Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

NPM > 12. Opažanje > Flashcards

12. Opažanje Flashcards

1
Q

Kakva opažanja postoje?

A

Laička i znanstvena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kakvo je laičko opažanja?

A

Laičko opažanje je prigodno i nesustavno, te subjektivno, a opažači su nesvjesni osobnih pristranosti ili situacijskih utjecaja koji usmjeruju i iskrivljuju njihovu zamjedbu - također, ne-znanstvenici često ne bilježe vlastita zapažanja, oslanjajući se samo na zapamćene podatke.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kakvo je znanstveno opažanje?

A

Znanstveno opažanje je sustavno i objektivno, obavlja se u jasno određenim uvjetima, a rezultati se pomno bilježe prema unaprijed utvrđenim pravilima - počiva na dugotrajnom promatranju raznorodnih organizama u velikom broju situacija i tek takvo dopušta određena uopćavanja i razumne hipoteze o međuodnosu situacijskih odrednica i ponašanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako je započela empirijska psihologija?

A

Počeci empirijske psihologije vezani su upravo za razvoj metode opažanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je metoda opažanja?

A

Metoda kojom se planski i sustavno obavlja promatranje izdvojenog aspekta ponašanja i bilježi ono što je opaženo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je sustavno opažanje?

A

Ako se ograničimo na sustavno opažanje ova definicija poprima oštrije obrise pripisivanjem namjernog izabiranja ponašanja, njegova izazivanja i kodiranja > u najvećem broju slučajeva istraživač obavlja izbor ponašanja koje opaža prije, tijekom ili barem nakon opažanja.
Zatim, ponašanja koja se nešto rjeđe ili teže pojavljuju u prirodnim uvjetima ili su manje dostupne opažanju mogu se namjerno izazvati ili se njihovo pojavljivanje može olakšati manjim intervencijama u okružju.
Zadnje, da bi smo iz velikog mnoštva različitih reakcija mogli razabrati neku zajedničku psihičku pojavu ili zakonitost ponašanja, potrebno je obaviti kodiranje, tj provođenje pojedinačnih akta u šire i općenitije kategorije bliske pojmovnim konstruktima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja je osnovna prednost metode opažanja?

A

Osnovna prednost metode opažanja je njezina izravnost tj. neposrednost, koja omogućuje stjecanje slike o ponašanju kakvo ono uistinu jest.
Istraživač se ne mora oslanjati na samoiskaze ispitanika već je dovoljno da ih samo promatra i bilježi što čine.
Podaci dobiveni na temelju opažanja su najčešće mnogo valjaniji pokazatelj ponašanja nego ispitanikovi samoiskazi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koja je druga prednost metode opažanja?

A

Druga velika prednost metode opažanja u odnosu na eksperimente je mnogo veća prirodnost uvjeta u kojima se odvija ponašanje?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kakvu valjanost jamči metoda opažanja i kakvom se razinom bavi?

A

Dok eksperiment jamči unutarnju valjanost, opažanje jamči vanjsku.
Opažanje se većinom bavi ponašanjem na molarnoj razini (ponašanja koja imaju svoj širi smisao omogućuju uvid u sam proces; npr. dječja igra, agresivnost), dok se eksperiment više bavi molekularna razina (fragmentarna ponašanja istrgnuta iz konteksta).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako se opažanje često odvija?

A

Opažanje se često odvija kroz intenzivno bavljenje manjim brojem jedinki.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je zadaća psihologa?

A

Ponekad je zadaća psihologa samo da opiše ponašanje neke osobe u njezinom prirodnom okružju, ali i da upozori na međuovisnost ponašanja i različitih situacijskih odrednica.
Opisujući ponašanje u prirodnom okružju, psiholozi nastoje prepoznati situacijske odrednice koje su njime povezane…..prvi korak u spoznavanju razloga i uzroka istraživanog ponašanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Čemu prethodi opažanje?

