15. Nenametljivo istraživanje ponašanja

Question 1

Sinonimi metoda nenametljivog istraživanja ponašanja?

Answer 1

• nenametljiva
• nereaktivna
• posredna

Question 2

Koliko se koriste metode nenametljivog istraživanja ponašanja?

Answer 2

• nisu manje vrijedne
• zapostavljena su u nekim disciplinama (psihologija)
• manje se koriste
• u nekim istraživačkim problemima su jedino moguće i izvedive

Question 3

Gdje se još mogu pronaći metode NIP?

Answer 3

U svakodnevnom životu, npr. znatiželjan susjed koji istražuje tuđe smeće ne bi li pronašao ‘‘izdajničke’’ dokaze lagodnog života svojeg sustanara poput prazne boce vrhunskog konjaka ili zgužvanih ostataka pakiranja najfinije bombonjere.

Question 4

Što je triangulacija?

Answer 4

Tek združivanjem različitih metoda, odnosno prikupljanjem podataka iz više izvora, zaključci bi dobili na uvjerljivosti; čime bi se umnogome smanjila ograničenja društvenih znanosti i unaprijedila spoznaja vrijednosti empirijske građe.
Te se ideje uglavnom podvode pod pojam triangulacije ili višestrukog operacionalizma.
ili
Triangulacija ili višestruke operacionalizacije - pojam koji obuhvaća postupke u kojima se pomoću različitih metoda pojava proučava iz različitih pozicija – kombiniranjem više metoda mogu se nadvladati nedostaci pojedine metode.
Događa se da različite metode daju sasvim različite odgovore na isti problem (često u radovima možemo čitati da su rezultati u neskladu s tim i tim radom, ali da je to zbog razlika u načinu proučavanja pojave).

Question 5

Koji su razlozi korištenja nenametljivog istraživačkih metoda?

Answer 5

1. Višestruki operacionalizam

2. Utjecaj mjerenja na rezultate

Question 6

Višestruki operacionalizam - razlog korištenja nim?

Answer 6

Jedan od osnovnih razloga pribjegavanju metodama koje nisu dio uobičajenog psihologijskog inventara– to je zamisao višestrukog operacionalizma.
Nije nikakva rijetkost da na isti problem različite metode ponude posve nesukladne rezultate.
Kad višestruke operacije osiguravaju dosljedne rezultate, vjerojatnost skliznuća između pojmovnog određenja i operacijske razrade biva uvelike smanjena.
Spoznaje bi trebale počivati na rezultatima velikog broja raznorodnih istraživanja.

Question 7

Kakve su nereaktivne mjere?

Answer 7

Nenametljivi pokazatelji ponašanja nazivaju se još i nerekreativnim mjerama, pod čime se podrazumijeva da samo mjerenje ne utječe na predmet opažanja.
To svojstvo je i osnovna prednost nenametljivih mjera koja omogućuje uklanjanje brojnih izvora nevaljanosti itekako prisutnih u drugim vrstama istraživanja.

Question 8

Kakve su reaktivne mjere (reaktivni učinak mjerenja?

Answer 8

Slika ponašanja koju dobijemo jer se ispitanici žele pokazati u odgovarajućem svijetlu često ne odgovara onome što se uistinu odvija u stvarnosti.
Takav ozbiljan izvor greške Campbell naziva reaktivnim učinkom mjerenja.

Question 9

Koja su tri najvažnija izvora greške zbog reaktivnog učinka mjerenja?

Answer 9

1. Ispitanici
2. Istraživači
3. Postupak mjerenja

Question 10

Ispitanici kao izvor greške?

Answer 10

Do iskrivljavanja najčešće dolazi zbog svijesti o tome da smo testirani ili da sudjelujemo u eksperimentu.

Question 11

Reaktivnost - kakva je valjanost?

Answer 11

Reaktivnost pri mjerenju može podjednako ugroziti unutarnju i vanjsku valjanost našeg istraživanja.
Ako se reaktivnost pojavljuje samo u jednom od eksperimentalnih uvjeta, tada je njome ugrožena unutarnja valjanost.

Question 12

Kako ispitanici kao greška utječu na reaktivnost?

Answer 12

Zbog veće svijesti ispitanika, reaktivnost se može diferencijalno povećati i proizvesti razliku čak i kad intervencija nema stvarnog učinka. U tome slučaju kažemo da postoji interakcija između mjerenja i tretmana, odnosno da je reaktivnost potencirana intervencijom.

Question 13

Ispitanici kao greška, reaktivnost - kakva je valjanost?

Answer 13

Kad obje skupine u jednakoj mjeri pokazuju reaktivnost, ugrožena je vanjska valjanost.
Može ugroziti unutarnju valjanost (ako djeluje na samo jedan uvjet, jednu skupinu npr. eksperimentalnu) i vanjsku valjanost (ako djeluje na sve uvjete).

Question 14

Ispitanici kao izvor greške - kako utječe anonimnost?

Answer 14

Jamčenje anonimnosti u pravilu ne uklanja probleme, već ih samo ublažava.

Question 15

Ispitanici kao izvor greške - zašto dolazi do reaktivnosti?

Answer 15

Do reaktivnosti može doći zbog načina postavljanja pitanja i udešenosti ispitanika da daju odgovore sukladno formalnim, a ne sadržajnim obilježjima čestica.

Question 16

Ispitanici kao izvor greške - odakle dolazi?

Answer 16

Važan izvor greške može biti sadržan u ispitanikovoj sklonosti da na pitanja odgovara uglavnom ili isključivo potvrdnim odgovorima, da ne izražava stav, da se opisuje uvijek u ekstremnim kategorijama ili pak uvijek u neutralnim.

Question 17

Kako se dijeli pristranost istraživača?

Answer 17

Pristranosti vezane uz eksperimentatora podijelili smo na interakcijske i neinterakcijske.
Interakcijske dovode do reaktivnosti, odnosno pojave mijenjanja ispitanikovog ponašanja, dok su neinterakcijske vezane za osobnu jednadžbu ili pristranost istraživača.
Npr. izgled istraživača koji djeluje da promijeni način reagiranja sudionika (npr. mlada i zgodna istraživačica – muški sudionici ju nastoje impresionirati svojim odgovorima).
Istraživač je i “mjerni instrument” – na njega može djelovati i instrumentacija tako što će mijenjati kriterije od sudionika do sudionika.

Question 18

Istraživač kao izvor greške - kada dolazi?

Answer 18

Anketar može postati značajan izvor greške ako ne slijedi upute koje normiraju njegovo ponašanje.
Ponekad je dovoljno da se neprimjereno obuče.
Također sociodemografske obilježja znaju biti veoma važna u prikupljanju podataka.

Question 19

Istraživač kao izvor greške - česti izvor?

Answer 19

Ispitivač je najčešće i mjerni instrument kojim se iskazano ponašanje procjenjuje.
I to je jedan od čestih izvora greške.
Instrumentacija javlja se onda kad procjenjivač tijekom istraživanja mijenja vlastite kriterije, tako da podaci do kojih je došao u jednoj vremenskoj točki nisu usporedivi s onima u drugoj.

Question 20

Postupak mjerenja kao izvor reaktivnog učinka mjerenja?

Answer 20

Može proizvesti reaktivni učinak (npr.višekratno mjerenje inteligencije).
U mnogim slučajevima ne možemo biti sigurni da mjerenje samo, zanemarujući pritom utjecaj ispitanika ili istraživača, ne dovodi do određenih promjena u ponašanju.
Različito postavljena pitanja mogu rezultirati različitim odgovorima – zato važno imati više različitih metoda.
Reaktivnost – samo pitanje nas može potaknuti da počnemo razmišljati o nečemu (uopće ili na drugi način) ili može doći do uvježbavanja.
Ispitanik može davati različite odgovore ovisno o formulaciji pitanja.
Isto tako značajno ovisi o upotrijebljenom postupku ili metodi mjerenja.
Višestruka testiranja ili ponovljena mjerenja pokazuju drukčije rezultate.
Sam postupak mjerenja – nismo nikada sigurni kolika je ta varijanca.

Question 21

Koji su izvori podataka nenametljivih istraživanja?

Answer 21

Nenametljiva istraživanja služe se dostupnom građom te posrednim putem omogućuju zaključke o ljudskom ponašanju (npr. arheolozi proučavajući ostatke zaključuju kako su živjeli stanovnici nekog davnog naselja)
Dva izvora podataka:
1. Fizički tragovi - svakodnevni fizički ostaci i tragovi koji upućuju na neko ponašanje)
2. Arhivska građa (sekundarni podaci)-najraznovrsniji podaci o kojima se unutar društvene zajednice vode statistike ili zabilješke.
3. + opažanja
4. + analiza sadržaja

Question 22

Što su fizički tragovi?

Answer 22

To mislimo na različite materijalne ostatke ljudske aktivnosti koji nisu proizvod smišljene istraživačke strategije, već se koriste zbog dostupnosti, a dometi takvih istraživanja uvelike ovise o domišljatosti istraživača.

Question 23

Koja je vrijednost fizičkih tragova?

Answer 23

Njihova vrijednost razmjerno je ograničena, ali usporedno korištenje s drugim metodama značajno osnažuje zaključke jednih i drugih.
Autori drže da višemetodska strategija omogućuje uključivanje svih vrsta podataka, bez obzira na to koliko sami po sebi bili slabi.
Znanstveno – ograničen domet, uvelike ovisi o domišljatosti znanstvenika.
Rijetko, zato što sama daje malo, ali može pripomoći u kombinaciji s drugim metodama.

Question 24

Koje dvije pojave proizvode fizički tragovi?

Answer 24

Fizičke tragove proizvode dvije pojave suprotnog predznak:
A) Fizička istrošenost (izjedenost, erozija)
B) Gomilanje (nakupljanje, prirast, akrecija)
Jedna dovodi do fizičke istrošenosti materijala koji tada služi kao mjera ponašanja od interesa, a druga do njegova gomilanja ili povećanja također uzrokovanog aktivnošću koju u tom trenutku proučavamo.

Question 25

Koji su pokazatelji istrošenosti?

Answer 25

Mogu biti vrlo vrijedan podatak u nekim situacija (istrošenost poda u uredima, bankama, istrošenost sjedala vozila, istrošenost knjiga). Prirodni i umjetni pokazatelji istrošenosti. Umjetni (umjetni materijali koji se brže troše, boje, istrgnuti brojevi..). Prirodne istrošenosti (npr. poda oko nekih eksponata u muzeju). Ne mi ne možemo ponekad toliko dugo čekati da dođe do prirodne istrošenosti pa postoje kontrolirane mjere istrošenosti (npr. djeci u vrtiću pokloniti obuću koja se brže troši). Mjere istrošenosti ili izjedenosti (erozije) – kada pratimo istrošenost na nekoj tvari ili predmetu – veća istrošenost = veća upotreba. npr. Istrošenost poda oko nekih izložaka u muzeju – ukazuje da su oni jako interesantni. Istrošenost listova knjige – npr. Neke knjige posudimo, ali ne čitamo, zato ovo može biti dobra dodatna mjera Moguće i kontrolirane mjere istrošenosti – npr. Skine se zaštita s poda da se ne čeka predugo da se pokaže gdje je istrošeniji.

Question 26

Koji su pokazatelji nakupljanja ili prirasta (akrecije)?

Answer 26

Mjere prirasta temelje se na nakupljanju materijala kao fizičkom pokazatelju određene aktivnosti. Podjednako kao i pri korištenju mjera istrošenosti, postoje situacije u kojima si istraživač može olakšati posao posredujući u prikupljanje podataka o nakupljanju, ne ugrožavajući time nenametljivost metode. Kontrolirane mjere prirasta – na početku godine studentima su podijelili udžbenike čije su stranice prethodno lagano slijepili kako bi se moglo pratiti koja su poglavlja studenti čitali, a koja nisu. npr. analiziramo sastav otpadaka neke obitelji i dobijemo uvid u to što jede

Question 27

Koji su prednosti i nedostatci fizičkih tragova?

Answer 27

Nenametljivo, nema reaktivnosti, ali koliko su valjani za ciljno ponašanje i postoje promjene u stilovima trošenja ili nakupljanja, ovisno o vremenu (npr. sastav smeća tijekom blagdana vjerojatno ima više ostataka sokova nego inače) Treba uvijek razmisliti i o alternativnim objašnjenjima (npr. obitelj bez omota nezdravih prehrambenih proizvoda – možda ne jedu doma? Najistošenija cipela = omiljena – možda je samo najstarija? + nenametljivost + ljudi nisu svjesni kada ostavljaju materijalne tragove + količina je neograničena i široko prisutna - valjanost sama za sebe kao ciljanog ponašanja - različito trošenje ili nakupljanje - definitivno fizički tragovi upućuju na više mogućih objašnjenja

Question 28

Koja su dva osnovna problema fizičkih tragova?

Answer 28

1. Njihova valjanost kao pokazatelja ciljnog ponašanja 2. Način na koji tragovi nastaju ili se mijenja u vremenu - Oba problema treba pokušati otkloniti logičkom analizom, ali ona najčešće nije dovoljna.

Question 29

Valjanost fizičkih tragova kao pokazatelja ponašanja?

Answer 29

Istraživač nikada ne bi trebao postati slijep za tumačenja nevezana za vlastite pretpostavke.

Question 30

Različito trošenje ili nakupljanje materijalnih pokazatelja?

Answer 30

Svaki zaključak izveden na temelju fizičkih pokazatelja poželjno je potkrijepiti dokazima dobivenim drukčijim metodama.

Question 31

Što je arhivska građa?

Answer 31

Zabilješke i spisi koji opisuju aktivnosti pojedinaca, ustanova ili društva u cjelini. Nisu nastali u istraživačke svrhe, ali mogu za to poslužiti. Istraživanja provedena na arhivskim podacima još se nazivaju i analizom sekundarnih podataka, kako bi se razlikovala od primarnih koji se prikupljaju istraživanjem. Arhivska građa/sekundarni podatci. Zabilješke i spisi pojedinca, skupine, društva. Sekundarna građa (MUP, statistički zavod, škole, bolnice, druge zdravstvene ustanove, peticije … ). Zabilješke istraživanja su primarne publikacije.

Question 32

Koji su prednosti arhivske građe?

Answer 32

ekonomičnost, - nenametljivost, - korisna za nadopunjavanje (imati na umu da često sadrži pogreške, ali ne zbog reaktivnosti!), - mogu se raditi povijesne usporedbe ili - longitudinalna praćenja (npr. Koliko se ljudi liječi u klinikama neplodnosti od njihova nastanka?), - moguće pratiti podatke o većem broju osoba (veći uzorak), ako se radi o osobnoj građi (npr. Analiza dnevnika) – iskreno, spontano – puno bolje nego upitnici i ankete

Question 33

Ograničenja arhivske građe?

Answer 33

Moguća pristranost podataka. 1. Reprezentativnost podataka - selektivna pohrana i selektivno očuvanje 2. Dostupni materijali nisu uvijek oni koji su nam potrebni – tražimo najmanje lošu zamjenu 3. Neki materijali jako nepotpuni – do mjere da iako smo došli do njih, ne možemo ih koristiti 4. Obično ne znamo kako su podaci prikupljani 5. Često zastarjeli (recimo, podaci se mogu znatno promjeniti od popisa stanovništva već nakon par godina, a razmak između dva popisa je deset godina!) Etičnost: istraživač mora dobro obrazložiti arhivu da će s posebnom pažnjom u etičkom smislu postupati s materijalima

Question 34

Što je selektivna pohrana?

Answer 34

Selektivnu pohranu (materijal se pohranjuje samo za dio populacije koja nas zanima – npr. ako želimo na temelju arhivske građe proučavati ubojice – to možemo samo za dio njih koji je uhvaćen).

Question 35

Što je selektivno očuvanje?

Answer 35

Selektivno očuvanje (često nemamo sve materijale – neki jednostavno propali tijekom vremena, što se obično zna – npr. ako kiša potopi arhiv i uništi zapise, veći problem ako netko namjerno uništavao neke spise npr. politički zatvorenici – njihovi dosjei uništeni, ostali samo dosjei “običnih” zatvorenika).

Question 36

Koji su izvori podataka arhivske građe?

Answer 36

1. Podaci Državnog zavoda za statistiku 2. Dostupni podaci iz državnih i privatnih ustanova i tvrtki 3. Podaci o prodaji 4. Osobni zapisi 5. (medijski zapisi – analiza sadržaja)

Question 37

Etička strana proučavanja arhivske građe?

Answer 37

Proučavanje podataka dostupnih u arhivama podliježe etičkom kodeksu psihološkog udruženja. Potrebu za strogim pridržavanjem etičkih normi često nalaže delikatna priroda podataka i mogućnost da se oni dovedu u vezu s konkretnom osobom. Najsretnije rješenje je bavljenje arhivskom građom u kojoj nisu sadržana konkretna imena, već su osobe označene brojevima ili šiframa.

Question 38

Podaci Državnog zavoda za statistiku?

Answer 38

Prvenstveno popis stanovništva – postoji u većini zemalja – daje brojne podatke. Teme raznolike (ovisno o maštovitosti istraživača). Npr. Potrošnja maslinovog ulja i preventivno djelovanje na srčani udar (mogu upitnicima, ali mogu pratiti i statističke pokazatelje o potrošnji m. ulja i broju srčanih udara). Npr. Učestalost predbračnog seksa u različitim kulturama – može anketom, ali pitanje iskrenosti sudionika – Christensen (1960) uzeo podatke o datumu sklapanja braka i datumu rođenja djeteta (<9 mjeseci = predbračni seks – korigirao za prerano rođene i prenešene).

Question 39

Podaci iz državnih i privatnih ustanova i tvrtki?

Answer 39

Statistike obično povezane s mjerama uspješnosti zaposlenika (izostanci, kašnjenja, prekršena pravila, prekovremeni sati....). U školama su to ocjene, izostanci, roditeljski dolasci na informacije i slično.

Question 40

Podaci o prodaji?

Answer 40

Ključna za marketinška istraživanja. Poteškoća – podaci često nisu lako dostupni istraživačima. Npr. poveća li se potrošnja psihofarmaka u razdobljima veće nezaposlenosti? – problem – nezaposleni imaju manje novaca, pa zato mogu manje kupovati.

Question 41

Osobni podaci?

Answer 41

Janovitz (1958) – pisma zarobljenih njemačkih vojnika – proučavao kako bi pratio utjeca savezničkih poruka na moral.

Question 42

Prednosti arhivske građe?

Answer 42

- Niska cijena - Malen utrošak vremena - Nenametljivost - Povijesne usporedbe - Longitudinalno praćenje - Veliki uzorak - U nekim slučajevima vrlo velika iskrenost, - Spontanost (dnevnik)

Question 43

Ograničenja arhivske građe?

Answer 43

- Reprezentativnost podataka - Selektivna pohrana podataka - Selektivno očuvani podatci, materijalni dokazi - Nerazmjer dostupnih podataka u odnosu na potrebne za zaključke istraživanja - Nema podataka kako su podatci prikupljeni - Zastarjeli podatci - Etička strana istraživanja

Question 44

Kakva je obrada podataka arhivske građe?

Answer 44

U unosu podataka nema razlike u odnosu na korelacijska i eksperimentalna istraživanja. Kodiranje i kategoriziranje može biti i zahtjevnije. Korištenje univarijatnih i bivarijatnih statističkih modela obrade podataka je isto. Multivarijatne analize – ovise o istraživačkom nacrtu.

Question 45

Koja su općenita ograničenja (Webb i sur., 1981)?

Answer 45

1. Konstruktna valjanost nereaktivnih mjera (izlizane potplate – nošenje ili nekvaliteta materijala?). 2. Pouzdanost i osjetljivost dostupnih podataka - teško osigurati pouzdanost, eventualno unutarnja konzistencija – npr. potplate se mogu različito izlizati ovisno o podlozi na kojoj se osoba kreće - npr. jedne patike više izližemo jer ih nosimo svugdje, druge su nam “za šminku” – možda ih jednako često nosimo, ali ove druge nosimo na “boljim” podlogama - što znači razlika u dva mm istrošenosti potplate? Koliko su te mjere osjetljive? 3. Nesklad između dostupnih podataka i istraživačkih potreba – npr. zanima nas kakve prihode imaju roditelji, ali u dnevnicima imamo samo podatke o njihovoj spremi, zanimanju i zaposlenosti - procjenjujemo.

Question 46

Konstrukta valjanost nim?

Answer 46

Koristeći se dostupnim fizičkim tragovima ili sekundarnim podacima istraživač ih poistovjećuje s nekim skrivenim teorijskim konstruktom. Nenametljiva istraživanja su dobra nadopuna tradicionalnim metodama.

Question 47

Kakva je pouzdanost i osjetljivost nereaktivnih mjera?

Answer 47

Pouzdanost mjera = udio prave varijance u ukupnoj varijanci nekog testa - što je u testu zastupljenija prava varijanca odnosno što je rezultat u većoj mjeri odraz osnovnog predmeta mjerenja, to je test pouzdaniji - pri korištenju nenametljivih mjera najčešće smo prisiljeni koristiti se svega jednim ili samo manjim brojem pokazatelja čija pouzdanost nije poznata, ali očekujemo da nije odveć visoka. Osjetljivost = kažemo da je mjera nedovoljno osjetljiva kad njome nije moguće ustanoviti postojanje malih razlika u mjerenom svojstvu.

Question 48

Nesklad između istraživačkih potreba i dostupnih mjera?

Answer 48

Ako istraživanje nismo prilagodili mjerama koji posjedujemo, nije vjerojatno da ćemo posrednim pokazateljima ponašanja biti do kraja zadovoljni.

Question 49

Što je analiza sadržaja?

Answer 49

Istraživačka tehnika kojom se na objektivan i sustavan način kvantitativno opisuje sadržaj nekog aspekta komunikacije. Komunikacijski proces je sastavni dio svih društvenih interakcija, podjednako onih na osobnoj kao i onih na međugrupnoj razini.

Question 50

Analiza sadržaja - povijesni izvori?

Answer 50

Zabilježeni podaci na prjelazu iz 19. u 20. stoljeće- Analiza sadržaja ubrzo je prerasla početne pokušaje odvagivanja važnosti i prostora pruženog pojedinim novinskim temama i prerasla u istinsku znanstvenu metodu koju su prihvatili i dalje razvijali najpoznatiji stručnjaci društvenih znanosti, pridružujući joj statistička oruđa stvorena za analizu eksperimenta i anketnih istraživanja. Razvoj analize sadržaja naročito je ubrzan tijekom rata jer se pokazalo da ova metoda može izvrsno poslužiti kao instrument proučavanja ratne promidžbe. Kasnije se sve više koristi kao i instrument za mjerenje psihološke klime i morala nakon savezničkih akcija.

Question 51

Koja su tri osnovna obilježja analize sadržaja?

Answer 51

1. Objektivnost 2. Sustavnost 3. Općenitost

Question 52

Što je objektivnost - analiza sadržaja?

Answer 52

Objektivnost podrazumijeva nezavisnost rezultata od istraživača koji ih je dobio. Na temelju istog materijala treba dođi do sukladnih zaključaka.

Question 53

Što je sustavnost - analiza sadržaja?

Answer 53

Sustavnost se očituje u pravilima prema kojima se izvaci materijala uključuju ili isključuju iz analize. Istraživač ne smije biti selektivan, već se mora rukovoditi unaprijed utvrđenim načelima.

Question 54

Što je općenitost - analiza sadržaja?

Answer 54

Općenitost se ogleda u teorijskom značenju rezultata, koji bi trebao nadilaziti puko opisivanje sadržaja. Odjeljuje njenu znanstvenu od praktične primjene (dobar je pokazatelj znanstvene vrijednosti)

Question 55

Što je kvantifikacija?

Answer 55

Kvantifikacija = neki autori drže da analiza sadržaja može biti i kvalitativnog karaktera, dok drugi imaju oprečno mišljenje. Analiza sadržaja je uvijek bar u nekoj mjeri kvantitativna i nastoji pružiti rezultate koji nadilaze impresionističko gledište što se dade stvoriti i pukim čitanjem poruke.

Question 56

Koja su dva slučaja kada je analiza sadržaja korisna?

Answer 56

Njome nije moguće dokazati istinitost neke tvrdnje niti procijeniti estetska svojstva literarnog djela. Pokazuje se korisnom u dva slučaja: 1. kad opsežnost ili brojnost materijala ne dopušta cjelovitu analizu na svoj dostupnoj građi 2. kad istraživaču nisu dostupni nikakvi drugi podaci osim zabilježenih poruka.

Question 57

Koja su 3 osnovna cilja analize sadržaja?

Answer 57

Namjene analize sadržaja su vrlo raznovrsne, ali je njena uporaba upravljena prema 3 osnovna cilja: 1. opisivanje obilježja komunikacije 2. zaključivanje o događajima koji su prethodili komunikaciji 3. zaključivanje o učincima komunikacije.

Question 58

Kada se najčešće koristi analiza sadržaja i koja su tri ključna pitanja?

Answer 58

Analiza sadržaja najčešće se koristi u istraživanjima kojima se komunikacijski sadržaj nastoji samo preciznije opisati. Opisivanje komunikacije može odgovoriti na 3 ključna pitanja što? kako? i kome?, odnosno što donosi, kako to čini i kome se obraća.

Question 59

Kako se odgovara na pitanje Što?

Answer 59

Na pitanje Što? može se odgovoriti usporedbom kroz vrijeme, između situacija ili između različitih varijabli.

Question 60

Kako se odgovara na pitanje Kako?

Answer 60

Pitanje Kako? najčešće je postavljeno u vezi s promidžbom. Na jednak načina analizom sadržaja se mogu proučavati odrednice sučeljavanja u predizbornoj kampanji ili mehanizmi djelovanja reklamnih poruka.

Question 61

Kako se odgovara na pitanje Kome?

Answer 61

Pitanje Kome? nastoji povezati znana obilježja primatelja i poruke kojom im se obraća.

Question 62

Analiza sadržaja - događaji koji su prethodili komunikaciji?

Answer 62

Ponekad se analizom sadržaja želi saznati što je prethodilo komunikaciji i proizvelo određeni sadržaj. Primjer ispitivanja provedenog sa svrhom spoznavanja psihičkih obilježja ispitanika.

Question 63

Analiza sadržaja - učinci komunikacije?

Answer 63

Analiza sadržaja ponekad se koristi i za zaključivanje o učincima komunikacije, no takvi zaključci nipošto nisu čvrsti poput onih temeljenih na jednostavnom opisivanju komunikacije ili njenu dovođenju u vezu s prethodnim događajima. O učincima komunikacije se redovito sudi i na temelju analize čitljivosti. Takva analiza upućuje na moguće učinke komunikacije s obzirom na prohodnost i težinu teksta.

Question 64

Analiza sadržaja - koji su sastavni elementi istraživačkog postupka?

Answer 64

Analiza sadržaja složen je postupak znanstvenog proučavanja komunikacijskih poruka. Ona ima zadan slijed koraka koji zajednički čine istraživački nacrt. Postupak kojim se provodi analiza sadržaja obično obuhvaća sljedeće korake: 1. uzorkovanje 2. određivanje jedinice analize 3. određivanje sadržaja kategorija 4. kodiranje 5. statističku analizu.

Question 65

Analiza sadržaja - uzorkovanje?

Answer 65

Analiza sadržaja provodi se na podacima koji su relevantni za izučavanje istraživačkog problema, dostupni postupcima analize i pohranjeni u odgovarajućem obliku (pisanom ili audio-vizualnom). Način na koji smanjujemo broj podataka ne narušavajući time vjerodostojnost zaključaka u pravilu je dvojak, a sastoji se u uzorkovanju dokumenata i uzorkovanju unutar dokumenata.

Question 66

Analiza sadržaja - uzorkovanje dokumenata?

Answer 66

Analizu gotovo nikad nismo u mogućnosti provesti na cjelokupnoj dostupnoj građi te zbog toga pristupamo uzorkovanju dokumenta. Valja paziti da uzorak ne bude pristran, odnosno da na temelju njega bude moguće uopćiti rezultate na sve dokumente.

Question 67

Analiza sadržaja - uzorkovanje unutar dokumenata?

Answer 67

U pravilu i nakon smanjenja broja dokumenta probranih uzorkovanjem, ostaje prevelik broj podataka za obradu. Zbog toga se pribjegava još i dodatnom uzorkovanju unutar dokumenta.

Question 68

Analiza sadržaja - što su jedinice analize?

Answer 68

Prva zadaća koju istraživač treba obaviti prije same analize jest donošenje odluke o jedinicama na kojima će se istraživanje provesti. Jedinice analize su dijelovi sadržaja koji dopuštaju odvojenu obradu. Jedinice analize dadu se razlikovati prema veličini = to mogu biti pojedinačne riječi ili simboli, ali i cijele rečenice, odjeljci ili poglavlja.

Question 69

Analiza sadržaja - podjela jedinica analize?

Answer 69

Podjela prema Krippendorff: 1. fizičke jedinice 2. sintaktičke jedinice 3. tematske jedinice

Question 70

Što su fizičke jedinice?

Answer 70

Fizičke jedinice su dijelovi sadržaja pohranjeni u fizički odvojivim cjelinama (knjige, novine, pisma, televizijske emisije). U njima se poruka što je sadržavaju preklapa s medijem na kojem su pohranjene. Njihova opsežnost usporava cijeli proces analize, iziskujući velik broj sudaca, mnogo vremena i izdašna financijska sredstva.

Question 71

Što su sintaktičke i gramatičke jedinice?

Answer 71

Sintaktičke i gramatičke jedinice također ne zahtijevaju prosudbe o značenju. One su prirodne cjeline poput riječi ili rečenica. Npr. Broj riječi u rečenici može upućivati na težinu teksta i akademsku razinu kojoj se obraća.

Question 72

Što su tematske jedinice?

Answer 72

Tematske jedinice su cjeline definirane vlastitim sadržajem, a ne formalnim obilježjima. Primjeri: Invalidi domovinskog rata, Privatizacija, Nuklearna energija, Zabrana pobačaja Svakako najozbiljniji je manjak objektivnosti koji se pritom neminovno javlja. Drugo ograničenje vezano je dugotrajnost postupka koji se oslanja na analizu tematskih jedinica.

Question 73

Što su kontekstualne jedinice?

Answer 73

Ponekad se služimo preostatkom misaone cjeline kako bismo odredili pravo značenje simbola i svrstali ga u primjerenu kategoriju. Kontekstualna jedinica može se stoga smatrati najvećom sadržajnom cjelinom unutar koje se traži značenje jedinice analize.

Question 74

Kakve mogu biti varijable?

Answer 74

Varijable mogu biti kvantitativne, ali su češće nominalne. Varijable i kategorije se u analizi sadržaja u pravilu određuju tek nakon podrobnog upoznavanja dokumenata i njihovih zajedničkih elemenata.

Question 75

Što je kodiranje?

Answer 75

Kodiranje je postupak kojim se sirovi podaci sustavno prevode u unaprijed određene kategorije, dopuštajući time precizan opis sadržajnih obilježja značajnih za istraživački problem.

Question 76

Kako su kategoriziranje i kodiranje povezani?

Answer 76

Kategoriziranje i kodiranje su dva povezana postupka. U prvome od njih se određuje pojmovni okvir unutar kojeg će se opisivati sadržaj dokumenta, a u drugome se u njega svrstava postojeći sadržaj. Najčešće u opisu jedinica analize ne ostajemo samo na jednoj varijabli.

Question 77

Koja su 4 osnovna načina da se podaci prevedu u brojčani oblik?

Answer 77

Istraživač mora odlučiti kako će vlastite rezultate pretvoriti u brojčane vrijednosti. Najvažnije odluke koje istraživač mora donijeti vezane su uz količinu raspoloživog vremena, opsežnost podataka i potrebnu preciznost rezultata. 4 osnovna načina da se podaci prevedu u brojčani oblik: 1. Binarno određivanje sukladno načelu: pojavilo se- nije se pojavilo 2. Učestalost pojavljivanja kategorije u dokumentu 3. Količina prostora posvećena kategoriji u dokumentu 4. Snaga ili intenzitet kojom je kategorija zastupljena.

Question 78

Koji je najjednostavniji način kvantifikacije sadržaja?

Answer 78

Najjednostavniji način kvantifikacije sadržaja jest pretvaranje u binarnu varijablu u kojoj se jedinicama pridružuje sadržaju u kojem je kategorija prisutna, a ništica onom u kojem je odsutna.

Question 79

Je li svejedno pojavi li se traženi izraz jednom i dvadeset puta unutar iste rečenice?

Answer 79

Ponavljanje kategoriziranog sadržaja unutar iste jedinice ne mijenja dobiveni rezultat pa tako je svejedno pojavi li se traženi izraz jednom ili dvadeset puta unutar iste rečenice.

Question 80

Koji je najčešće korišten oblik brojčanog iskazivanja?

Answer 80

Najčešće korišteni oblik brojčanog iskazivanja sadržaja je mjerenje učestalosti pojavljivanja tražene riječi izraza, teme ili stava. Broji se svako pojavljivanje neke riječi, sintagme ili teme umjesto da se samo zabilježi je li se pojavila ili nije.

Question 81

Što zahtjeva kategorizacija prema intenzitetu?

Answer 81

Kategorizacija prema intenzitetu zahtijeva mnogo više problema nego drugi oblici kvantifikacije. U pravilu zbog objektivnosti je nužno da intenzitet procjenjuje skupina sudaca što je zbog dugotrajnosti i složenosti takve procedure postupak primjenjiv tek u rijetkim prilikama.

Question 82

Koji su osnovni ciljevi analize sadržaja?

Answer 82

1. sažimanje podataka 2. otkrivanje povezanosti među podacima 3. povezivanje podataka dobivenih analizom sadržaja s onim prikupljenima iz drugih izvora ili drugim metodama

Question 83

Koji je najčešći oblik prikaza rezultata analize sadržaja?

Answer 83

Najčešći oblik u kojem se prikazuju rezultati analize sadržaja svakako su mjere učestalosti i iz njih izvedeni postoci. U uporabi su razmjerno često i različite mjere povezanosti nominalnih varijabli dok se zbog prirode podataka nešto rjeđe koriste mjere Pearsonova tipa prilagođene ordinalnim i intervalnim ljestvicama.

Question 84

Za što se koristi klaster analiza?

Answer 84

Ako je broj kategorija među kojima pratimo povezanost razmjerno velik, podatke ćemo lakše obraditi primjenom multivarijantnih postupaka primjerice klaster analizom. Njome se slično kao faktorizacijom, veći broj međusobno povezanih pokazatelja zamjenjuje manjim brojem, općenitijih koji podatke tumače umnogome jednostavnije i bez velikog gubitka informacija.

Question 85

Valjanost analize sadržaja?

Answer 85

Konstruktna valjanost = o njoj ovisi opravdanost zaključaka izvedenih iz obavljene analize. Široki raspon elemenata važnih za konstruktnu valjanost kreće se od pogodnosti određene kodne sheme pa sve do suglasja između konačnih objašnjenja što ih nudi analiza i prikupljenih podataka.

Question 86

Pouzdanost analize sadržaja?

Answer 86

Treba razgraničiti pitanja vezana za vremensku nestabilnost pojedinačnog procjenjivača i međusobnu suglasnost različitih sudaca procjenjivača = objektivnost.

Question 87

Objektivnost sudaca i kako ju zajamčiti (analiza sadržaja)?

Answer 87

- Ako su dobiveni rezultati takvi da ih drugi istraživači nikako ne mogu ponoviti, radi se o nedostatku objektivnosti. - Da bi analiza pružila ponovljive rezultate, potrebno je da se suci koji kodiraju sadržaj međusobno slažu u najvećem broju slučajeva. - Objektivnost možemo zajamčiti samo s nekoliko združenih činitelja: 1. Upoznatost sudaca s prirodom materijala koji se analizira 2. Vladanje jezikom i sposobnost pouzdanog svrstavanja u kategorije 3. Uvježbanost - Analiza se nikada ne provodi bez prethodnog uvježbavanja

Question 88

Objektivnost kategorija i kako se može podijeliti (analiza sadržaja)?

Answer 88

- kad kategorije nisu dovoljno jasno određene, dopuštaju višestruko tumačenje - to treba izbjegavati - podjela na dvije sastavnice: 1. mogućnost prepoznavanja jedinica 2. pouzdano razvrstavanju jedinica u predložene kategorije - nedovoljno slaganje među sucima može svjedočiti o njihovoj neuvježbanosti, ali još više o višeznačnosti kategorija - slaganje neiskusnih sudaca oko dobro definiranih kategorija veće je od slaganja uvježbanih sudaca oko onih nedovoljno jasnih - što su kategorije razrađenije, a razlike među njima manje, to će slaganje među procjenjivačima biti slabije—slabija objektivnost

Question 89

Uporaba kompjutora u analizi sadržaja - kako su pomogli i kada se koristi?

Answer 89

Učinili su je mnogo pristupačnijom i ekonomičnijom metodom. Upotreba kompjutora najraširenija je u najjednostavnijim oblicima analize sadržaja koji nude tek lingvističke i gramtičko-sintaktičke podatke o tekstu, poput duljine i broja riječi u rečenici, broja interpunkcija, ponavljanja izraza i slično.