ZOUP Flashcards
1
Q
Upravna stvar
A
(1) Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.
(2) Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.
2
Q
Primjena ZOUP-a
A
(1) Ovaj se Zakon primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje na odgovarajući način na sklapanje upravnih ugovora i na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog prava, koje ima neposredan učinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drukčije propisano.
(3) Ovaj se Zakon primjenjuje na odgovarajući način i u postupcima zaštite prava, odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pravne osobe koje obavljaju javne službe (u daljnjem tekstu: pružatelji javnih usluga), odlučuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima, ako zakonom nije propisana sudska ili druga pravna zaštita.
3
Q
Stranke u UP postupku
A
(1) Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.
(2) Stranka može biti i tijelo državne uprave te drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili drugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova područna jedinica, odnosno podružnica ili skupina osoba povezanih zajedničkim interesom, ako može biti nositelj prava, odnosno obveza o kojima se rješava.
4
Q
Načela up postupka
A
N. zakonitosti, razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, pomoći stranci, utvrđivanje materijalne istine, samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, učinkovitosti i ekonomičnosti, pristupa podacima i zaštite podataka, pr. stranke na pr.lijek, zaštita stečenih prava stranaka, službena uporaba jezika i pisma (10)
5
Q
Načelo zakonitosti
A
(1) Javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti.
6
Q
Slobodna ocjena dokaza
A
(2) U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlašteno rješavati po slobodnoj ocjeni, odluka mora biti donesena u granicama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana.
7
Q
Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa
Što kada se nalaže obveza
A
(1) Pravo stranke može se ograničiti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji treba postići.
(2) Kad se na temelju propisa stranci nalaže kakva obveza, prema njoj će se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha propisa.
(3) Pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom.
8
Q
Načelo pomoći stranci
A
Kad ovlaštena službena osoba (u daljnjem tekstu: službena osoba) tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im po zakonu pripadaju.
9
Q
Načelo utvrđivanja materijalne istine
A
U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.
10
Q
Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza
Koje činjenice se uzimaju za dokaze, kako se ocjenjuju
A
(1) Službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar.
(2) Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
11
Q
Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
A
U upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari.
12
Q
Načelo pristupa podacima i zaštite podataka
Kome su JP tijela dužna omogućiti pristup podacima
A
(1) Javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pružiti im druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć.
(2) U postupku se moraju zaštititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.
13
Q
Pravo stranke na pravni lijek
A
(1) Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari riješilo u propisanom roku, stranka ima pravo žalbe, ako zakonom nije drukčije propisano.
(2) Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije dopuštena žalba može se pokrenuti upravni spor.
(3) Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pružatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor.
14
Q
Načelo zaštite stečenih prava stranaka
A
Odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna odluka), a kojom je stranka stekla određeno pravo odnosno kojom su stranci određene neke obveze, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom.
15
Q
Kako se određuje stvarna nadležnost JP tijela
A
Zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje ili kojim se određuje nadležnost jp tijela
16
Q
Kako se određuje stvarna nadležnost JP tijela ako se ne može utvrditi na temelju zakona
A
Prema naravi up stvari, a ako ne može ni tako onda prvostupanjo tijelo državne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi opće uprave
17
Q
Kako se određuje mjesna nadležnost?
A
Mjesna nadležnost određuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno o ustrojstvu javnopravnih tijela.
18
Q
Kako se određuje mjesna nadležnost ako nije utvrđena propisima?
A
- u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi,
- u stvarima koje se odnose na brodove i zrakoplove hrvatske državne pripadnosti odnosno u stvarima u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili zrakoplovu, prema matičnoj luci broda ili zrakoplova,
- u stvarima koje se odnose na poslovnu ili drugu djelatnost stranke, prema mjestu sjedišta stranke, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati,
- u stvarima koje se odnose na djelatnost javnopravnih tijela ili pravnih osoba, prema mjestu njihova sjedišta, odnosno sjedišta njihove područne jedinice kad se djelatnost odnosi na tu jedinicu,
- u ostalim stvarima, prema prebivalištu stranke. Ako stranka nema prebivalište na području Republike Hrvatske, nadležnost se određuje prema mjestu boravišta, a ako nema ni boravište, prema mjestu posljednjeg prebivališta, odnosno boravišta na području Republike Hrvatske.
19
Q
Koji je posljednji način određivanja mjesne nadležnosti?
A
(3) Ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na propisani način, mjesna nadležnost odredit će se prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka.
20
Q
Može li se mjesna nadležnost mijenjati?
A
(1) Stvarna i mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati međusobnim dogovorom javnopravnih tijela, javnopravnih tijela i stranaka ni samih stranaka.
21
Q
Moraju li JP tijela paziti na nadležnost, koju, kada, kako
A
Da, po službenoj dužnosti, tijekom cijelog postupka, na mjesnu i stvarnu nadležnost
22
Q
Što mora učiniti JP tijelo koje je mjesno nenadležno, ali stvarno je ako postoji opasnost od odgode ako mjesno nadležno JP tijelo ne može poduzeti potrebnu HITNU RADNJU?
A
(3) Kad postoji opasnost od odgode, a mjesno nadležno tijelo ne može poduzeti potrebnu hitnu radnju, drugo stvarno nadležno javnopravno tijelo može poduzeti radnju i izvan područja svoje mjesne nadležnosti. O poduzetoj radnji dužno je odmah obavijestiti mjesno nadležno javnopravno tijelo.
23
Q
Kako će postupiti JP tijelo koje je primilo podnesak za koji nije nadležan
A
Kad javnopravno tijelo nije nadležno za primitak podneska koji je podnositelj osobno predao odnosno koji se primi na zapisnik, službena osoba upozorit će na to podnositelja i uputiti ga na nadležno tijelo. Ako podnositelj i dalje zahtijeva da se njegov podnesak primi, službena osoba dužna je primiti takav podnesak i bez odgode uputiti ga nadležnom tijelu te o tome obavijestiti stranku.
24
Q
Što mora učiniti službena osoba koja primi podnesak iz kojeg ne može utvrditi koje je tijelo nadležno za rad po podnesku i u kojem roku
A
(2) Kad službena osoba primi podnesak stranke iz kojeg se ne može utvrditi koje je tijelo nadležno za rad po podnesku, bez odgode će, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka podneska, donijeti rješenje kojim će odbaciti podnesak zbog nenadležnosti i rješenje dostaviti stranci.
25
Čime se odlučuje o sukobu nadležnosti
Rješenjem
26
Tko odlučuje o sukobu nadležnost
Nadležno JP tijelo drugog stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi up stvar, a ako takvog nema, onda središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave
po služb dužnosti ili na zahtjev stranke
27
Tko odlučuje o sukobu nadležnosti tijela državne uprave i drugih državnih tijela tj tijela državne uprave i JLPS
Bez odgode sud nadležan za upravne sporove
28
Na čiji prijedlog se pokreće postupak za odlučivanje o sukobu nadležnosti
Postupak odlučivanja o sukobu nadležnosti pokreće se na prijedlog tijela koje je posljednje rješavalo o nadležnosti ili na prijedlog stranke.
29
Što će učiniti tijelo koje rješava o sukobu nadležnosti ako je odluku donijelo nenadležno jp tijelo
Tijelo koje rješava sukob nadležnosti istodobno će poništiti odluku koju je donijelo nenadležno javnopravno tijelo, odnosno poništit će odluku kojom se nadležno javnopravno tijelo izjasnilo kao nenadležno i dostaviti predmet na rješavanje nadležnom tijelu.
30
Koji se pravni lijek može uložiti protiv odluke o rješavanju o sukobu nadležnosti
NIJEDAN! Protiv odluke kojom je riješeno o sukobu nadležnosti ne može se izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor.
31
Kod zajedničke odluke u upravnoj stvari, koje su dužnosti JP tijela i koje tijelo donosi odluku
Što mora biti navedeno u odluci
Kad je propisano da u rješavanju o upravnoj stvari sudjeluju dva javnopravna tijela ili više njih, svako od njih dužno je postupiti u toj stvari. Javnopravna tijela sporazumjet će se koje će tijelo donijeti odluku o upravnoj stvari, u kojoj moraju biti navedene i odluke drugih javnopravnih tijela.
32
U kojem roku je JP tijelo dužno izdati akt koji se rješava na temelju suglasnosti, mišljenja, odobrenja ili potvrde drugog JP tijela
Kad je propisano da javnopravno tijelo rješava na temelju suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mišljenja drugoga javnopravnog tijela, to je tijelo dužno takav akt izdati ili odbiti njegovo izdavanje u roku od 30 dana od dana dostave urednog zahtjeva za izdavanje.
33
Koja presumpcija će se koristiti ako javnopravno tijelo u propisanom roku ne odluči o zahtjevu za izdavanje suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mišljenja
Smatrat će se da je akt izdan u korist stranke, ako nije drukčije propisano.
34
Što je jedinstveno upravno mjesto i kome se time pomaže
Kome se dostavljaju zahtjevi
Ako je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi više upravnih ili drugih postupaka, stranci će se omogućiti da na jedinstvenom upravnom mjestu u javnopravnom tijelu podnese sve zahtjeve, koji će se po službenoj dužnosti bez odgode dostaviti nadležnim javnopravnim tijelima.
35
Tko i što se može dobiti na jedinstvenom upravnom mjestu
Stranke i druge zainteresirane osobe mogu dobiti propisane obrasce, obavijesti, savjete i drugu pomoć iz nadležnosti javnopravnog tijela.
36
Utječe li zaprimanje zahtjeva stranke na jedinstvenom upravnom mjestu na stvarnu i mjesnu nadležnost javnopravnih tijela za rješavanje u upravnim i drugim postupcima
Ne
37
Tko postupa u upravnom postupku i što ona radi
Službena osoba postupa u opisu poslova koje je vođenje upravnog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima
38
Koji propisi uređuju opis poslova službene osobe
Propisi o ustrojstvu javnopravnih tijela
39
Koje uvjete mora zadovoljavati službena osoba
Odgovarajuću stručnu spremu, potrebno radno iskustvo i položen državni stručni ispit
40
Tko rješava o upravnoj stvari, a tko rješava ako u JP tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje
Službena osoba
Čelnik JP tijela
41
Tko izuzima službenu osobu od vođenja postupka/rješavanja o upravnoj stvari i kojim aktom
Čelnik tijela zaključkom
42
Kada će se izuzeti službena osoba
(MORA)
Ako je službena osoba u toj upravnoj stvari:
1. stranka, suovlaštenik, suobveznik, svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje
2. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka,
3. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika.
Izuzet će službenu osobu ako je sudjelovala u prvostupanjskom postupku (drugostupanjski postupak).
43
Kada se može izuzeti službena osoba
1. ako je službena osoba sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom odnosu,
2. ako je službena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,
3. ako službena osoba prema stranci postupa diskriminirajuće,
4. ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost službene osobe.
44
Tko odlučuje o izuzeću čelnika prvostupanjskog tijela
O izuzeću čelnika prvostupanjskog tijela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, odlučuje zaključkom čelnik drugostupanjskog tijela, a ako takvog tijela nema, o izuzeću će odlučiti tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom
45
Tko treba izvijestiti čelnika tijela o razlozima izuzeća službene osobe
Svaka osoba koja sudjeluje u postupku
46
Što se određuje zaključkom o izuzeću službene osobe
Službena osoba koja će rješavati o upravnoj stvari tj koja će obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kojem je izuzeće određeno
47
Kako odlučuje kolegijalno JP tijelo
Koga može ovlastiti do donošenja odluke i na koji način
Što ta osoba mora učiniti
Većinom glasova svih članova
Kolegijalno javnopravno tijelo može u pisanom obliku ovlastiti službenu osobu u tom tijelu za postupanje u upravnim stvarima do donošenja odluke. U tom slučaju službena osoba o provedenom će postupku podnijeti kolegijalnom tijelu pisano izvješće i prijedlog odluke o toj upravnoj stvari.
48
U kojem opsegu su JP tijela dužna pružati pravnu pomoć
U granicama svog djelokruga i nadležnosti
49
Kada će JP tijelo zatražiti pravnu pomoć
Kad su mu potrebna saznanja o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže drugo javnopravno tijelo
ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne može samo
ili ne može pravodobno provesti potrebne radnje u postupku.
Kada bi JP tijelo moglo obaviti samo, ali manje učinkovito ili uz znatno veće troškove
50
Što JP tijelo može tražiti od sudova kao pravnu pomoć
Dostavu spisa, isprava ili podataka koji su potrebni za vođenje postupka.
51
Pravna pomoć među državama
Pravna pomoć može se zatražiti i od tijela druge države sukladno odredbama međunarodnih ugovora, a ako ugovori nisu sklopljeni, primjenjuje se načelo uzajamnosti.
Postojanje uzajamnosti utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za vanjske poslove.
52
U kojem roku će se pravna pomoć najkasnije pružiti
8 dana
53
Kada je potrebno zatražiti pravnu pomoć u obliku upravne radnje, tko je zamoljeno tijelo?
JP tijelo prvog stupnja mjesno nadležno za poduzimanje radnje koja je predmet pravne pomoći
54
Može li zamoljeno tijelo odbiti pružiti pravnu pomoć?
Kada?
Koju radnju mora poduzeti JP tijelo koje mora odbiti pružanje pravne pomoći?
Da
Samo kada je to zakonom propisano
Bez odgode obavijestiti JP tijelo koje je zatražilo pravnu pomoć, navodeći razloge
55
Plaćaju li se troškovi pravne pomoći?
Ne plaća se ako se troškovi pružene pomoći nadoknađuju iz proračuna
Nadoknađuje se zamoljenom tijelu ako se troškovi pravne pomoći podmiruju iz drugih financijskih izvora
Dio je ukupnih troškova postupka
56
Mora li se omogućiti izjašnjavanje stranke u postupku?
Da
57
O čemu se mora omogućiti izjašnjavanje stranci u postupku?
O svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje up stvari
58
Kada se ne mora omogućiti stranci izjašnjavanje o upravnoj stvari?
Bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke
ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke
ili kad je tako propisano zakonom.
59
Tko može poduzimati radnje u postupku?
1. potpuno poslovno sposobne osobe,
2. osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću kad im se na temelju zakona priznaje ograničena poslovna sposobnost u upravnoj stvari koja je predmet postupka.
60
Tko može zastupati stranku u postupku?
Osoba ovlaštena za zastupanje -
zakonski zastupnik,
privremeni zastupnik,
zajednički predstavnik
i opunomoćenik
61
Koji uvjet mora ispuniti osoba ovlaštena za zastupanje?
Dužna je podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke, a ako su zakonom propisani i dodatni uvjeti za oblik ovlasti, ovlast mora biti dana prema tim uvjetima.
62
Kome se u postupku obraća službena osoba ako je imenovana osoba za zastupanje?
Iznimke
Službena osoba u tijeku postupka obraća se osobi ovlaštenoj za zastupanje stranke, kad je takva osoba određena.
Iznimno, kad je to nužno za utvrđivanje činjenica i okolnosti u postupku, službena osoba može zatražiti neposrednu nazočnost, odnosno drugo sudjelovanje stranke u postupku.
63
Koga službena osoba mora obavijestiti o potrebi sudjelovanja stranke u postupku ako ima zastupnika?
Ako službena osoba zatraži neposrednu nazočnost ili drugo sudjelovanje stranke u postupku, o tome je dužna istodobno obavijestiti i osobu ovlaštenu za zastupanje.
64
Koga zastupa zakonski zastupnik?
Stranke bez postupovne sposobnosti
65
Što će učiniti službena osoba ako posumnja da stranku zdravstvene ili dr okolnosti sprječavaju u obavljanju radnji u postupku
U kojem roku
Bez odgode će predložiti nadležnom javnopravnom tijelu odnosno sudu određivanje zakonskog zastupnika, sukladno zakonu.
66
Što će učiniti službena osoba ako utvrdi da zakonski zastupnik ne ulaže dovoljno pozornosti u zastupanju?
Obavijestit će tijelo koje ga je odredilo, odnosno koje obavlja nadzor nad radom zakonskog zastupnika te odrediti privremenog zastupnika.
67
Tko zastupa pravnu osobu u up postupku
Zakonski zastupnik ili ovlašteni predstavnik
68
Kome se određuje privremeni zastupnik?
Tko ga određuje? Kojim aktom?
1. Postupovno nesposobnoj osobi bez zakonskog zastupnika
ili
2. Kad se neka radnja u postupku treba hitno poduzeti protiv osobe kojoj nije poznato prebivalište, boravište ili sjedište, a nema opunomoćenika
3. stranci kojoj su identitet i adresa poznati, ali se ne nalazi na području Republike Hrvatske, a na zahtjev službene osobe u za to ostavljenom roku ne odredi osobu ovlaštenu za zastupanje. Službena osoba o tome će bez odgode obavijestiti stranku
4. Kad interes stranke ili zaštita života i zdravlja, odnosno imovine veće vrijednosti nalažu hitno obavljanje postupovne radnje i ako je sudjelovanje stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje stranke u obavljanju te radnje nemoguće, ili je vezano uz nerazmjerne troškove, odredit će se privremeni zastupnik samo za tu radnju i o tome će se bez odgode obavijestiti stranku odnosno osobu ovlaštenu za zastupanje stranke.
Službena osoba, zaključkom
69
Koji je postupak određivanja privremenog zastupnika nepoznatoj stranci?
Kada prestaje ovlast privremenog zastupnika?
Kad je stranka nepoznata, zaključak o određivanju privremenog zastupnika objavit će se u službenom glasilu, na oglasnoj ploči i na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način.
Ovlast privremenog zastupnika prestaje kad se stranka ili osoba ovlaštena za njezino zastupanje pojavi u postupku, odnosno ako stranka u pisanom obliku odredi osobu ovlaštenu za zastupanje.
70
Koje radnje obavlja privremeni zastupnik i do kada?
Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku, odnosno obavlja radnje za koje je određen dok ne bude utvrđena osoba ovlaštena za zastupanje stranke, odnosno dok se ne obave radnje za koje je određen.
71
Tko je zajednički predstavnik?
Osoba koja će u slučaju kada dvije ili više stranaka nastupaju zajednički predstavljati sve.
72
Kada 2 ili više stranaka nastupaju zajednički u predmetu, što su one dužne učiniti?
Što ako to ne učine? Akt?
Koji je treći korak? Koji akt? Do kada?
Dužne su naznačiti koja će od njih nastupati kao zajednički predstavnik ili odrediti zajedničkog opunomoćenika.
Službena osoba zaključkom će naložiti strankama da to učine u primjerenom roku.
Ako stranke to ne učine, službena će osoba po službenoj dužnosti zaključkom odrediti jednu od stranaka kao zajedničkog predstavnika koji poduzima radnje u postupku dok stranke ne odrede drugoga zajedničkog predstavnika ili opunomoćenika.
73
Kakav učinak određivanje zajedničkog predstavnika ili zajedničkog opunomoćenika ima na pravo svake stranke
Nema, svaka stranka zadržava samostalno pravo nastupanja u postupku
74
Tko može biti opunomoćenik?
Za opunomoćenika se može odrediti odvjetnik, odvjetnički ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona može zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom.
75
Što će se dogoditi ako stranku zastupa opunomoćenik koji se bavi nadripisarstvom? Akt? Žalba?
Službena osoba uskratit će rješenjem sudjelovanje u postupku osobi za koju smatra da se bavi nadripisarstvom. Žalba na to rješenje ne odgađa izvršenje rješenja. Radnje koje je nakon donošenja rješenja o uskrati zastupanja stranke u postupku poduzeo takav opunomoćenik su ništave.
RJEŠENJE, ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE RJEŠENJA.
76
Kakav pravni učinak imaju radnje opunomoćenika?
Kao da ih je poduzela sama stranka
77
Kakav učinak na stranku ima određivanje opunomoćenika?
Do kada i kako može stranka opozvati radnje opunomoćenika?
Od kada opoziv punomoći ima pravni učinak?
Stranka može samostalno davati izjave, odnosno poduzimati druge radnje
Stranka koja je nazočna kad opunomoćenik daje usmenu izjavu može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati izjavu opunomoćenika.
Stranka može, do donošenja odluke o upravnoj stvari, u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik opozvati pojedine ili sve radnje opunomoćenika u postupku. Troškove postupka koji nastanu takvim opozivom snosi stranka.
Od trenutka kad službena osoba od stranke u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik primi opoziv punomoći.
78
Što mora učiniti stranka koja je ovlastila određenu osobu za primitak pismena?
Mora o tome obavijestiti JP tijelo
79
Što mora učiniti osoba koja je pokrenula UP postupak, a nalazi se u inozemstvu i nema u RH osobu ovlaštenu za zastupanje?
Što ako to ne učini ?
Imenovati osobu za primanje pismena
Zahtjev će se odbaciti rješenjem
80
Tko je stručni pomagač?
Je li on osoba ovlaštena za zastupanje?
(1) Stranka može na usmenoj raspravi, na očevidu ili pri drugim radnjama u postupku imati i stručnog pomagača.
(2) Stručni pomagač je osoba koja stranci pomaže u razjašnjavanju određenih stručnih pitanja koja se pojave u postupku.
Ne, on ne zastupa stranku.
81
Je li smrt stranke razlog za obustavu postupka?
Ako da, koji akt se donosi i što se s njim radi? Što ako nasljednici nisu poznati?
(1) Ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se može obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka.
(2) O obustavi postupka donosi se rješenje koje se dostavlja nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima. Kad nasljednici, odnosno pravni sljednici nisu poznati, rješenje će se javno objaviti u službenom glasilu.
82
Načini pokretanja postupka
Od kada se smatra pokrenutim?
(1) Upravni postupak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
(2) Kad se postupak pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu.
(3) Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postupak se smatra pokrenutim kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti.
83
Kako se može pokrenuti postupak na zahtjev stranke?
Što će učiniti službena osoba ako utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka?
Što ako je stranka u jednom podnesku postavila više zahtjeva?
(1) Zahtjev za pokretanje postupka stranka može neposredno podnijeti javnopravnom tijelu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, a može takav zahtjev poslati poštom ili dostaviti elektroničkim putem.
Odbaciti će zahtjev rješenjem
(3) Ako je stranka u jednom podnesku postavila više različitih zahtjeva, postupit će se po svakom zahtjevu odvojeno. Ako je za postupanje po kojem od tih zahtjeva nadležno drugo javnopravno tijelo, postupit će se po pravilima o postupanju nenadležnog tijela po podnesku.
84
Kada se postupak pokreće po službenoj dužnosti?
Što će se uzeti u obzir prilikom ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka?
Kad je propisano zakonom ili nužno radi zaštite javnog interesa
Javnopravno tijelo uzet će u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnoga interesa.
85
Što će učinit službena osoba ako utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti?
Rok?
Prigovori - zbog čega? Rok?
Kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, obavijestit će o tome podnositelja što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno obavijesti.
Podnositelj ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, u roku od osam dana od dana primanja obavijesti, kao i u slučaju da u propisanom roku nije dobio odgovor.
86
Kada se postupak pokreće javnom objavom?
Što mora sadržavati?
Javnopravno tijelo može javnom objavom pokrenuti postupak kad su stranke nepoznate ili je takav način pokretanja postupka propisan zakonom.
Javna objava mora sadržavati naznaku upravne stvari,
određenje osoba na koje se odnosi,
način sudjelovanja tih osoba u postupku,
popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti javnopravnom tijelu
te upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u određenom roku.
87
Pokretanje postupka javnom objavom - rok za odazivanje
Strankama se mora odrediti rok od najmanje 30 dana za odazivanje na javnu objavu.
88
Kada se i kojim aktom može spojiti i razdvojiti upravna stvar?
(1) Dvije upravne stvari ili više njih zaključkom se mogu spojiti u jedan postupak, ako se prava ili obveze stranaka temelje na istoj pravnoj osnovi i na istom ili sličnom činjeničnom stanju, a javnopravno tijelo koje vodi postupak stvarno je i mjesno nadležno za vođenje svih tih postupaka.
(2) Ako se promijene okolnosti zbog kojih su stvari spojene u jedan postupak, postupci će se zaključkom razdvojiti.
89
Do kada stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi? Uvjet?
Što će učiniti službena osoba ako utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnošenje novog zahtjeva?
Do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju.
Kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnošenje drugog zahtjeva, donijet će rješenje kojim će odbaciti zahtjev stranke.
90
Tko utvrđuje činjenice i okolnosti?
Službena osoba
91
O kojim činjenicama će službena osoba po službenoj dužnosti pribaviti podatke?
O kojima službenu evidenciju vodi JP tijelo kod kojeg vodi postupak tj dr JP tijelo ili sud.
92
Kako stranka može odustati od zahtjeva?
U pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili elektroničkim putem
93
Što donosi službena osoba ako stranka odustane od zahtjeva?
Kada još donosi taj akt?
Rješenje o obustavi postupka po službenoj dužnosti.
Rješenje o obustavi postupka donijet će se po službenoj dužnosti i u slučaju kad se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka može zaključiti da je stranka odustala od zahtjeva.
94
Kada će se nastaviti postupak iako je stranka odustala od zahtjeva?
Ako je nastavak u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka
95
Što ako se tijekom postupka utvrdi da ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka
Rješenjem se obustavlja postupak
96
Koja je dužnost stranke u utvrđivanju činjeničnog stanja?
Kada je stranka dužna za svoje navode ponuditi dokaze? Što ako to ne učini?
Stranka je dužna iznijeti točno, istinito i određeno činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev.
Kad se ne radi o općepoznatim činjenicama, stranka je dužna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti. Ako stranka tako ne postupi, službena osoba zaključkom će je pozvati da to učini u primjerenom roku.
97
Ako stranka u ostavljenom roku nije dostavila zatražene dokaze, što čini službena osoba? (zahtjev pokrenut za zahtjev stranke)
Ovisi o tome od kakve su važnosti ti dokazi za rješavanje up stvari. Ako se bez tih dokaza ne može udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev će se rješenjem odbiti.
98
Ako stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatražene dokaze, što čini službena osoba? (postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev druge stranke)
Službena osoba nastavlja postupak te rješava up stvar
99
Kada službena osoba može riješiti up stvar neposrednim rješavanjem?
Što znači neposredno rješavanje?
Službena osoba u javnopravnom tijelu može riješiti upravnu stvar bez provedbe ispitnog postupka u slučajevima propisanim zakonom, ako u postupku ne sudjeluju stranke s protivnim interesima (neposredno rješavanje).
100
Kada službena osoba može neposredno riješiti upravnu stvar u postupku pokrenutom po službenom dužnosti?
Službena osoba može neposredno riješiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti:
1. ako se pravo stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima raspolažu javnopravna tijela, a nije potrebno posebno izjašnjenje stranke radi zaštite njezinih prava ili pravnih interesa,
2. ako je to nužno za poduzimanje hitnih mjera radi zaštite života i zdravlja ljudi ili imovine veće vrijednosti koje se ne mogu odgađati, ako je to u javnom interesu, a činjenice na kojima se rješenje temelji su utvrđene ili barem učinjene vjerojatnima.
101
Kada službena osoba može neposredno riješiti upravnu stvar u postupku pokrenutom na zahtjev stranke?
Službena osoba može neposredno riješiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut na zahtjev stranke:
1. kad je stranka u svojem zahtjevu navela sve činjenice ili podnijela potrebne dokaze na temelju kojih se može utvrditi pravo stanje stvari ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili službenih podataka kojima raspolaže javnopravno tijelo,
2. kad je propisano da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti slučaja proizlazi da se zahtjevu stranke može udovoljiti.
102
Kada se provodi ispitni postupak?
Ispitni postupak provodi se kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima te radi omogućivanja strankama ostvarenja i zaštite njihovih prava i pravnih interesa.
103
Kada će službena osoba odrediti izvođenje dokaza?
Koji dokaze će izvoditi?
Službena osoba odredit će izvođenje dokaza kad nađe da je to potrebno radi razjašnjenja stvari te upotpuniti činjenično stanje i izvoditi dokaze o činjenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili još nisu utvrđene, a potrebne su radi utvrđivanja pravog stanja stvari.
104
Do kada stranka ima pravo sudjelovati u postupku?
Do donošenja odluke
105
Što stranka može raditi u ispitnom postupku?
Davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima.
106
Što službena osoba mora omogućiti stranci u ispitnom postupku?
Službena osoba dužna je omogućiti stranci izjašnjavanje o
svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku,
o prijedlozima za izvođenje dokaza i podnesenim dokazima,
sudjelovanje u izvođenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe, a uz dopuštenje službene osobe i neposredno,
kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima.
107
Kako stranka može davati izjave u ispitnom postupku?
Što ako službena osoba naloži davanje izjava u jednom obliku?
Stranka može davati izjave usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku. U složenim upravnim stvarima službena osoba može naložiti stranci podnošenje izjave u pisanom obliku, što ne isključuje pravo stranke na usmeno izjašnjavanje.
108
Je li stranka dužna sudjelovati u ispitnom postupku? Kako?
Izjave?
Stranka je dužna sudjelovati u utvrđivanju činjenica važnih za rješavanje o upravnoj stvari te osobno dati izjavu kad to zatraži službena osoba ili kad je to propisano zakonom.
109
Naknadno priznavanje položaja stranke
Koji akt se donosi?
Žalba?
Ako u tijeku postupka osoba koja do tada nije sudjelovala u postupku traži da joj se prizna svojstvo stranke u tom postupku, službena osoba ispitat će njezino pravo da kao stranka sudjeluje u postupku i o tome donijeti rješenje. Žalba protiv tog rješenja ne zaustavlja tijek postupka.
110
Kojim aktom se određuje usmena rasprava?
Zaključkom
111
Kada se određuje usmena rasprava?
Usmena rasprava zaključkom se određuje:
1. u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima,
2. kad je potrebno provesti očevid ili saslušati svjedoke ili vještake,
3. u drugim slučajevima kad je to korisno za rješavanje upravne stvari.
112
Kakva je usmena rasprava?
Kada se i kako može isključiti javnost s usmene rasprave?
Usmena rasprava je javna.
Iznimno, službena osoba može, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke, zaključkom isključiti javnost s usmene rasprave, kad to zahtijevaju razlozi zaštite privatnosti, javnog morala ili javne sigurnosti ili kad postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja rasprave.
113
Na koji način stranke sudjeluju u usmenoj raspravi?
Tko im to omogućuje?
Službena će osoba u provedbi usmene rasprave osigurati strankama pravo sudjelovanja te njima i drugim osobama koje sudjeluju na usmenoj raspravi pružiti mogućnost dopunjavanja navoda tijekom rasprave, kao i izjašnjavanje o navodima protivne stranke i svim drugim činjenicama i okolnostima koje su bitne za rješavanje upravne stvari.
114
Gdje se provodi usmena rasprava?
Gdje se još može provesti i zašto?
Usmena rasprava provodi se u prostorijama javnopravnog tijela. Iznimno, usmena rasprava može se provesti i na mjestu očevida ili na kojem drugom prikladnom mjestu ako je to potrebno radi smanjenja troškova postupka ili temeljitijeg, bržeg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari.
115
Što će se desiti ako uredno pozvana stranka bez opravdanog razloga izostane s rasprave? Koje su 2 situacije?
Ako uredno pozvana stranka bez opravdanog razloga ne dođe na usmenu raspravu, službena osoba može provesti raspravu i bez nazočnosti stranke.
Ako na usmenu raspravu ne dođe uredno pozvana stranka na zahtjev koje je pokrenut postupak, a iz cjelokupnog stanja stvari može se zaključiti da je stranka odustala od zahtjeva, službena osoba koji vodi postupak rješenjem će obustaviti postupak.
116
Što će učiniti službena osoba ako netko ometa tijek rasprave neprimjerenim ponašanjem?
Službena osoba upozorit će osobu koja ometa tijek usmene rasprave na neprimjereno ponašanje, a ako ta osoba nastavi s ometanjem rasprave, može joj rješenjem izreći novčanu kaznu u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. U slučaju nastavka ometanja rasprave službena osoba može osobu i udaljiti.
Žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
117
Koja su dva načina rješavanja prethodnog pitanja?
Šta je prethodno pitanje?
Ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe.
118
Kada će se postupak prekinuti zbog prethodnog pitanja?
Što ako se odnosi na kazneno djelo za koje nema mogućnosti progona?
(2) Postupak će se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva te u drugom slučaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogućnosti za kazneni progon, službena osoba razmotrit će i to pitanje.
(3) Službena osoba vezana je pravomoćnom odlukom nadležnog tijela kojom je riješeno prethodno pitanje.
119
Kakav pravni učinak ima rješenje o prethodnom pitanju koje je donijela službena osoba?
Samo u upravnoj stvari u kojoj je to pitanje riješeno.
120
Što kad službena osoba ne uzme prethodno pitanje u rješavanje, a postupak za rješavanje prethodnog pitanja koji se može voditi po službenoj dužnosti još nije pokrenut pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom?
Službena će osoba od nadležnog suda ili javnopravnog tijela zatražiti pokretanje postupka, ako nije drukčije propisano.
121
Pokretanje postupka za rješenje o prethodnom pitanju na zahtjev stranke
Akt?
U stvari u kojoj se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom na zahtjev stranke, službena osoba zaključkom može naložiti stranci da u primjerenom roku radi rješavanja prethodnog pitanja pokrene postupak pred nadležnim tijelom te dostavi dokaz da je to učinila. Službena osoba upozorit će stranku na posljedice toga propuštanja.
122
Koja pretpostavka se uzima ako je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a ona ne podnese dokaz o podošenju zahtjeva za rješavanje prethodnog pitanja?
Da je odustala od zahtjeva
Postupak se obustavlja rješenjem
123
Kada se nastavlja postupak ako je prekinut zbog prethodnog pitanja?
Može li prije?
Kada rješenje o prethodnom pitanju bude pravomoćno
Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i bez pravomoćne odluke o prethodnom pitanju i kad službena osoba ocijeni da više nema razloga čekati na pravomoćnost rješenja prethodnog pitanja pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom, osim u slučajevima u kojima se mora prekinuti postupak.
124
Nagodba
Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, službena osoba nastojat će tijekom cijelog postupka postići nagodbu stranaka u cijelosti ili o pojedinim spornim pitanjima.
125
Kakva nagodba nije dopuštena?
Nagodba protivna propisima, javnom interesu ili pravima trećih osoba nije dopuštena.
126
Kada se nagodba smatra sklopljenom?
Kad je stranke nakon pročitanog zapisnika potpišu
Ovjereni prijepis zapisnika predaje se strankama
127
Što čini službena osoba kada je nagodbom riješena up stvar
A što ako se odnosi samo na pojedina pitanja
Rješenjem obustavlja postupak
Službena će osoba u izreci rješenja naznačiti postojanje nagodbe o tim pitanjima.
128
Kakvu pravnu snagu ima nagodba
Snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku
129
Kako službena osoba može utvrditi činjenično stanje?
Službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.
130
Koje činjenice nije potrebno dokazivati?
Nije potrebno dokazivati činjenice o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju, općepoznate činjenice, činjenice koje su poznate službenoj osobi ni činjenice koje propis pretpostavlja, ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica.
131
Tko i na čiji zahtjev provodi osiguranje dokaza?
Osiguranje dokaza provodi službena osoba po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke.
132
Kada se dokaz može izvesti tijekom cijelog postupka i prije nego što je postupak pokrenut?
Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a postoji opravdana sumnja da se pojedini dokaz neće moći izvesti kasnije u tijeku postupka ili da će njegovo izvođenje biti otežano, radi osiguranja dokaza taj se dokaz može izvesti u tijeku cijelog postupka i prije nego što je postupak pokrenut.
1. po služb dužnosti
2. opravdana sumnja da se pojedini dokaz neće moći kasnije izvesti u tijeku postupka ili da će njegovo izvođenje biti otežano
133
Tko je nadležan za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka?
Tijelo državne uprave prvog stupnja nadležno za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.
134
Što se donosi zbog osiguranja dokaza?
Rješenje
135
Prekida li rješenje o osiguranju dokaza postupak?
Ne
136
Isprava kao dokaz
Može biti javna ili privatna. Može se izdati u elektroničkom obliku
137
Što je javna isprava u smislu ovog zakona?
Pod javnim ispravama u smislu ovoga Zakona smatraju se isprave koje su izdali nadležni sudovi ili javnopravna tijela u granicama svoje nadležnosti i u propisanom obliku. Javne isprave dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje.
138
Što će učiniti službena osoba ako posumnja u vjerodostojnost javnih isprava?
Ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, službena osoba provjerit će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali.
139
Pribavljanje isprava i posljedica odbijanja davanja isprave na uvid
(1) Stranka ili druga osoba kod koje se nalazi isprava potrebna kao dokaz u postupku dužna je omogućiti uvid u ispravu na zahtjev službene osobe.
(2) Ako fizička osoba kod koje se nalazi isprava, bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid službenoj osobi, rješenjem će se novčano kazniti u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Ako pravna osoba kod koje se nalazi isprava bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid službenoj osobi, rješenjem će se novčano kazniti odgovorna osoba te pravne osobe u iznosu do tri prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
140
Tko može biti svjedok?
Osoba koja
1. ima saznanja o određenim činjenicama
2. može svoja saznanja priopćiti
141
Kako se dostavlja poziv za svjedočenje i u kojem roku?
8 dana prije svjedočenja u pisanom obliku
142
¸Jesu li ljudi dužni svjedočiti i kada mogu uskratiti odgovor na pitanje ili uskratiti svjedočenje?
Da, svaka osoba pozvana kao svjedok dužna je svjedočiti
Ima pravo na uskratu svjedočenja tj odgovora na pojedina pitanja ako bi njima sebe, svog srodnika u ravnoj liniji, srodnika u pobočnoj liniji do 3. stupnja, bračnog druga ili srodnike po tazbini do 2. stupnja, štićenika posvojenika, posvojitelja izložio kaznenom progonu. teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti
143
Što se svjedoka mora poučiti?
Da ima pravo na uskratu svjedočenja tj uskrate odgovora (za srodnike) i uskratu odgovora na pitanja koja ne bi mogao odgovoriti jer je to propisana tajna kao npr opunomoćenik ili vjerska tajna
144
Kada svjedok ne može uskratiti svjedočenje?
Svjedok ne može, zbog opasnosti od imovinske štete, uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima kojima je bio nazočan kao svjedok, zapisničar ili posrednik odnosno o radnjama koje je poduzeo u vezi sa spornim odnosom kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka te o drugim radnjama o kojima je na temelju propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu.
145
Kada svjedok mora učiniti vjerojatnim razloge uskrate svjedočenja?
Kada služb osoba to ocijeni potrebnim
146
Kako se saslušavaju svjedoci?
Svjedoka će se saslušati bez nazočnosti ostalih svjedoka. Kad je pozvano više svjedoka, svjedok koji je ispitan ne smije napustiti službene prostorije javnopravnog tijela ili mjesto očevida bez dopuštenja, prije saslušanja ostalih svjedoka. Svjedok koji je ispitan može se ponovo saslušati, odnosno suočiti s ostalim svjedocima ako se njihovi iskazi ne podudaraju.
147
Gdje se svjedok ispituje?
Prostorije jp tijela ili mjesto očevida, iznimno zbog bolesti ili dr opravdanog razloga može u stanu svjedoka ili drugom prikladnom mjestu
148
Što kada svjedok ne zna jezik, gluh je ili nijem?
Ne zna jezik - prevoditelj
Gluh - pitanja mu se postavljaju pismeno
Nijem - odgovara pismeno
Ako se ne može obaviti na taj način, onda se uzima tumač
149
Koji podaci se traže od svjedoka?
Osobni podaci: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, zanimanje, mjesto prebivališta/boravišta, srodstvo/odnos sa strankom
150
Što ako službena osoba posumnja na objektivnost svjedoka?
Ispitat će ga o tim okolnostima
151
Što se svjedoka upozorava prije svjedočenja?
Svjedoka će se prethodno upozoriti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti. Svjedoku će se predočiti posljedice davanja lažnog iskaza.
152
Kakva pitanja se postavljaju svjedoku?
Svjedoku će se postavljati samo pitanja o upravnoj stvari koja je predmet postupka i pozvat će se da iznese sve ono što mu je o tome poznato. Nije dopušteno postavljati pitanja na način kojim bi se svjedoka uputilo kako odgovoriti.
153
Koji svjedok ne smije biti saslušan bez zastupnika i to kojeg zastupnika?
Maloljetna osoba bez zakonskog zastupnika
154
Kada se dokaz može izvesti vještačenjem?
Kad je za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za rješavanje upravne stvari potrebno posebno stručno znanje kojim službena osoba ne raspolaže, dokaz se može izvesti vještačenjem.
155
Tko može biti vještak? Tko ga imenuje i kojim aktom?
Službena osoba određuje vještačenje po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. Za vještaka će se zaključkom odrediti osoba koja je odgovarajuće struke, a ovlaštena je za davanje mišljenja o pitanjima odgovarajuće struke ili osoba registrirana za vještačenje. Ako takvih osoba nema, za vještaka se može odrediti i druga osoba koja ima odgovarajuću stručnost potrebnu za vještačenje.
156
Tko se prethodno saslušava o osobi vještaka?
Stranke će se uvijek prethodno saslušati o osobi vještaka.
157
Tko ne može biti vještak?
Vještak ne može biti osoba koja ne može biti niti svjedok.
Svjedok može biti osoba koja ima saznanja o određenim činjenicama i svoja saznanja može priopćiti.
158
Kada će se upravna stvar koja bi se uobičajeno koristila vještačenjem za rješavanje up stvari, riješiti drugim dokazima?
Kada su troškovi izvođenja dokaza vještačenjem preveliki u odnosu na vrijednost predmeta.
159
Kada se može obaviti vještačenje?
Što je u slučaju drugoga?
Vještačenje se može obaviti na usmenoj raspravi. Vještaku se može naložiti i obavljanje vještačenja izvan usmene rasprave, u kojem će se slučaju vještaku odrediti da nalaz i mišljenje dostavi u pisanom obliku u primjerenom roku te da na usmenoj raspravi obrazloži svoj nalaz i mišljenje.
160
Na što se upozorava vještaka prije početka vještačenja?
Prije početka vještačenja vještaka treba upozoriti da je dužan predmet vještačenja brižljivo razmotriti i u svojem nalazu točno navesti što zapazi i utvrdi te svoje obrazloženo mišljenje iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima struke, odnosno vještine.
161
Što se određuje vještaku ako se vještačenje ne obavlja na usmenoj raspravi?
Kad se vještačenje ne obavlja na usmenoj raspravi, službena osoba odredit će vještaku predmet vještačenja, odnosno osobe ili stvari koje treba razmotriti i u kojem pogledu.
162
Mogu li se vještaku postavljati pitanja?
Kad vještak izloži svoj nalaz i mišljenje, službena osoba i stranke mogu mu postavljati pitanja i tražiti objašnjenja o izloženom nalazu i mišljenju.
163
Više vještaka
Kad je određeno više vještaka, oni mogu svoj nalaz i mišljenje dati zajednički. Ako se ne slažu, svaki će od njih odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje.
164
Kada će se ponoviti vještačenje s drugim vještacima ili zatražiti mšljenje znanstvene i stručne ustanove?
Ako nalaz, odnosno mišljenje vještaka nisu jasni ili potpuni,
ako se nalazi i mišljenja dvaju ili više vještaka bitno razlikuju,
ako mišljenje vještaka nije dovoljno obrazloženo
ili se pojavi osnovana sumnja u točnost danog mišljenja,
a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim saslušanjem vještaka, ponovit će se vještačenje s drugim vještacima, a može se zatražiti i mišljenje znanstvene ili stručne ustanove.
Mišljenje znanstvene ili stručne ustanove može se tražiti i onda kad se zbog složenosti slučaja ili radi potrebe obavljanja analize može opravdano pretpostaviti da će se na taj način doći do točnijeg mišljenja.
165
Kazna za svjedoke tj vještake?
Ako svjedok ili vještak bez opravdanog razloga izostanu s usmene rasprave ili odbiju svjedočiti, odnosno vještačiti te ako vještak bez opravdanog razloga u ostavljenom roku ne dostavi nalaz i mišljenje u pisanom obliku, službena osoba može ih rješenjem novčano kazniti u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i odrediti da snose troškove prouzročene njihovim propustom. Žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
166
Kada se provodi očevid?
Kojim aktom se određuje?
Imaju li stranke pravo nazočiti?
Tko određuje tko će još nazočiti?
Očevid se provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe.
ZAKLJUČKOM!
Stranke imaju pravo nazočiti očevidu. Očevid se može provesti i bez nazočnosti stranke u slučaju poduzimanja hitnih mjera radi zaštite života, zdravlja ili imovine veće vrijednosti.
Službena osoba određuje po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke koje će još osobe nazočiti očevidu.
167
Dužnost omogućivanja provedbe očevida
Novčane kazne i dr mjere
(1) Vlasnik, odnosno posjednik stvari na kojima je potrebno obaviti očevid dužni su dopustiti da se očevid provede. Šteta koja nastane provedbom očevida uračunava se u ukupne troškove postupka.
(2) Ako vlasnik ili posjednik stvari, odnosno druga osoba bez opravdanog razloga onemogući obavljanje očevida, službena osoba može ih rješenjem novčano kazniti u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, a za provedbu očevida mogu se upotrijebiti i druge prikladne mjere koje će omogućiti njegovu provedbu, uključujući i neposrednu prisilu uz pomoć policije. Žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
(3) Službena osoba zatražit će u pisanom obliku pomoć policije ako se očevid nije mogao obaviti zbog neopravdanog protivljenja vlasnika, posjednika ili drugih osoba ili kad se pri obavljanju očevida opravdano očekuje pružanje otpora.
(4) Nadležno policijsko tijelo dužno je pružiti zatraženu pomoć pri očevidu, sukladno propisima o postupanju policije.
168
Izjava stranke
Ako za utvrđivanje određenih činjenica ne postoje drugi dokazi, za utvrđivanje takvih činjenica može se kao dokazno sredstvo uzeti i izjava stranke.
169
Što je podnesak?
Kakav mora biti i što mora sadržavati?
Kako se može predati?
Tko ga potpisuje?
(1) Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.
(2) Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe.
(3) Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.
(4) Službena osoba koja primi podnesak dužna je na traženje podnositelja potvrditi primitak podneska.
(5) Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje stranke. Stranku koja ne zna ili ne može pisati, potpisat će druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese.
170
Podnošenje podneska unutar roka
(1) Smatra se da je podnesak podnesen u roku ako je prije isteka roka zaprimljen u javnopravnom tijelu kojem je trebao biti predan.
(2) Kad je podnesak upućen poštom preporučeno ili predan ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, dan predaje pošti, odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upućen.
(3) Službenim osobama, odnosno osobama na službi u oružanim snagama ili policiji, osobama u suhozemnom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu te osobama koje su lišene slobode ili su na drugi način spriječene samostalno poslati, odnosno predati podnesak u roku, dan predaje podneska nadležnom zapovjedništvu, upravi, drugim službenim tijelima odnosno pravnim osobama u kojima su zaposlene ili u kojima se nalaze smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upućen.
171
Nedostatak u podnesku
(1) Kad podnesak sadržava kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba zaključkom će upozoriti na to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.
(2) Ako se nedostaci ne otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti, službena osoba rješenjem će odbaciti podnesak.
172
Prijevod podneska
(1) Kad javnopravno tijelo primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koji nisu u službenoj uporabi kod tijela, službena će osoba bez odgode tražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok, a ako to stranka ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
(2) Ovjereni prijevod podneska inozemne javne isprave obvezan je ako se posumnja u vjerodostojnost te isprave.
173
Elektronička komunikacija
Kada se smatra da je podnesak dostavljen?
Što ako JP tijelo ne može pročitati podnesak?
(1) Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati i u elektroničkom obliku.
(2) Podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom sukladno zakonu smatrat će se vlastoručno potpisanim.
(3) Elektroničkim putem dostavljeni podnesak smatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad je zabilježen na poslužitelju za slanje takvih poruka. Javnopravno tijelo bez odgode elektroničkim će putem pošiljatelju potvrditi primitak podneska.
(4) Ako se u javnopravnom tijelu iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak u elektroničkom obliku, o tome će se obavijestiti pošiljatelja. Pošiljatelj je tada dužan ponovo poslati podnesak u ispravnom elektroničkom obliku ili ga dostaviti na drugi način u određenom roku. Ako to pošiljatelj ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
174
O kojim radnjama u postupku se sastavlja zapisnik?
O usmenoj raspravi, očevidu ili dr važnijoj radnji u postupku te o važnijim usmenim izjavama stranka ili trećih osoba
175
Što se upisuje u zapisnik?
Naziv jp tijela, mjesto gdje se obavlja, datum, sat, upravna stvar o kojoj se vodi postupak, osobna imena službenih osoba, nazočnih stranaka i osoba ovlaštenih za njihovo zastzupanje, opis tijeka i sadržaja i danih izjava i te isprava koje su korištene
176
Kome se zapisnik čita, kada, tko ga potpisuje, dopune?
(3) Prije zaključenja zapisnik će se pročitati nazočnim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene primjedbe ili će se, ako su primjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadržaj. Zapisnik će potpisati službena osoba koja je vodila upravnu radnju i zapisničar ako ga je bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave te na kraju svake stranice na kojima se njihova izjava nalazi. U potpisanom i zaključenom zapisniku ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje službena osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena.
(4) Ako neka od nazočnih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije zaključenja zapisnika, to će se navesti u zapisniku, kao i razlozi zbog kojih je potpis uskraćen.
(5) Zapisnik sastavljen na način propisan zakonom javna je isprava. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni.
177
O čemu se odlučuje zaključkom?
Tko ga donosi?
Što se određuje ako je naloženo izvršenje neke radnje?
Kako se priopćuje?
Žalba?
(1) Zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanjima ako ovim Zakonom nije propisano donošenje rješenja.
(2) Zaključak donosi službena osoba koja obavlja radnju u postupku pri kojoj se postavilo pitanje koje je predmet zaključka.
(3) Kad se nalaže izvršenje neke radnje, zaključkom će se odrediti rok u kojem se ta radnja treba obaviti.
(4) Zaključak se priopćuje usmeno. Zaključak se izdaje u pisanom obliku kad stranka to zatraži ili je to nužno radi pravilnog vođenja postupka.
(5) Protiv zaključka ne može se izjaviti žalba. Zaključak se može pobijati žalbom protiv rješenja kojim se rješava o upravnoj stvari.
Zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanjima, spaja se postupak iste činjenične i pravne osnove, otklanjaju se formalni nedostatci , izuzeće službene osobe, zakazivanje usmene rasprave
178
Kada će se obnavljati spisi?
Tko vrši ovu radnju?
Na čiji se zahtjev pokreće?
Tko donosi akt i koji akt o obnavljanju spisa?
Hoće li se obnoviti svi dijelovi spisa ili samo neki dijelovi? Zašto?
Kako se obnavljaju spisi?
Kada se postupak neće provesti?
Tko snosi troškove?
(1) Ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, oštete ili unište, po potrebi će se pokrenuti postupak za obnovu spisa (rekonstrukcija).
(2) Postupak za obnovu spisa provodi javnopravno tijelo nadležno za rješavanje u toj upravnoj stvari.
(3) Postupak za obnovu spisa pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Rješenje o obnovi spisa donosi čelnik javnopravnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.
(4) Pri obnovi spisa obnovit će se samo oni dijelovi spisa koji su važni s obzirom na razloge zbog kojih je odobren postupak za obnovu. Spisi se obnavljaju na temelju prijepisa nestalih, oštećenih ili uništenih podnesaka kojima raspolažu stranke ili javnopravno tijelo, podataka iz glavnih i pomoćnih uredskih knjiga, sukladno pravilima o dokazivanju.
(5) Postupak za obnovu spisa neće se provesti ako je protekao propisani rok do kojeg se čuvaju spisi određene upravne stvari.
(6) Troškovi koji nastanu obnovom spisa naknađuju se iz sredstava javnopravnog tijela.
179
Tko određuje rokove?
Koji se mogu produžiti?
Zakon tj propis, a ako nije propisan onda službena osoba
Rokovi koje je odredila službena osoba i rokove za koje je propisano da se mogu produžavati
180
Kako se računaju rokovi?
Ako je stranci rješenje dostavljeno 12. lipnja kada počinje teći rok za žalbu?
Kada će isteći rok za obavezu ako je treba izvršiti u roku od dva mjeseca, a rok je počeo teći 30.12.2024.?
Kako se još može odrediti rok?
Na dane, mjesece i godine
13. lipnja
28.2., tj. ako je prijestupna godina onda 29.2.
(2) Kad je rok određen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg počinje teći rok odnosno dan u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka ne uračunava se u rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg dana.
(3) Rok određen na mjesece, odnosno na godine istječe onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju odgovara danu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka. Ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istječe, rok istječe posljednjeg dana toga mjeseca.
(4) Istjecanje roka može se označiti i određenim datumom.
181
Što ako rok pada na nedjelju ili neradni dan, blagdan? Objasni!
(1) Nedjelje, blagdani i neradni dani ne utječu na početak i na tijek roka.
(2) Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istječe prvoga sljedećega radnog dana.
Dakle, ne da se ne računa, nego NE UTJEČU!
182
Kome će se dopustiti povrat u prijašnje stanje?
1. Stranci koja je iz opravdanog razloga propustila poduzeti neku radnju u određenome roku pa je isključena od obavljanja te radnje
2. ako je stranka poslala ili predala podnesak nenadležnom tijelu na vrijeme iz neznanja ili očitom pogreškom
183
Kome se podnosi prijedlog za povratak u prijašnje stanje, u kojem roku, što treba sadržavati?
Što se treba priložiti ako je propušten rok za podnošenje podneska?
(2) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo obaviti propuštenu radnju, najkasnije u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje roka. U prijedlogu za povrat u prijašnje stanje moraju se navesti činjenice na kojima se temelji opravdanost prijedloga. Kad se povrat u prijašnje stanje traži zbog toga što je propušten rok za podnošenje podneska, prijedlogu treba priložiti i taj podnesak.
184
Nakon kojeg roka više nije moguće podnositi prijedlog za povrat u prijašnje stanje
3 mjeseca, osim ako je bilo nemoguće zbog VIŠE SILE
185
Kojim aktom se odlučuje o povratu u prijašnje stanje? Koji učinak ono ima na postupak? Ima li podnošenje prijedloga i izjavljivanje žalbe protiv akta o prijedlogu učinka na tijek postupka?
O prijedlogu za povrat u prijašnje stanje odlučuje se rješenjem. Ako se povrat u prijašnje stanje dopusti, postupak se vraća u stanje prije propuštanja, a rješenjem se poništavaju pravne posljedice nastale propuštanjem roka.
Podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje ni izjavljivanje žalbe protiv rješenja o prijedlogu ne utječu na tijek postupka.
186
Kada se povrat u prijašnje stanje neće dopustiti?
Ako je isključeno zakonom
187
Tko obavješćuje, kako, koga i o čemu o postupku?
Kada se smatra da je obavješćivanje obavljeno elektorničkim putem?
Kada se primjenjuju pravila za posrednu dostavu?
Kako se obavješćuje stranka i kada postoji iznimka?
(1) Službena osoba može stranku i druge sudionike u postupku obavijestiti o tijeku i radnjama u postupanju usmeno, elektroničkim putem, neposrednim uručenjem pismena ili slanjem pismena poštom ili na drugi prikladan način.
(2) Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka.
(3) Obavješćivanje poštom obavlja se prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na posrednu dostavu.
(4) Stranka i drugi sudionici u postupku obavješćuju se osobno, osim kad stranka ima osobu ovlaštenu za zastupanje ili opunomoćenika za primanje obavijesti.
188
Tko ima pravo na obavijest o tijeku postupka i što sve može činiti?
O čemu one ne mogu biti obaviještene i zašto?
Gdje se razgledavaju spisi, iznimka?
Što se donosi o odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje?
(1) Stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.
(2) Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostorijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi postupak. U opravdanim slučajevima spisi se mogu razgledati u službenim prostorijama drugoga javnopravnog tijela.
(3) Kad se spis predmeta vodi u elektroničkom obliku, javnopravno tijelo dužno je osigurati tehničke uvjete za njegovo razgledanje. Javnopravno tijelo može osigurati dostupnost spisa elektroničkim putem, ako su osigurani uvjeti za zaštitu privatnosti stranke.
(4) O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje.
189
Kada se obavlja osobna dostava?
Što ako se naslovljena osoba ne nađe na mjestu dostave?
Što ako i nakon toga ne nađe naznačenu osobu na mjestu dostave?
Što ako dostavljač prilikom dostave utvrdi da nije moguće uručiti pismeno naznačenoj osobi?
Kada se dostava smatra obavljenom? Iznimka?
(1) Dostava se obavlja osobno naslovljenoj osobi kad od obavljanja dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti ili kad je takva dostava propisana (osobna dostava).
(2) Kad se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavljač će u poštanskom sandučiću ili pretincu ili kod osobe zatečene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama može podići pismeno.
(3) Ako dostavljač u naznačeno vrijeme ne pronađe naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno, dostavljač će ostaviti pismeno u njezinom poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu. Na dostavnici uz ostavljeno pismeno dostavljač će naznačiti razlog takve dostave, dan i sat kad je ostavio pismeno i potpisati se.
(4) Kad dostavljač prilikom pokušaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uopće nije moguće uručiti naslovljenoj osobi, pismeno će vratiti pošiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije moguće dostaviti.
(5) Dostava se smatra obavljenom danom uručenja, odnosno danom kad je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokaže da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno.
(6) Dostavom pismena osobi ovlaštenoj za zastupanje stranke ili opunomoćeniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvršena samoj stranci. Dostava odvjetniku koji zastupa stranku može se obaviti i tako da se pismeno uruči zaposleniku odvjetničkog ureda.
190
Kada se obavlja posredna dostava?
Kome se može dostaviti pismeno?
Kome ne može?
Kada se smatra da je dostava obavljena?
(1) Kad osobna dostava nije obvezna, a dostavljač ne zatekne naslovljenu osobu na mjestu dostave, pismeno se može uručiti odraslom članu kućanstva, a ako ta osoba ne želi preuzeti pismeno ili nije u mogućnosti predati pismeno, pismeno se ostavlja u poštanskom sandučiću ili pretincu naslovljene osobe. U tom slučaju na dostavnici pismena naznačuje se dan i način dostave.
(2) Pismeno se ne može uručiti osobi koja u istom postupku sudjeluje s protivnim interesom.
(3) Dostava se smatra obavljenom danom uručenja naslovljenoj osobi, ostavljanjem pismena odraslom članu kućanstva, odnosno danom ostavljanja pismena u poštanskom sandučiću ili pretincu.
191
Kada se dostava obavlja uričivanjem pismena zajedničkom predstavniku?
Kad u postupku sudjeluje veći broj stranaka s istovjetnim zahtjevima ili skupina osoba povezanih zajedničkim interesom, dostava se obavlja uručivanjem pismena zajedničkom predstavniku.
192
Kome se dostavlja pismeno ako se dostavlja pravnoj osobi, osobi koja obavlja registriranu djelatnost ili JP tijelu?
Šta ako ona ne bude na mjestu dostave?
(1) Dostava pismena pravnoj osobi, osobi koja obavlja registriranu djelatnost i javnopravnom tijelu obavlja se uručivanjem pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena.
(2) Ako se osoba ovlaštena za primanje pismena ne zatekne na mjestu dostave, pismeno će se uručiti drugom zaposleniku.
193
Dostava u posebnim slučajevima?
(1) Osobi na službi u oružanim snagama ili policiji, osobi u kopnenom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu, osobi koja je lišena slobode ili joj je na drugi način ograničeno kretanje, dostava se može obaviti preko zapovjedništva, uprave, drugih službenih tijela, odnosno pravne osobe u kojima je zaposlena ili u kojima se nalazi.
(2) Osobama koje se nalaze u inozemstvu, kao i stranim državama, međunarodnim organizacijama i osobama s diplomatskim imunitetom dostava se obavlja preko središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno.
(3) Dostava potvrda izdanih na zahtjev stranke koja se nalazi u inozemstvu dostavlja se neposredno stranci.
194
Koje je mjesto dostave?
(1) Dostava stranci obavlja se na adresu koja je naznačena u zahtjevu za pokretanje postupka, odnosno na adresu mjesta na kojem se stranka trenutačno nalazi.
(2) Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti dostava stranci obavlja se na adresu prebivališta, boravišta ili mjesta na kojem se trenutačno nalazi. Dostava pravnoj osobi, podružnici ili drugoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost obavlja se na adresu sjedišta.
(3) Ostalim osobama koje sudjeluju u postupku dostava se obavlja na adresu prebivališta, boravišta ili mjesta gdje se trenutačno nalazi, odnosno sjedišta. Dostava javnopravnim ili drugim tijelima obavlja se na adresu njihova sjedišta.
195
Promjena adrese stranke
Promjena adrese osobe ovlaštene za zastupanje ili opunomoćenika
Rok
(1) Stranka je dužna o promjeni adrese prebivališta, boravišta ili sjedišta obavijestiti javnopravno tijelo. Ako stranka promijeni adresu prebivališta, boravišta ili sjedišta, a o tome ne obavijesti javnopravno tijelo, daljnja dostava u postupku obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.
(2) Ako osoba ovlaštena za zastupanje ili opunomoćenik za primanje pismena u tijeku postupka promijeni adresu i o tome propusti obavijestiti javnopravno tijelo, dostava se obavlja izravno stranci, kao da osoba ovlaštena za zastupanje ili opunomoćenik za primanje pismena nisu određeni.
196
Vrijeme dostave
Dostava se obavlja radnim danom u vremenu od 8.00 do 20.00 sati. Kad postoje osobito važni razlozi ili se dostava ne može odgoditi, javnopravno tijelo može odrediti da se dostava obavi i u drugo vrijeme.
197
Kako se potvrđuje obavljena dostava?
Tko je potpisuje? Što je još obvezno učiniti?
Što ako je osoba nepismena?
Što ako dostava nije osobna?
(1) Obavljena dostava potvrđuje se dostavnicom. Dostavnicu vlastoručno potpisuje osoba koja je preuzela pismeno, uz obveznu naznaku datuma primitka.
(2) Kad je naslovljena osoba nepismena ili se ne može potpisati, dostavljač će na dostavnici naznačiti osobno ime naslovljene osobe s datumom dostave i naznakom zašto osoba nije potpisala dostavnicu.
(3) Ako dostava nije obavljena osobno, dostavljač će na dostavnici naznačiti kome je predao pismeno i u kojem je odnosu osoba koja je primila pismeno s naslovljenom osobom.
198
Kada se dostava može obaviti elektroničkim putem?
Kada se može obaviti?
Kada se smatra obavljenom?
Na zahtjev stranke, izričit pristanak stranke ili ako je tako propisano
(2) Elektronička dostava može se obaviti u bilo koje vrijeme.
(3) Dostava elektroničkim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka.
199
Kada se pismeno dostavlja javnom objavom?
Na koji način?
Kada se smatra da je dostava obavljena?
(1) Dostava javnom objavom obavlja se kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni.
(2) Dostava javnom objavom obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela, objavom pismena u dnevnim novinama, na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način.
(3) Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.
200
Kojim aktom se odlučuje o upravnoj stvari?
U kojem obliku se ono donosi?
Iznimka i zašto?
Dostavlja li se ono stranci, zašto i u kojem roku?
(1) O upravnoj stvari odlučuje se rješenjem.
(2) Sukladno zakonu, akt kojim se odlučuje o upravnoj stvari može imati i drugi naziv.
(1) Rješenje se donosi u pisanom obliku. Rješenje se može izdati na propisanom obrascu.
(2) Iznimno, rješenje se može donijeti i u usmenom obliku kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.
(3) Rješenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku, kad je to propisano zakonom, ili ako stranka to zahtijeva, ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Rješenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja. Službena osoba dužna je upozoriti stranku da ima pravo tražiti pisani otpravak usmenog rješenja.
201
Od čega se sastoji rješenje?
Zaglavlje, uvod, izreka, obrazloženje, uputa o pravnom lijeku, potpis službene osobe i pečat
202
Od čega se sastoji uvod rješenja?
1. Naziv JP tijela koje donosi rješenje
2. Propis o nadležnosti
3. Osobno ime tj. naziv stranke i osobe ovlaštene za zastupanje
4. Je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke
5. Kratka naznaka predmeta postupka
Navodi se je li rješenje donijelo više JP tijela, u ponovljenom postupku, po mišljenju dr tijela, uz suglasnost, potvrdu ili po presudi suda nadležnog za upravne sporove. Ako je odluku donijelo kolegijalno tijelo, onda i dan sjednice na kojoj je stvar riješena.
203
Od čega se sastoji izreka rješenja?
Izreka rješenja može se podijeliti u više točaka. U njoj se kratko i određeno sadržava odluka o upravnoj stvari. Ako odluka sadržava rok, uvjet, namet, pridržaj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, ono mora biti naznačeno. Posebna točna izreke bit će troškovi postupka. Mora biti naznačeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
204
Od čega se sastoji obrazloženje rješenja?
Ono sadržava kratko izlaganje stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni dokaza, razloge zašto su neki zahtjevi stranke odbijeni, razlog donošenja zaključka u tijeku postupka i propisi na temelju kojih je riješena up stvar. Ako sadržava da žalba ne odgađa izvršnost rješenja, propis na kojem se temelji.
205
Što sadrži uputa o pravnom lijeku rješenja?
Stranke e obavješćuju može li se protiv rješenja izjaviti žalba, pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji način.
206
Kada se i na koji način donosi rješenje u stvarima manjeg značenja?
Ako se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti u pravni interes treće osobe
Može se sastojati samo od izreke
Donosi se u obliku zabilješke u spisu
207
Djelomično, dopunsko i privremeno rješenje
Kada? Zašto? Na čiji prijedlog? Do kada oni vrijede?
U pogledu pravnih lijekova i izvršenja su smatrani kakvima?
(1) Kad se u upravnoj stvari rješava o više pitanja, a samo se o nekima od njih može riješiti na temelju utvrđenoga činjeničnog stanja, može se donijeti rješenje samo o tim pitanjima (djelomično rješenje).
(2) Ako javnopravno tijelo rješenjem nije riješilo sva pitanja koja su predmet postupka, može se, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, donijeti rješenje o pitanjima koja nisu riješena (dopunsko rješenje). O odbijanju prijedloga stranke donosi se rješenje.
(3) Ako prema okolnostima slučaja prije okončanja postupka treba donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi, rješenje će se donijeti na temelju činjenica poznatih u vrijeme njegova donošenja. To rješenje mora biti označeno kao privremeno (privremeno rješenje). Privremeno rješenje ukinut će se rješenjem kojim se rješava o upravnoj stvari.
(4) Djelomično, dopunsko i privremeno rješenje u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatraju se samostalnim rješenjem.
208
Rok za donošenje rješenja
Što ako ne donese i dostavi rješenje u propisanom roku?
(1) Službena osoba dužna je u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(2) Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(3) Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor.
209
Predmnjeva usvajanja zahtjeva stranke
Kada?
Što stranka može zahtjevati?
U kojem roku?
(1) Kad je to propisano zakonom, smatrat će se da je zahtjev stranke usvojen ako javnopravno tijelo, u postupku pokrenutom na uredan zahtjev stranke u kojem je ovlašteno neposredno riješiti upravnu stvar, ne donese rješenje u propisanom roku.
(2) Stranka ima pravo tražiti da javnopravno tijelo donese rješenje kojim se utvrđuje da je zahtjev stranke usvojen. Javnopravno tijelo dužno je izdati takvo rješenje u roku od osam dana od dana traženja stranke.
SAMO KADA JE PROPISANO, NA ZAHTJEV STRANKE I NEPOSREDNO RJEŠAVANJE
210
Jamstvo stjecanja prava
Kada, tko?
Kakvo jamstvo ne smije biti?
Obvezuje li JP tijelo, kada, kada ne?
Akt?
(1) Javnopravno tijelo može stranci jamčiti stjecanje određenog prava, kad je to propisano zakonom.
(2) Jamstvo ne smije biti protivno javnom interesu ili interesu trećih osoba.
(3) O jamstvu se odlučuje rješenjem koje obvezuje javnopravno tijelo, osim ako su se pravna osnova i činjenično stanje bitno izmijenili.
211
Kojim aktom se ispravljaju pogreške i koje su to pogreške?
Od kada ispravak proizvodi pravni učinak?
(1) Javnopravno tijelo može rješenjem ispraviti pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti u rješenju koje je donijelo ili u njegovim ovjerenim prijepisima.
(2) Ispravak pogreške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja.
212
Na šta se može izjaviti žalba?
(1) Protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom žalba nije isključena.
(2) Stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.
213
Kako se stranka može odreći prava na žalbu?
Do kada?
Što ako je višestranački postupak?
Što ako stranka odustane od izjavljenje žalbe?
Može li se odustanak ili odricanje od žalbe opozvati?
(1) Stranka se može odreći prava na žalbu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, od dana primitka prvostupanjskog rješenja do dana isteka roka za izjavljivanje žalbe.
(2) Odricanje od prava na žalbu u višestranačkim stvarima ima pravni učinak samo ako se sve stranke odreknu prava na žalbu.
(3) Stranka može odustati od žalbe sve do otpreme rješenja o žalbi.
(4) Kad stranka odustane od izjavljene žalbe, postupak u povodu žalbe obustavit će se rješenjem.
(5) Odricanje ili odustanak od žalbe ne mogu se opozvati.
214
Što je predmet žalbenog postupka?
(1) U žalbenom postupku ispituje se zakonitost rješenja koje se pobija.
(2) Kad je rješenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u žalbenom postupku ocjenjuje se i svrhovitost rješenja.
215
Sadržaj žalbe?
Što ako se izvode nove činjenice i dokazi? Što ako je višestranački postupak?
Privremeno rješenje?
(1) U žalbi stranka treba navesti rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem.
(2) Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka.
(3) Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, svakoj stranci dostavlja se prijepis žalbe i daje rok za izjašnjavanje o novim činjenicama i dokazima.
(4) Ako je u upravnoj stvari doneseno privremeno rješenje, u žalbi protiv rješenja o glavnoj stvari može se osporavati utvrđeno činjenično stanje i kad to nije osporavano u postupku donošenja privremenog rješenja.
216
Rok za izjavljivanje žalbe?
15 d od dostave
217
Kome se predaje žalba?
(1) Žalba se predaje prvostupanjskom tijelu na način propisan za predaju podnesaka. Ako je žalba predana drugostupanjskom tijelu, ono će je bez odgode proslijediti prvostupanjskom tijelu. Žalba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom.
(2) Kad stranka izjavljuje žalbu zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku, žalba se može predati izravno i drugostupanjskom tijelu.
218
Pravo stranke kad je uputa o pr lijeku pogrešna/nepotpuna?
U drugom slučaju, od kada teče rok za žalbu?
(1) Kad je u rješenju dana pogrešna uputa o pravnom lijeku, stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi. Stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica.
(2) Kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu. U takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.
219
Odgodni učinak žalbe? Do kada?
Što ako ima više stranaka u postupku s istovjetnim zahtjevima?
Kada žalba nema odgodni učinak?
(1) Žalba odgađa pravne učinke rješenja dok se stranci ne dostavi rješenje o žalbi, ako zakonom nije drukčije propisano.
(2) Kad se rješenje odnosi na dvije stranke ili više njih koje sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima, žalba bilo koje od stranaka odgađa izvršenje prema svim strankama.
(3) Javnopravno tijelo može iznimno, radi zaštite javnog interesa ili radi poduzimanja hitnih mjera, odnosno radi otklanjanja štete koja se ne bi mogla otkloniti, odlučiti da žalba nema odgodni učinak. Rješenje mora sadržavati detaljno obrazloženje zašto žalba nema odgodni učinak.
220
Što ispituje prvostupanjsko tijelo po žalbi?
Što sve može odlučiti prvostupanjsko tijelo po žalbi?
Kada može izmijeniti rješenje?
Što ako ne izmijeni rješenje niti odbaci žalbu?
Neposredno rješavanje, žalba?
Što ako sudjeluje više stranaka?
Dopuštenost, pravodobnost i je li podnesena od ovlaštene osobe
Može odbaciti žalbu rješenjem ili izmijeniti rješenje.
Ako žalba osnovana u cijelosti i ako ne dira u prava trećih osoba.
Onda se zajedno sa spisima dostavlja 2.stupanjskom tijelu.
Kad je rješenje doneseno u postupku neposrednog rješavanja, a stranka u žalbi zahtijeva da joj se omogući izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za rješavanje stvari ili da se provede ispitni postupak, prvostupanjsko tijelo dužno je postupiti po zahtjevu stranke.
Žalba se dostavlja na odgovor strankama i daje im se rok za izjašnjavanje o žalbi.
221
Kako postupa 2. stupanjsko tijelo po primitku žalbe?
(1) Drugostupanjsko tijelo ispitat će je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.
(2) Kad drugostupanjsko tijelo postupajući u povodu žalbe protiv rješenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju žalbe utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje žalbe, poništit će rješenje o odbacivanju žalbe i riješiti odbačenu žalbu.
222
Što ispituje 2.stupanjsko tijelo? U kojim granicama? Je li vezana žalbenim razlozima?
Po čemu 2.stup tijelo pazi po službenoj dužnosti?
Na temelju kojih činjenica drugostupanjsko tijelo rješava? Što ako to nisu utvrđene u potpunosti ili su pogrešno utvrđene?
Kako drugostupanjsko tijelo može postupiti po žalbi?
Kakve su pravne posljedice poništavanja rješenja?
(1) Drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
(2) Drugostupanjsko tijelo u postupanju po žalbi pazi po službenoj dužnosti na nadležnost i postojanje razloga za oglašivanje rješenja ništavim.
(3) Drugostupanjsko tijelo riješit će stvar na temelju činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku. Kad činjenice nisu u potpunosti utvrđene ili su pogrešno utvrđene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko će tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.
(4) Drugostupanjsko tijelo može žalbu odbiti, rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti.
(5) Poništavanjem se poništavaju sve pravne posljedice koje je rješenje proizvelo.
223
Kada će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu?
1. da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari,
3. da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.
224
Kada će se poništiti rješenje?
Kada će drugostupanjsko tijelo poništiti rješenje i dostaviti predmet prvostupanjskom tijelu na rješavanje?
Što ako je rješenje donijelo nenadležno tijelo.
(1) Drugostupanjsko tijelo poništit će rješenje i samo riješiti stvar ako utvrdi:
1. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene,
2. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari,
3. da je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem,
4. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar.
Ako je prema naravi stvari nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela
Po službenoj dužnosti se poništava rješenje i dostavlja se nadležnom tijelu na rješavanje.
225
Kada izmjena rješenja smije ići na štetu stranke koja je podnijela žalbu?
Ako bi se rješenje moglo oglasiti ništavim ili poništiti
226
Postupak po žalbi kad prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje u roku?
Koji je to rok?
(1) Drugostupanjsko tijelo u postupanju po žalbi izjavljenoj zbog toga što prvostupanjsko tijelo nije u roku donijelo rješenje na zahtjev stranke dužno je bez odgode zatražiti obavijest o razlozima zbog kojih rješenje nije doneseno u propisanom roku.
(2) Kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje iz opravdanih razloga, odredit će prvostupanjskom tijelu novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana.
(3) Kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani, samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje.
30-60d
227
Koji pravni lijek postoji protiv drugostupanjskog rješenja?
Upravni spor
228
Koji je rok za donošenje 2.stupanjskog rješenja?
60 dana
229
Kome se izjavljuje prigovor?
Koja pravila se primjenjuju na prigovor?
U kojem roku i čime se odlučuje?
Što se može izjaviti protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru, a šta protiv 2.stu, a što ako nema 2.st?
(1) Prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor.
(3) Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.
(4) Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.
230
Obnova postupka, koje su dvije vrste, kada se mogu pokrenuti?
Po čijem zahtjevu? Tko još može tražiti obnovu?
(1) Obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci:
1. ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku,
2. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu,
3. ako je rješenje donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje ili osoba koja je morala biti izuzeta,
4. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u propisanom sastavu ili ako za rješenje nije glasovala propisana većina,
5. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku,
6. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik,
7. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom ili pismom.
(2) Obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja:
1. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela,
2. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta,
3. ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije.
(3) Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
(4) Državni odvjetnik, odnosno drugo ovlašteno državno tijelo može tražiti obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.
231
Prijedlog za obnovu postupka? Što je stranka dužna učiniti? Odgađa li izvršenje rješenja?
Koje tijelo rješava o prijedlogu za obnovu postupka?
(1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje tijelu koje je donijelo rješenje na način propisan za predaju podnesaka.
(2) U prijedlogu za obnovu postupka stranka je dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.
(3) Prijedlog za obnovu postupka ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži. Iznimno, tijelo nadležno za odlučivanje o prijedlogu može rješenjem odgoditi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka.
JP tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.
232
Što ispituje JP tijelo po primitku prijedloga za obnovu postupka? Koja je razlika od žalbe?
Što donosi JP tijelo ako po ispitivanju ne udovoljava uvjetima?
Što čini ako su uvjeti udovoljeni, što se dalje ispituje? Što ako ne udovoljava?
Što ako je udovoljeno svim zahtjevima?
Odgađa li izvršenje?
Kada se ne donosi akt o provođenju obnove?
Pravodobnost, je li podnijela ovlaštena osoba i je li učinila vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog.
Kod žalbe se umjesto potonjega ispituje dopuštenost.
Odbacuje prijedlog.
Ispituje hoće li dokazi tj okolnosti utjecati na donošenje drugačijeg rješenja.
Prijedlog se odbija!
Jp tijelo donosi rješenje kojim se dopušta obnova postupka i određuje u kojem se opsegu obnova provodi.
DA, rješnje o provođenju obnove postupka ODGAĐA izvršenje rješenja.
(4) Kad je to prema okolnostima slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, nadležno će tijelo, čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje kojim se obnova dopušta.
233
Što se donosi nakon provedene obnove postupka?
Koji pravni lijek se može uložiti protiv prijedloga i rješenja o obnovi?
(1) Nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.
(2) Protiv rješenja kojim je odlučeno o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rješenja donesenog u obnovljenom postupku može se izjaviti žalba samo kad je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Kad je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo, protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor.
234
Koji su razlozi za oglašavanje rješenja ništavim?
Tko ga oglašava ništavim i na čiji prijedlog?
Što se donosi o oglašavanju rj ništavim i koji pravni lijek je moguć protiv njega?
Učinci ništavog rješenja?
1. stvar je iz sudske nadležnosti
2. stvar se ne može rješavati u up postupku
3. rješenje nije moguće stvarno ili pravno izvršiti
4. izvršenje rješenja predstavlja KD
5. rješenje doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a ona nije naknadno prešutno niti izričito pristala
6. postoji izričita zakonska odredba da ta nepravilnost predstavlja razlog za ništavost rješenja.
JP tijelo koje ga je donijelo ili tijelo koje vrši nadzor nad njime, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, u svako doba.
Rješenje o oglašavanju rješenja ništavim.
(3) Kad je rješenje o oglašivanju rješenja ništavim donijelo prvostupanjsko tijelo, protiv toga rješenja može se izjaviti žalba. Kad je drugostupanjsko javnopravno tijelo ili tijelo koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo rješenje oglasilo ništavim, protiv toga rješenja može se pokrenuti upravni spor.
(4) Ništavo rješenje nema pravni učinak. U slučaju oglašivanja rješenja ništavim, smatraju se ništavim i pravni učinci tog rješenja.
235
Što se može poduzeti u vezi nezakonitog rješenja?
Nakon isteka roka za žalbu, rješenjem kojim je stranka stekla neko pravo, kada se može ponišiti?
O čemu ovisi, ako je stranka stekla neko pravo rješenje, kako će se ono sanirati?
Što ako u postupku sudjelu više stranaka s protivnim interesima?
Može se poništiti ili ukinuti
1. ako je rješenje donijelo nenadležno jp tijelo ili ga je donijelo bez zakonom propisane suglasnosti, mišljenja ili odobrenja
2. ako je o upravnoj stvari već doneseno pravomoćno rješenje te je drugačije riješeno
Ako postoji očita povreda materijalnog propisa, rješenje se može poništiti ili ukinuti OVISNO o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništajem ili ukidanjem.
Ako bi se rješenje UKIDALO, onda je potreban pristanak protivne stranke.
236
Kada se može ukinuti zakonito rješenje kojim je stranka stekla neko pravo?
U slučaju posljednjega, koje pravo ima stranka?
1. ako dopušta zakon
2. ako je rješenje sadržavalo pridržaj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu ili je nije ispunila u roku
3. ako je potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za ž, z ljudi i javnu sigurnost, a nije se moglo otkloniti na drugi način
Pravo na naknadu stvarne štete.
237
Tko poništava i ukida rješenje?
U kojem roku se može nezakonito rješenje poništiti i ukinuti?
Na čiji prijedlog? Što ako odbije JP tijelo?
Pravni lijek protiv rješenja o ukidanju i poništavanju?
JP tijelo koje je donijelo rješenje. Ako je rješenje donijelo 1.stupanjsko tijelo, onda ga može poništiti ili ukinuti i 2.st tijelo, a ako je rješenje donijelo 2.stupanjsko tijelo, onda ga može poništiti ili ukinuti tijelo koje obavlja nadzor.
Poništiti u roku od 2g, ukinuti u roku od 1g i u tom roku ono mora biti otpremljeno iz tijela koje ga donosi.
Na zahtjev stranke, ovlaštenog državnog tijela ili po službenoj dužnosti. Ako ne prihvati prijedlog, treba o tome obavijestiti podnositelja.
Žalba protiv 1. st ili ako žalba nije dopuštena onda može up spor
Protiv 2.st i tijela koje obavlja nadzor upravni spor.
238
Kada se izvršava rješenje? Kada je izvršno prvostupanjsko, a kada drugostupanjsko?
Što ako je u rj određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku?
Kada rješenje postane izvršno.
1. žalba nije izjavljena - danom isteka roka za žalbu
2. žalba nije dopuštena - dostavom rješenja
3. žalba nema odgodni učinak - danom dostave rj
4. stranka se odrekla pr na žalbu - danom odricanja
5. žalba odbijena/odbačena - danom dostave rješenja o odbacivanju/odbijanju
6. postupak po žalbi obustavljen - danom dostave rješenja o obustavi
(3) Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom stranci.
(4) Kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.
239
Protiv koga se provodi izvršenje?
Protiv izvršenika - osoba koja je dužna ispuniti obvezu
240
Kako se provodi izvršenje i u kojem roku?
Po službenoj dužnosti ako to nalaže javni interes, na prijedlog stranke ako je u interesu stranke (predlagatelj izvršenja).
Može se provesti i na temelju nagodbe stranaka.
Po isteku roka od 5 godina od izvršnosti rješenja, rješenje se ne može izvršiti.
241
Što je predmet izvršenja?
Novčane i nenovčane obveze
242
Kako se provodi izvršenje novčanih obveza?
U skladu s propisima koji se primjenjuju na sudsko izvršenje.
Sudsko izvršenje provodi se na temelju zahtjeva JP tijela koje je donijelo rješenje ili stranke kojoj je u interesu izvršenje.
Potrebno je priložiti potvrdu izvršnosti. Ako tijelo koje je donijelo rješenje ne izda potvrdu o izvršnosti u roku od 15d, onda stranka može dokazivati izvršnost na drugi način.
243
Izvršenje nenovčanih obveza
Izvršava prvostupanjsko tijelo koje je rješavalo o stvari.
Ako je propisano da ono ne može rješavati, a nije propisano ovlašteno tijelo, tijelo ovlašteno za izvršenje je prvostupanjsko tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave prema mjestu prebivališta/b/sjedišta ako je pravna osoba.
Tijelo koje je donijelo rješenje dužno je na rješenje staviti potvrdu izvršnosti i dostaviti ga JP tijelu nadležnom za izvršenje.
244
Kada se donosi rješenje o izvršenju?
Što treba sadržavati?
Na šta se može izjaviti žalba i kakav ima učinak?
Ako izvršenik ne postupi prema izvršnom rješenju, u pisanom obliku.
Mjesto, vrijeme i način izvršenja. Može se odrediti i dodatni rok za ispunjenje ili narediti ispunjenje odmah.
Mora sadržavati opomenu o novčanoj kazni i iznos kazne. Kad se izvršenje provodi putem trećih osoba, potrebno je navesti obvezu izvršenika da snosi troškove izvršenja.
Na mjesto, vrijeme i način izvršenja, nema odgodni učinak.
245
Kada je moguće odgoditi izvršenje?
Do kada može odgoditi izvršenje?
Na prijedlog stranke, radi teško popravljive štete, JP tijelo može odgoditi izvršenje
Do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari ako drugačije nije propisano zakonom i ako se ne protivi javnom interesu