A

Opažanje je korak koji logički prethodi eksperimentu.
Njime se utvrđuje uobičajeno ponašanje, svojstveno određenoj situaciji i bez takve prethode info ne možemo biti sigurni je li NV utjecala na ponašanje ili nije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kod kakvih ispitanika je opažanje dobra metoda?

A

Na opažanje smo usmjereni i u istraživanjima koja se bave ispitanicima nesklonima suradnji.
Problem nastaje kada pokušamo izučavati ponašanje osoba koje nisu željne, voljne ili u mogućnosti ispunjavati upitnik niti sudjelovati u brižno planiranom pokusu, pa nam preostaje opažanje u prirodnim uvjetima koje ne zahtjeva suradnju ispitanika.
Prvenstveno kod male djece i psihijatrijskih bolesnika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Je li bolje opažanje ili eksperiment?

A

Opažanje ima također prednost pred eksperimentom jer je eksperiment primjeren samo kada je manipulacija etički opravdana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja su tri načela podjele metode opažanja i koje je najvažnije?

A
  1. Opseg u kojem istraživač utječe na uvjete ili se upleće u samu situaciju - najvažnije
  2. Način bilježenja opaženog ponašanja
  3. Stupanj strukturiranosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako se dijele metode opažanja prema opsegu u kojem istraživač utječe na uvjete ili se upleće u samu situaciju?

A
  1. opažanje sa uključivanjem i

2. bez uključivanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako se dijele metode opažanja s obzirom na način bilježenja opaženog ponašanja?

A
  1. opažanje koje obuhvaća cjelokupno ponašanje i

2. ono koje uzima u obzir samo neke njegove izdvojene jedinice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako se dijele metode opažanja s obzirom na stupanj strukturiranosti?

A

Za razliku od eksperimenta, opažanje obično u mnogo manjoj mjeri koristi prethodno utvrđeni teorijski model kako bi strukturirala izučavane pojave.
Tu se može govoriti o strukturi okoline u kojoj se odvija opažanje i strukturi podataka koji se prikupljaju opažanjem.
Razlikujemo:
1. potpuno nestrukturirano opažanje koje opisuje ponašanje onako kako se događa bez prethodnog izbora i
2.strukturirano opažanje u kojem su jedinice opažanja jasno i precizno određene.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kakvo je opažanje kao kvantitativna metoda?

A

Kada se opažanje koristi kao sredstvo ispitivanja nekih pretpostavki i nastoji se pod nadzor staviti što je moguće više elemenata, strukturirati situaciju i učiniti je pogodnom za bilježenje i kvantifikaciju podataka.
Približava se eksperimentu.
Takva istraživanja provode se u donekle umjetnom okruženju, strukturiranom zbog lakšeg praćenja ponašanja.
Ovdje poduzimamo neke korake kako bi izazvali neko ponašanje.
Analitički pristup pri bilježenju i obradi podataka .

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koje je zastupljeniji u psihologiji, kvantitativni ili kvalitativni pristup?

A

KVANTITATIVNI pristup je zastupljeniji u psihologiji od KVALITATIVNOG PRISTUPA koji ima holističke tehnike (koje proučavaju ponašanje u cjelini), koje ne interveniraju u situaciju i ne čine ju strukturiranom; analiza podataka također kvalitativna. U praksi se ipak više koristi od kvantitativnog.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kakvo je opažanje bez uključivanja?

A

To je opažanje u kojem istraživač ni u kojoj mjeri ne utječe na praćeno ponašanje.
Istraživač preuzima ulogu pasivnog promatrača koji samo bilježi ono što se događa.
Zbivanja koja su predmet istraživanja nisu pod kontrolom istraživača nego se odvijaju prirodno, uobičajeno.
Nije često u psihologije, puno češće u biologiji, etnografiji i antropologiji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Koji je osnovni cilj opažanja bez uključivanja?

A

Osnovni cilj je opis ponašanja svojstvenog opažanoj situaciji i izučavanje veza između ponašanja i prisutnih situacijskih odrednica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je etogram?

A

Etogram je potpuni opis ponašanja u određenim uvjetima.
Vrlo je važno da bude nepristran, da opažač temeljito i detaljno obuhvati cjelokupno ponašanje ne ispuštajući nijednu informaciju, koliko god se činila nebitnom.
Izbjegava jednu potencijalno opasnu i etički dvojbenu odluku o manipulaciji ispitanicima.
U idealnom slučaju opažanje se odvija bez znanja promatrane osobe.
Kada se opažanje odvija neprikriveno istraživač obično poduzima neke korake kako bi smanjio utjecaj vlastite nazočnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koja su dva pristupa kako bi se smanjio utjecaj vlastite nazočnosti u opažanju bez uključivanja?

A
  1. Desenzitizacija

2. Habituacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što je desenzitizacija?

A

Sastoji se u postupnom približavanju objektu opažanja kako bi se on s vremenom privikao na nazočnost opažača.
Posebno česta kod promatranja životinja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Što je habituacija?

A

(Navikavanje)
Istraživač se toliko često pojavljuje u opažanoj situaciji da njegova nazočnost više ne izaziva nikakve reakcije opažanika.
Npr kod dječje igre, kad se djeca toliko priviknu na opažača da se pred njim igraju jednako kao i kada njega nema.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Kakvo je opažanje s uključivanjem?

A

Kada opažanje u prirodnim uvjetima nije izvedivo ili pogodno za izučavanje specifičnog problema istraživači pribjegavaju tehnici opažanja sa uključivanjem.
Istraživač u prirodnu situaciju unosi neke nove elemente kako bi omogućio bolje sagledavanje izučavanog ponašanja i njihovih odrednica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Što se opažanjem s uključivanjem nastoji postići?

A
  1. izazvati neko ponašanje koje se u prirodi rijetko pojavljuje ili se pojavljuje pod okolnostima u kojima ga je teško opažati (npr panično ponašanje)
  2. omogućiti praćenje ponašanja u različitim uvjetima uz kontrolu i variranje bitnih situacijskih odrednica
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Kako se dijeli opažanje s uključivanjem?

A
  1. sudioničko opažanje
  2. strukturirano opažanje
  3. eksperiment u prirodnim uvjetima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Što je sudioničko opažanje?

A

Opažanje u kojem sam opažač sudjeluje u ponašanju koje se opaža ili je na neki drugi način uključen u opažanu situaciju.
Zahtjeva bliski odnos ili aktivno uključivanje istraživača u skupinu koja je predmet opažanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Kakvo može biti sudioničko opažanje?

A

Neprikriveno i prikriveno opažanje.

32
Q

Kakvo je neprikriveno opažanje (sudioničko)?

A

U neprikrivenom opažanju, kakvim se često služe antropolozi, osobe čije je ponašanje predmet istraživanja svjesne su svrhe opažanja i nazočnosti opažača. Često puta svijest o tome da smo promatrani, mijenja naše uobičajeno ponašanje, stoga se često koristi prikriveno opažanje?

33
Q

Kakvo je prikriveno opažanje (sudioničko)?

A

Prikriveno opažanje je kada opažači nisu svjesni da su predmet promatranja. Na taj način je zajamčena puno veća prirodnost ponašanja (posebno bitno kod oblika neprilagođenog i nepoželjnog ponašanja)

34
Q

Koja je prednost sudioničkog opažanja?

A

Sudioničko opažanje uključuje da istraživač-sudionik obično doživljava slična iskustva kao i osobe koje opaža.
To je u pravilu prednost, ali može doći do metodoloških problema.
Djelomično ili cjelovito poistovjećivanje s osobama koje opaža može oslabiti istraživačevu znanstvenu objektivnost.
Što je veća uključenost, veća je i prijetnja objektivnosti.

35
Q

Koje je metodološki problem sudioničkog opažanja?

A

Djelomično ili cjelovito poistovjećivanje s osobama koje opaža može oslabiti istraživačevu znanstvenu objektivnost.
Što je veća uključenost, veća je i prijetnja objektivnosti.
Drugi metodološki problem je UTJECAJ OPAŽAČA NA PROUČAVANO PONAŠANJE.
Postavlja se pitanje koliko je sama nazočnost opažača utjecala na proučavano ponašanje.
Vrlo teško za procijeniti.

36
Q

Kakvo je strukturirano opažanje?

A

Odvija se podjednako u prirodnim uvjetima kao i u laboratoriju.
Često u kliničkoj praksi (npr izučavanje interakcije roditelja i djeteta).
Uvelike se približava eksperimentu, ali za razliku od njega ono ne počiva na mogućnosti upravljanja NV, pa tako ne dopušta ni izvođenje uzročno-posljedičnih zaključaka.
Postoji svojevrsna kontrola zbog odabira nekih specifičnih aspekata (npr mjesto provođenja opažanja) koji omogućuju provjeru istraživačke hipoteze.

37
Q

Što je eksperiment u prirodnim uvjetima?

A

Tehnika koja po svojim kvalitetama pripada podjednako obitelji eksperimentalnih kao i opažačkih istraživačkih metoda.
Opažanje u kojem istraživač u prirodnom okolišu namjerno manipulira jednom ili većim brojem NV kako bi pratio njihov utjecaj na ponašanje.
Osnovna značajka je mnogo veća prirodnost situacije no istodobno i znatno manja mogućnost kontrole nad vanjskim uvjetima nego slučaj u istinskom eksperimentu.
Npr. istraživanje altruističnog ponašanja.
Vrlo srodna kvazi-eksperimentalnom pristupu

38
Q

Što je jedan od glavnih problema metode opažanja?

A

Izbor ponašanja koje će se pratiti.

39
Q

Kakav izbor ponašanja koje će se pratiti mora biti?

A

Ono mora udovoljavati psihometrijskim standardima, tj mora posjedovati odgovarajuće metrijske kvalitete. Među njima je najvažnija konstruktna valjanost, tj. vezanost za teorijski konstrukt koji predstavlja.
Svako se opažanje uvijek ograničava samo na određene aspekte ponašanja, zanemarujući pritom druge.

40
Q

Kakva mora biti pouzdanost pokazatelja ponašanja?

A

Pouzdanost određenih odabranih pokazatelja ponašanja je vrlo važna.
Zato ćemo svaki konstrukt opisati većim brojem pokazatelja.
Oslanjanje na samo jedan ili manji broj može navesti na pogrešan zaključak o nepostojanju mjerenog psihičkog stanja iako se ono ustvari očituje u drugom obliku.

41
Q

Koja su opća pravila za odabir zavisne varijable (ponašanja) u opažanju (Weickov naputak)?

A

Kao opće pravilo za odabir ZV (ponašanja) služi Weickov naputak:

  1. konstruktno valjano (upućuje na psihičke procese od interesa)
  2. pogodno u postojećim okolnostima (s obzirom na čestinu javljanja i mogućnost opažanja)
  3. jednostavno za opažanje
  4. jasno različito od drugih ponašanja
  5. psihometrijski prikladno
  6. osjetljivo na promjene NV
42
Q

Koje su 4 osnovne podgrupe ponašanja koja dolaze u obzir za opažanje prema Weicku?

A
  1. neverbalno
  2. prostorno
  3. ekstralingvističko
  4. lingvističko
43
Q

Što je neverbalno ponašanje u opažanju?

A

Velik dio našeg ponašanja čine tjelesne kretnje, koje su često valjaniji pokazatelji psihičkog stanja nego izgovorene riječi.
Neverbalno ponašanje nije uvijek u savršenoj korelaciji s izgovorenim.
Ono može služiti ponavljanju, naglašavanju, protivljenju ili potpunoj zamjeni verbalne poruke.
Dobrodošla je nadopuna izgovorenim riječima.
Može se pojaviti u različitim oblicima. Weick razlikuje izražaj lica, razmjenjivanje pogleda, tjelesne kretnje.

44
Q

Koje su 4 udaljenosti (prostorno ponašanje)?

A

Hall je pokazao snažnu ljudsku potrebu za teritorijalnošću koja se sastoji podjednako u polaganju prava na određeno područje i zauzimanju odgovarajuće udaljenosti u odnosu na druge.
4 udaljenosti:
- od dodirivanja do pola metra – najmanja udaljenost = INTIMNI PROSTOR
-od pola metra do 1,2 metra = OSOBNI PROSTOR
- udaljenost do 3 metra su DRUŠTVENI I POSLOVNI KONTAKTI
- preko 3 metra, a dopušta širenje glasa = JAVNI PROSTOR.

45
Q

Što je ekstralingvističko ponašanje?

A

Obuhvaća sve popratne aspekte jezičnog komuniciranja (jačina i boja glasa, brzina govora, naglasak, ritam, prekid i zastajkivanje, izbor riječi).
I ovi oblici izražavanja su važni i mogu mnogo pokazati o psihičkom stanju.

46
Q

Što je lingvisičko ponašanje?

A

Analiza jezične razmjene, važnost govorne komunikacije u ljudskim odnosima.

47
Q

Kako se dijeli bilježenje podataka pri opažanju?

A

a) opažanja koja nastoje pružiti iscrpan opis ponašanja u određenoj situaciji = ovu strategiju preuzimaju kvalitativno usmjerena istraživanja
b) opažanja koja se usredotočuju na neki izdvojeni aspekt ponašanja ili situacije = kvantitativno usmjerena istraživanja

48
Q

Kako se dijeli bilježenje pri kvalitativnom opažanju?

A
  1. Narativni zapisi

2. Terenske zabilješke

49
Q

Što je narativni zapisi?

A

Kada je istraživačev interes usmjeren isključivo na podroban opis izučavanog ponašanja.
Njihova zadaća je pružiti vjerni opis ponašanja kako se doista dogodilo, bez kraćenja, intervencija ili sažimanja.
Često se kao pomoćna sredstva koriste još i audio i video snimke.
Opažač bilježi isključivo ono što je vidio bez izvođenja ikakvih zaključaka o motivima, namjerama i sl.

50
Q

Što su terenske zabilješke?

A

Pružaju tek djelomičan uvid u izučavanu pojavu, za razliku od narativnih zapisa.
svode se na okvirne opise ponašanja, bez detalja.
Nije moguće na osnovi tih bilješki reproducirati cjelokupno ponašanje.
često kod novinara i antropologa.
Uvijek su u određenoj mjeri subjektivne.
Naglašavaju neke izdvojene aspekte ponašanja koja su od interesa istraživaču.
Njihova vrijednost uvelike ovisi o uvježbanosti istraživača.
Točno i precizno bilježenje ponašanja.
Isto ponašanje može proizvesti različite terenske bilješke, koje su sve točne, ali donose tek parcijalni opis ponašanja ovisan o istraživačkom cilju. Sociolozi, psiholozi, antropolozi.

51
Q

Koja su opća pravila kako bilježiti podatke prikupljene opažanjem da bi bili što točniji i precizniji?

A
  1. bilješke treba raditi tijekom samog opažanja ili neposredno nakon njega
  2. protok vremena briše neke potencijalno važne detalj i često otklanja mogućnost potpune reprodukcije ponašanja
  3. u bilješkama treba jasno lučiti podatke od njihova tumačenja
  4. opažači moraju biti jasno upoznati sa predmetom opažanja
  5. ponašanja koja su predmet izučavanja treba operacionalno definirati
  6. bilježiti treba jasnim i razumljivim jezikom, te treba lučiti citate od prepričavanja
  7. kad god je moguće treba koristiti potpuni video ili audio zapis koji će se kasnije pretočiti u tekst
52
Q

Kakva je priprema za opažanje pri kvantitativnom opažanju?

A
  1. DEFINIRANJE PONAŠANJA
    a) molekularni pristup
    b) molarni pristup
  2. UZORKOVANJE
    a) uzorkovanje ponašanja
    • uzorak vremenskih odsječaka
    • sustavni raspored
    • slučajni raspored
    • uzorak događaja
      b) uzorkovanje situacija
53
Q

Kada se definira ponašanje?

A

ponašanje kao predmet Opažanja treba jasno odrediti prije početka istraživanja.

54
Q

O čemu ovisi koje će se ponašanje ispitivati?

A

Koja će se ponašanja ispitivati, na koji način i u kojim situacijama, ovisit će o prirodi istraživačkog problema, postavljenim hipotezama, teorijskom okviru unutar kojeg se traže objašnjenja.

55
Q

Koja su dva pristup definiranja ponašanja?

A

a. molekularni pristup

b. molarni pristup

56
Q

Kakav je molekularni pristup definiranja ponašanja?

A

Važno je odrediti opseg jedinice ponašanja koja se nastoji opažati.
U nekim slučajevima to su izdvojene kratkotrajne geste, pokreti ili interakcije koje je razmjerno lako definirati i pouzdano mjeriti = takav pristup naziva se MOLEKULARNIM (npr dizanje ruke, smiješak, mrštenje sudionika).
Objektivniji je od molarnog pristupa.
Također, primjereniji studijama koje imaju čvrsto teorijsko polazište.

57
Q

Kakav je molarni pristup definiranja ponašanja?

A

MOLARNI PRISTUP bavi se analizom cjelovitijih ponašajnih jedinica koje imaju smisla same za sebe.
Neke od njih mogu trajati i po nekoliko minuta (npr. šetnja parkom, ponašanje za vrijeme školskog odmora).
Molarne jedinice mogu biti kvalitativne kategorije poput tjeskobe, veselja i sl.
Smanjena je objektivnost ovog pristupa.
Valjaniji je i bliži stvarnosti od molekularnog pristupa.

58
Q

Kako treba definirati mjere opažanja prilikom opažanja?

A

Mjere opažanja treba prilikom opažanja operacionalno definirati što znači da pokazatelji koji govore o izučavanom ponašanju moraju biti jednoznačni i lišeni subjektivne procjene.

59
Q

Kako se uzorkuje?

A

Nakon definiranja ponašanja, istraživač mora odrediti uzorak situacija i događaja u kojima će pratiti pojavljivanje unaprijed određenih ponašajnih jedinica.
Mora odlučiti u kojem će se vremenu i pod kojim uvjetima obavljati opažanje.
Mora se izdvojiti uzorak ponašanja i situacija koje će se opažati.
O tome kako je obavljeno uzorkovanje situacija, ovisi mogućnost uopćavanja nalaza.

60
Q

Dva načina uzorkovanja ponašanja?

A

Uzorkovanje ponašanja - dva načina prikupljanja reprezentativnog uzorka ponašanja, na temelju:

a) vremenskih odsječaka
b) događaja.

61
Q

Koja su dva tipa uzorkovanja na temelju vremenskih odsječaka?

A
  1. sustavni ili slučajni odabir vremenskih odsječaka

2. izbor vremenskih odsječaka

62
Q

Kakvo je uzorkovanje koje se temelji sustavnom ili slučajnom odabiru vremenskih odsječaka?

A

Prvi tip uzorkovanja sastoji se u sustavnom ili slučajnom odabiru vremenskih odsječaka unutar kojih će se obavljati opažanje.
Da bismo osnažili vanjsku valjanost pristupamo uzorkovanju ponašanja.
Opažanje možemo rasporediti sustavno tijekom dana, dijeleći ukupno opažanja na više odvojenih odsječaka, npr u trajanju od 15 min.

63
Q

Kakvo je uzorkovanje koje se temelji slučajnom izboru vremenskih odsječaka?

A

Druga metoda je slučajni izbor vremenskih odsječaka. Uz istu duljinu odsječaka, ukupno vrijeme dostupno opažanju možemo podijeliti na segmente od po 15 min i nasumice, koristeći se tablicom slučajnih brojeva, izabrati one u kojima ćemo obavljati opažanje.
Često se koriste zajedno sustavna i slučajna metoda.

64
Q

Kakvo je uzorkovanje događaja?

A

Uzorkovanje događaja – u situacijama u kojima se ponašanje koje je predmet proučavanja pojavljuje rijetko.
Istraživač pokušava u najvećoj mjeri iskoristiti prigode za opažanje kako bi prikupio odgovarajuće podatke.
Ekonomičan.
Istraživač bilježi svako pojavljivanje unaprijed utvrđenog događaja.

65
Q

Kakvo je uzorkovanja situacija?

A

Uzorkovanje situacija – ako prikupljene podatke opažanja želimo uopćavati potrebno ih je prikupiti u nizu različitih situacija.
Što je veći broj uvjeta u kojima je opažanje obavljeno, to je manja vjerojatnost da je određeno ponašanje situacijski specifično.
Obavljanje opažanja u različitim situacijama omogućuje i povećanje raznolikosti uzorka ispitanika.

66
Q

Koje su metode prikupljanja i bilježenja podataka?

A
  1. liste označavanja

2. mjere procjene

67
Q

Što su liste označavanja?

A

LISTE OZNAČIVANJA - ako smo unaprijed odredili na što ćemo se usmjeriti prilikom opažanja, vlastite bilješke možemo svesti na tzv „liste označivanja“ koje pokazuju samo to je li se opažano ponašanje javilo ili ne.
Obično se koriste kako bi se izmjerila učestalost i/ili trajanje nekog ponašanja.

68
Q

Koja su 4 osnovna načina na koji se mogu koristiti liste označivanja za bilježenje opažanog ponašanja?

A
  1. označivanje prisutnosti-odsutnosti
  2. bilježenje učestalosti
  3. bilježenje trajanja
  4. bilježenje udaljenosti
69
Q

Što su mjere procjene?

A

MJERE PROCJENE - traže od opažača subjektivnu procjenu ponašanja prema određenom svojstvu.
Uglavnom se traži da opažač prosudi neko obilježje pojedinca ili situacije na kvantitativnoj dimenziji. Subjektivna.

70
Q

Analiza podataka dobivenih opažanjem i što je redukcija?

A

Da bi izveli zaključke iz dobivenih rezultata prvo ih treba sažeti.
Podaci sa narativnih zapisa nisu dostupni statističkoj analizi.
Zato takve podatke treba najprije organizirati i sažeti u određeni, manji broj temeljnih nalaza - ovaj postupak naziva se REDUKCIJA.

71
Q

Što je prvi korak u kvantitativnoj analizi?

A

Prvi korak u kvantitativnoj analizi narativnih zapisa uvijek je prepoznavanje jedinica ponašanja koje nazivamo KODIRANJE.
Pri korištenju kvantitativne metodologije, tj MJERA PROCJENE i LISTE OZNAČIVANJA kodiranje se odvija prije samog opažanja, tako da se unaprijed odrede jedinice ponašanja relevantne za aktualno istraživanje.

72
Q

Kako se izražava objektivnost opažača?

A

Pitanje je vide li različiti opažači isti događaj i ponašanje na isti način.
Objektivnost se izražava stupnjem u kojem se dvojica ili veći broj opažača slažu oko istog ponašanja.

73
Q

Koja je nedostatak objektivnosti opažača?

A

Nedostatak objektivnosti umanjuje mogućnost uopćavanja nalaza.
Ona može biti posljedica opažačevih karakteristika ili korištene metode.
Smanjena objektivnost proistječe iz slabe definicije opažanog ponašanja.

74
Q

Što je jedan od uvjeta valjanosti opažanja?

A

Visoko slaganje procjenjivača je nužan, ali ne i dovoljan uvjet valjanosti opažanja.

75
Q

Kako se slaganje istraživača iskazuje?

A

Međusobno slaganje istraživača procjenjivača se najčešće iskazuje koeficijentima korelacije kada se radi o kvantitativnim pokazateljima.

76
Q

Što je reaktivnost?

A

Reaktivnost je utjecaj opažača na mjerenje, tj. na ponašanje opažanika.

NPM (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions