcija može odnositi?

A

A) ODNOSE - kada se loše osjećamo članovi naše grupe priskaču u pomoć; kritiziramo članove druge grupe.
B) ZADATAK - koordinacija vještina, resursa i motivacije kako bi grupa donijela odluku, nešto napravila ili pobijedila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Zajednički ciljevi?

A

Grupe postoje s razlogom. Grupe postoje kako bi se postigle određeni ciljevi lakše ih postižemo u grupi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koja su 4 osnovna cilja prema Modelu grupnih zadataka?

A

Joseph E. McGrath (1984) : Model grupnih zadataka (circumplex model of group tasks)
Četiri osnovna cilja:
1. Generiranje: planiranje strategija i nove ideje
2. Odabir rješenja: zadaci s točnim odgovorom/zadaci bez točnog odgovora- donošenje odluka
3. Pregovaranje: rješavanje razlika ili konflikata među članovima
4. Izvršavanje zadatka: zajednička aktivnost prema nekom cilju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Međuzavisnost?

A

Članovi zbog svojih potreba i ciljeva utječu jedni na druge > članovi su međuzavisni

  • Niste više svoj šef
  • Vaša sudbina ne ovisi samo o vama
  • Ishodi, misli, ponašanja ovise o drugima
  • Neke grupe samo stvaraju potencijal za međuzavisnost (redovi u kinu, na blagajni)
  • Međuzavisnost je obično recipročna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Struktura?

A

Članovi grupe nisu povezani po slučaju, već po organiziranim i predvidljivim obrascima.
Struktura, uloge i norme - često nisu eksplicitne, ali se nalaze u podlozi svih grupnih procesa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Osjećaj pripadnosti?

A

Nema jednoznačnog odgovora.
Članovi grupe jedni druge opažaju kao MI > osjećaj pripadnosti.
Druge osobe (vanjski članovi) grupu doživljavaju kao entitet (obitelj vs. gledatelji u kinu).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

O čemu ovisi doživljaj grupe kao entiteta?

A

Donald Campbell (1958) - doživljaj grupe kao entiteta ovisi o nekim perceptivnim znacima:

  • Zajednička sudbina: slični ili povezani ishodi?
  • Sličnost: sličnog izgleda ili ponašanja
  • Blizina: fizička blizina
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što nije grupa?

A

Nisu sve skupine pojedinaca grupe!
Slabo organizirana skupina pojedinaca koji se slučajno i privremeno prostorno nalaze blizu jedni drugima nazivamo agregat.
Primjer: osobe koje čekaju lift, osobe koje čekaju autobus.
ALI i agregat može postati grupom .

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji procesi se odvijaju samo u većim grupama, ali ne i paru?

A

Socijalna facilitacija, zabušavanje, difuzija odgovornosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što se povećava povećanjem broja članova?

A

Povećanjem broja članova povećava se i broj odnosa koji se moraju uspostaviti među članovima da bi oni svi bili povezani.
Maksimalan broj odnosa koji se mogu uspostaviti u određenoj grupi određen je formulom:
n(n-1)/2 (npr. 5 osoba = 10 odnosa)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koje vrste grupa postoje?

A

Strukturirane i nestrukturirane (agregati).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koja su obilježja i primjeri strukturirane grupe?

A

Obilježja:
- Manje grupe (po broju članova)
- Dugoročni, zajednički ciljevi, povezana i usklađena aktivnost
- U ostvarivanju cilja svaki član ima svoje mjesto i ulogu
Interakcija je najčešće licem u lice
- Visok stupanj kohezivnosti, solidarnosti i identifikacije sa grupom
Primjeri:
- Male grupe
- Organizacije
- Velike društvene grupe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koja su obilježja i primjeri nestrukturirane grupe (agregati)?

A 
Obilježja: 
- Veće grupe 
- Manje intimne 
- Zajednički cilj, ali ne i aktivnost
- Veće grupe čiji se članovi ponašaju na sličan, ali ponekad neobičan način
Primjeri:
- Publika
- Masa ili gomila
- Socijalni pokreti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Što su male grupe?

A

Male grupe: strukturirane grupe s ograničenim brojem članova (obitelj, prijatelji, sportski klubovi…).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što su organizacije?

A

Organizacije: složena strukturirana grupa koja se sastoji od manjih strukturiranih grupa (radne jedinice).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Što su velike društvene grupe?

A

Velike društvene grupe: skupine posebno značajne za društveni život - nacija, klasa, sloj…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Što je publika?

A

Publika: skupina koju čine osobe okupljene na nekom prostoru koje imaju djelomično sličan ili isti cilj, ali ne poduzimaju nikakvu akciju u kojoj bi svaki član imao svoj zadatak i/ili ulogu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Što je masa ili gomila?

A

Masa ili gomila: karakterizira je neorganizirana aktivnost i nepostojanje podjele na položaje i uloge.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Što je socijalni pokret (grupa u širem smislu)?

A

Socijalni pokret (grupa u širem smislu): često spontano nastale skupine čiji članovi imaju neka slična uvjerenja i iste ciljeve.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koje su vrste malih grupa s obzirom na cilj?

A
  1. Primarne grupe
  2. Socijalne grupe (sekundarne grupe)
  3. Radne grupe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Što su primarne grupe?

A

PRIMARNE GRUPE

  • dominantno su usmjerene na socijalne odnose (obitelj, prijatelji)
  • daju nam osjećaj sigurnosti, solidarnosti, identiteta i pomažu u razvoju samopoštovanja, oblikovanju stavova, vrijednosti i socijalne orijentacije
  • najčešće su spontane, malobrojne i dugotrajne
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Što su socijalne grupe (sekundarne grupe)?

A

SOCIJALNE GRUPE (SEKUNDARNE GRUPE):

  • relativno mali broj članova koji su u međusobnoj interakciji kroz duže vrijeme
  • formalnije organizirane, granice su propustljivije
  • usmjerene na različite ciljeve/zadatke
33
Q

Što su radne grupe?

A

RADNE GRUPE:

  • važna je stručnost članova grupe (porota, studentski zbor)
  • najčešće su planirane
34
Q

Kako laici razlikuju grupe?

A

Lickel, Hamilton i Sherman (2000)
Nestručnjacima dali listu primjera od 40 grupa - sudionici su trebali primjere podijele u grupe.
Nestručnjaci intuitivno razlikuju socijalne grupe, javne grupe, kolektive i kategorije.

35
Q

Zbog čega ljudi navode zadovoljstvo na fizičku izolaciju?

A

Kada se ljude pita o njihovim reakcijama na fizičku izolaciju, osobe navode zadovoljstvo zbog:
- mogućnosti samootkrivanja,
- kontemplacije i
- povećane duhovnosti (Long i sur., 2003).
Unatoč tome, većinu vremena provodimo u grupama.

36
Q

Preferiraju li ljudi samoću ili članstvo u grupi?

A

Sami VS. zajedno
Samoća može imati pozitivan učinak, ali dugotrajna samoća je stresna.
Ljudi negativno reagiraju ako očekuju da će biti sami:
- Povećana agresivnost
- Rizično ponašanje
- Smanjena kognitivna fleksibilnost.
Ljudi se osjećaju najzadovoljnijima kada ih neka grupa aktivno regrutira.
Suprotno tome, ljudi negativno reagiraju kada ih grupa ignorira ili izbjegava, a ta je reakcija pojačana kada su socijalno odbijeni, odnosno kada ih grupa izolira (Leary, 1990).

37
Q

Što je socijalno odvijanje i do čega dovodi?

A

Socijalno odbijanje je averzivno i nastoji se izbjeći pod svaku cijenu > SOCIJALNA IZOLACIJA > sniženo samopoštovanje, depresivnost, agresivnost, fiziološki znaci stresa itd.
Ljudi opisuju osjećaj boli koji je sličan onome kod fizičke boli.
Kada se osobu izostavi iz grupnih aktivnosti aktivira se dorsal anterior cingulate cortex (dACC)  dio mozga povezan s doživljajem boli i drugih negativnih iskustava (Eisenberger, Lieberman i Williams, 2003; MacDonald i Leary, 2005).

38
Q

Kako ljudi reagiraju na socijalno odbijanje i koje su najčešće reakcije?

A

Nakon refleksivne faze slijedi reflektivna faza u kojoj osobe razmišljaju o razlozima odbijanja (Kipling Williams, 2007) > ovisno o rezultatima osobe pokazuju pet karakterističnih odgovora na stres: zakočenost, borba, bijeg, briga i prijateljstvo
Najčešće reakcije:
- Bijeg ili borba (flight or fight): traži se pojašnjenje zašto su isključeni ili pasivno prihvaćaju odbijanje (Leary, Twenge i Quinlivan, 2006)
- Briga i prijateljstvo (tend and- befriend response): traženje novih prijatelje, veća kooperativnost, pozitivniji stav prema drugima (Maner i sur., 2007); češće kod žena.

39
Q

Koja je veza između samopoštovanja i socijalnog odbijanja?

A

Learyjeva teorija socijalnog brojača (sociometer theory): funkcija samopoštovanja je smanjiti socijalno odbijanje.
Samopoštovanje nije mjera vlastite vrijednosti već INDIKATOR (brojač) koliko smo dobro prihvaćeni u različitim grupama.

40
Q

Što je potreba za pripadanjem?

A

Instinkt za uspostavljanjem veza s drugima je rezultat prirodne selekcije.
Prednost u preživljavanju (lov, uzgoj hrane, skrb za djecu, pronalaženje partnera)
Pripadnici svih kultura motivirani su za uspostavljanje odnosa s drugima i za izbjegavanje prekida istih.

41
Q

Zašto se ljudi priključuju grupama?

A

Nije jednostavno pitanje - ovisi o tome kako definiramo grupu.
Treba napomenuti da se ‘‘zašto’’ ljudi postaju članovima neke grupe razlikuju od ‘‘kako’’ postaju članovima neke grupe.
Članstva u nekim grupama određena su vanjskim karakteristikama, odnosno stupanj slobode izbora hoćemo li pripadati nekoj grupi ili ne je vrlo nizak, npr. spol, rasa, dobna skupina, nacionalnost itd.
Nešto veću slobodu imamo pri odabiru profesionalnih i političkih grupa, dok najveću slobodu imamo pri odabiru klubova, društava i grupa za rekreaciju.
Međutim, čak i u grupama čije je članstvo određeno nekim vanjskim karakteristikama možemo odabrati što članstvo u toj grupi implicira (norme i uloge).

42
Q

Koji faktori određuju kada će se grupa formirati?

A
  • Ljudi: udruživanje s drugima ovisi o pojedinčevim kvalitetama: osobinama ličnosti, socijalnim motivi i spolu.
  • Situacije: neke situacije potiču ljude na udruživanje; nejasne, opasne situacije; zadaci i ciljevi koji se mogu postići samo udruživanjem s drugima; fizička blizina
  • Odnosi: grupe se formiraju kada pojedinci postanu svjesni da se sviđaju jedni drugima
43
Q

Koji su čimbenici koji utječu na tko će se pridružiti grupama?

A
  • osobine ličnosti
  • usmjerenost na odnose i želja za povezivanjem
  • spol
  • socijalna motivacija
44
Q

Kako osobine ličnosti utječu na pridruživanje grupama?

A

Introverti:
- povučeni, tihi, usamljenici i (sramežljivi)
Ekstroverti:
- druželjubivi, otvoreni, pričljivi, uživaju u društvu drugih
- vole stimulativne situacije, asertivni - istaknuti članovi grupa
Preferirani članovi grupe (ekstroverti)
- ekstroverzija je kao osobina lako uočljiva pri prvom kontaktu (za razliku od inteligencije, moralnosti itd.)
- lako uspostavljaju kontakte
- djeluju sretnije

45
Q

Kako usmjerenost na odnose i želja za povezivanjem na pridruživanje grupama?

A

Usmjerenost na odnose i želja za povezivanjem
Pojedinci koji usvajaju vrijednosti i stavove koji promoviraju povezivanje će se aktivno priključivati grupama.
- češće sudjeluju u timskim sportovima, npr. nogomet i odbojka jer vole vježbati s drugim osobama
- traže posao koji će poboljšati kvalitetu njihovih odnosa s drugim ljudima > zadovoljstvo poslom ovisi o kvaliteti odnosa sa suradnicima
- ne utječe na broj odnosa već na angažiranost u istima
- povezana s ekstraverzijom i ugodnošću

46
Q

Kako spolne razlike utječu na pridruživanje grupama?

A

Spolne razlike u usmjerenosti na odnose > žene usmjerenije.

Spolne razlike u pridruživanju grupama, ali razlike nisu jasne.

47
Q

Koje su spolne razlike u pridruživanju grupama?

A

Žene ekstrovertiranije, postižu više rezultate posebice na osobinama kao što su interpersonalna toplina i druželjubivost nego muškarci.
Žene se bolje dosjećaju detalja o odnosu i točnije navode događaje u socijalnim mrežama nego muškarci.
Žene navode da su im odnosi važniji > osjećaju ponos kada njima netko poznat uspije.
Kada se opisuju uz pomoć fotografija češće odabiru one na kojima su s drugim osobama.
Kod žena češće prisutna kolektivistička, međuzavisna orijentacija u odnosima.

48
Q

Pridružuju li se prije muškarci ili žene grupama?

A

Iako žene više cijene odnose moguće je da se ne pridružuju grupama češće nego muškarci.
Istraživanje na 800 odraslih osoba u SAD-u:
- muškarci češće pripadaju profesionalnim grupama (upravna tijela, vojska) nego žene
- žene provode više vremena u grupama u zajednici
- nema razlike u vremenu koje provode u usamljeničkim aktivnostima, grupama u zajednici ili “neobičnim” grupama-kultovi

49
Q

Kakvim se grupama prije pridružuju žene, a kakvima muškarci?

A

Žene se pridružuju manjim, neformalnim, intimnim grupama.

Muškarci se češće uključuju u veće grupe, grupe orijentirane na cilj, formalnije.

50
Q

Što još odražavaju spolne razlike?

A

Mogući odraz interpersonalnih orijentacija > žene se češće opisuju u terminima grupa kojima pripadaju.
Razlike u važnosti moći i uspostavljanja odnosa s drugima > različite vrste grupa
- M - u potrazi za moći i utjecajem se pridružuju grupama orijentiranima na cilj
- Ž - u potrazi za intimnim odnosima se priključuju manjim, suportivnim grupama
Spolne razlike u ulogama i stereotipima
U društvima u kojima M i Ž imaju različite uloge razlike očitije.

51
Q

Koje su tri socijalne motivacije za pridruživanje grupama?

A
  1. Potreba za udruživanjem
  2. Potreba za intimnošću
  3. Potreba za moći
52
Q

Što je potreba za udruživanjem?

A
  • Potreba za udruživanjem: jače izražena potreba > češće priključivanje grupama
  • Provode više vremena u grupama, duže komuniciraju s drugim članovima, ALI anksiozniji u socijalnim situacijama > kada dožive odbacivanje “skrivaju” se od ljudi
53
Q

Što je potreba za intimnošću?

A

Potreba za intimnošću: jače izražena potreba > češće priključivanje grupama
- Preferiraju tople, bliske odnose, ne boje se odbacivanja već se fokusiraju na prijateljstvo, reciprocitet i uzajamno pomaganje, iskazuju brigu za druge

54
Q

Što je potreba za moći?

A
  • Potreba za moći: jače izražena potreba > češće priključivanje grupama
  • Preferiraju veće grupe (više od 4 člana), češće uspostavljaju kontrolu u grupama kroz poticanje aktivnosti, preuzimanje odgovornosti, pokušaj uvjeravanja
  • Jača kod muškaraca
55
Q

Teorija osnovne orijentacije u interpersonalnim odnosima (FIRO-B)?

A

Integracija tri socijalna motiva - potrebe koje se zadovoljavaju kroz priključivanje grupama

1) inkluzija (pripadanje i prihvaćanje)
2) kontrola (moć) i
3) podrška/otvorenost
- slajd 58

56
Q

Kako tri socijalna motiva utječu na ponašanje (FIRO-B)?

A

Ovi motivi utječu na ponašanje pojedinca na dva načina:
1) određuju kako se pojedinci ponašaju prema drugima i
2) želju pojedinca kako da se drugi ponašaju prema njemu.
Jače izraženi motivi > jača potreba za priključivanje grupi

57
Q

Kako sramežljivost utječe na pridruživanje grupama?

A
  • osobe koje su socijalno inhibirane ili sramežljive ne priključuju se grupama lako.
  • već od druge godine djeca počinju pokazivati inhibiciju kada se susretnu s osobom koju ne poznaju
  • neka djeca se povlače kada su u grupi
  • odrasle sramežljive osobe izvještavaju o osjećaju neugode i napetosti kada su u kontaktu s osobama koje ne poznaju
  • sramežljive osobe kada se priključuju grupama često vode i prijatelja sa sobom (“socijalni surogat”)
  • socijalni surogat pomaže u uključivanju u grupu, započinje inicijalnu interakciju, “štiti” sramežljivu osobu
  • sramežljiva osoba neurološki drugačije reagira kada vidi lice stranca od nesramežljive osobe (aktivnost u amigdali)
58
Q

Kako socijalna anksioznost utječe na pridruživanje grupama?

A

U nekim slučajevima sramežljivost eskalira u socijalnu anksioznost.
Socijalno anksiozne osobe žele ostaviti dobar utisak, ali ne vjeruju da će u tome uspjeti > emocionalne, fiziološke i ponašajne posljedice.
Socijalno anksiozne osobe kada se priključe grupama ne sudjeluju aktivno, ne gledaju u oči, ton glasa je tih; stapaju se s grupom, pokazuju opći interes za ono što grupa radi, ali bez osobnog angažmana.

59
Q

Kako stil privrženosti utječe na pridruživanje grupama?

A

Osobe s određenim stilovima privrženosti posebno su podložne anksioznosti pri uključivanju u grupe.
Zaokupljeni uključuju se u grupe, ali se konstantno brinu oko odbacivanja.
Plašljivi - boje se odbacivanja pa se ne priključuju grupama.
Odbijajući - nezainteresirani za pridruživanje grupama.
Sigurni - samopouzdani i spremni za uspostavljanje odnosa.

60
Q

Kako iskustvo i preferencija utječu na pridruživanje grupama?

A

Priključivanje grupama ovisi o prethodnom iskustvu.

Osobe s malo ili bez iskustva mogu biti nevoljne priključiti se nekoj novoj grupi.

61
Q

Kada i zašto ljudi traže društvo drugih?

A 
Pripadanje i socijalna usporedba
Nejasne, zbunjujuće okolnosti 
-->
Psihološka reakcija (negativne emocije, nesigurnost i potreba za informiranjem) 
-->
Udruživanje i socijalna usporedba s drugima
-->
Kognitivna jasnoća
62
Q

Što je socijalna usporedba?

A

Dobivanje informacija na temelju reakcija drugih.

63
Q

Zašto se sve ljudi uspoređuju?

A

Osim zbog kognitivne jasnoće, ljudi se uspoređuju s drugima i zbog procjene vlastitih kvaliteta, osobnih ciljeva, pomaganja drugih ili da bi potvrdili svoje mišljenje da su superiorniji od drugih.

64
Q

Schachterovo istraživanje udruživanja - kako ljudi reagiraju u nejasnim, zastrašujućim situacijama?

A

Jad voli društvo:
- Sudionice podijeljene u dvije grupe: niska anksioznost (nema elektrošokova) i visoka anksioznost (zadavanje bolnih elektrošokova). Žene u drugom uvjetu češće su tražile društvo drugih žena dok su čekale početak eksperimenta.
Jad voli jadne:
- Schachter utvrdio da ljudi vole čekati s drugima koji očekuje isto iskustvo ili su ga već doživjeli > traženje dodatnih informacija, a ne dijeljenje iskustva

65
Q

Schachterova istraživanja udruživanja - usmjerena usporedba?

A

Usporedba prema dole: uspoređujemo se s ljudima kojima je lošije > povećava se osjećaj kompetentnosti.
Usporedba prema gore: uspoređujemo se s ljudima kojima je bolje od nas > pada motivacija.
Koji ćemo model odabrati ?
Model održavanja samoevaluacije (The self-evaluation maintenance)(SEM) model (Tesser): ljudi se udružuju s pojedincima koji nisu bolji od njih u područjima koja su im važna za samopoštovanje.

66
Q

Kako utječe socijalna potpora na traženje društva drugih i koji su oblici?

A

Sigurnost u brojevima.
Ovisno o vrsti prijetnje grupni procesi mogu biti:
- “bori se ili bježi”
- “brini se i sprijatelji”.
Oblici socijalne potpore: emocionalna, informacijska, instrumentalna, duhovna, pripadanje itd.

67
Q

Schachterova istraživanja udruživanja - socijalna potpora?

A

Plašio sudionike > stres

Potreba za udruživanjem vrlo jaka u stresnim i zastrašujućim situacijama.

68
Q

Prijetnja i grupe?

A

Prijetnja blagstanju > shema na 76. slajdu.

69
Q

Traženje društva - suradnja?

A

Grupe se formiraju kada pojedinci trebaju izvršiti zadatak kojeg ne mogu sami.
Koliko je težak zadatak?
Koliko je složen zadatak?
Koliko je važan zadatak?
- Primjer: Bande
- slajd 78 - zaštita je najveći razlog pridruživanja bandi

70
Q

Traženje društva - društvo?

A

Pripadanje grupama nije statično: članovi brojnih grupa/odnosi s drugima malobrojni i površni > usamljenost.

71
Q

Traženje društva

A

Oblici usamljenosti: emocionalna (manjak intimnih veza-prekid, razvod) i socijalna (preseljenje u drugi grad, novi posao).
Članstvo u grupi može smanjiti oba oblika usamljenosti.

72
Q

Tipovi grupa?

A
  1. Kolektivi
  2. Strukturirane grupe
  3. Intimne grupe
  4. Intimne organizirane grupe
73
Q

Što su kolektivi, primjer i učinak na usamljenost?

A

Uspostavljanje površnih i kratkotrajnih odnosa.
Primjeri: kupci karata, osobe koje čekaju autobus, osobe koje čekaju lift, publika u kinu.
Učinak na usamljenost: nema učinka.

74
Q

Što su strukturirane grupe, primjer i učinak na usamljenost?

A

Organiziraju i integriraju odnose među članovima.
Primjeri: vojska, radna grupa, sportski klubovi.
Učinak na usamljenost: smanjuje socijalnu usamljenost.

75
Q

Što su intimne grupe, primjer i učinak na usamljenost?

A

Potiču razvoj intimnih i bliskih odnosa među članovima.
Primjeri: cimeri, romantični partneri, bliske grupe prijatelja.
Učinak na usamljenost: smanjuje emocionalnu usamljenost.

76
Q

Što su intimne organizirane grupe, primjer i učinak na usamljenost?

A

Bliski i organizirani odnosi.
Primjer: obitelj, komune, blisko povezani radni timovi.
Učinak na usamljenost: smanjuje i emocionalnu i socijalnu usamljenost.

77
Q

Koje su prednosti pripadanja grupi?

A

Zadovoljavanje niza temeljnih ljudskih potreba - potreba za pripadanjem je urođena.
Dio našeg identiteta - definiraju tko smo.
Pomažu u uspostavljanju normi - eksplicitnih i implicitnih pravila koji definiraju naše ponašanje.
Izvor informacija.
Raspodjela vještina i znanja važnih za određeni cilj.
Unaprijed određena razina napora kojeg član treba uložiti.

78
Q

Koji su nedostatci pripadanja grupi?

A

Smanjenje motivacije.
Difuzija odgovornosti.
Gubitak koordinacije.

GIS (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions