Život u biosferi Flashcards

1
Q

ekologija

A

područje biologije koja proučava međuovisnost organizama i njegova okoliša

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Heackel

A

prvi upotrijebio pojam ekolog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

evolucija

A

područje biologije koja proučava podrijetlo i promjene vrsta tijekom vremena

Evolucija objašnjava kako se vrste razvijaju i prilagođavaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

okoliš

A

sve što nas okružuje, sva živa bića, neživa priroda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

stanište

A

mjesto ili stvarna lokacija u prostoru na kojem neki organizmi žive

Stanište može biti šuma, rijeka, ocean itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

zaštita prirode i okoliša

A

sve mjere i aktivnosti kojima je cilj smanjenje štetnog djelovanja čovjeka na okoliš

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

negativne primjere utjecaja čovjeka na okoliš

A

kisele kiše, ozonske rupe, povećanje klora i ugljikova dioksida, staklenički utjecaj, širenje pustinja, klimatske promjene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

organizacijske razine živog svijeta

A

atom → molekula → organel → stanica → tkivo → organ → organski sustav → organizam/ jedinka → populacija → biocenoza → ekosustav → biom → biosfera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

jedinka

A

svako živo biće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

populacija

A

skup jedinki iste vrste na istom prostoru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

životna zajednica

A

sve populacije u ekosustavu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

ekosustav

A

stanište + životna zajednica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

biosfera

A

sloj Zemljine površine u kojem se odvija život

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

biom

A

svi slični ekosustavi na Zemlji (pr.: sve pustinje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

intraspecijski

A

odnos jedinki unutar iste vrste

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

interspecijski

A

odnos između različitih vrsta u ekosustavu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

hidrosfera

A

sva voda na Zemlji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

litosfera

A

kruti sloj Zemljine kore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

atmosfera

A

zrak iznad površine Zemlje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

struktura biocenoze

A

vertikalni raspored
nadmorska visina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

sukcesija

A

promjena sastava (strukture) biocenoze u vremenu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

klimaks

A

završna točka sukcesije (dinamičko ravnotežno stanje neke zajednice)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

sukcesijski stadij

A

mahovine → travnjaci → šikare → mlada šuma → stara šuma (klimaks)

24
Q

abiotički čimbenici

A

temperatura, voda, svjetlost

25
Q

biotički čimbenici

A

odnosi između jedinki iste (razmnožavanje, život u zajednici) ili različite vrste (kompeticija predatorstvo, simbioza (komenzalizam, mutualizam, parazitizam))

26
Q

ektotermne

A

ne reguliraju tjelesnu temperaturu putem metaboličke aktivnosti (beskralježnjaci, ribe, vodozemci, gmazovi)

27
Q

poikilotermne

A

temperatura im ovisi o temperaturi okoliša

28
Q

endotermne

A

aktivno reguliraju tjelesnu temperaturu putem metaboličke aktivnosti (ptice i sisavci)

29
Q

homeotermi

A

imaju stalnu tjelesnu temperaturu

30
Q

Bergmanovo pravilo

A

kopnene toplokrvne (homeotermne) životinje su većih tjelesnih dimenzija ako žive u hladnijim krajevima

31
Q

omjer površine i volumena

A
  • veće životinje → imaju manji omjer površine i volumena tj. manju površinu u odnosu na volumen tijela; gube manje topline, mogu živjeti u hladnijim krajevima
  • manje životinje → imaju veći omjer površine i volumena tj. veću površinu u odnosu na volumen tijela; gube više topline, žive u toplijim krajevima
32
Q

Allenovo pravilo

A

zbog hladnoće smanjuju se tjelesni nastavci u životinja (uši, repovi)
smanjuje se gubljenje topline

33
Q

raspored jedinki u populaciji

A

slučajno (planktoni) ili grupno (čopor vukova) ili jednolik (voćke u voćnjaku)

34
Q

brojnost populacije

A

jedan od najvažnijih podataka o nekoj populaciji

35
Q

gustoća populacije

A

veličina populacije u odnosu na jedinicu prostora koji populacija naseljava

36
Q

kapacitet okoliša

A

maksimalan broj jedinki određene vrste koje ekosustav može podržavati uz dostupne resurse

37
Q

autohtone vrste

A

domaće vrste

38
Q

alohtone vrste

A

strane vrste, mogu biti invazivne (primjer: mungos, zelena alga kaulerpa, signalni rak, crvenouha kornjača)

39
Q

kompeticija (–)

A
  • konkurentski odnos između vrsta za hranu i prostor
  • neke biljke se nadmeću za tlo ili svjetlost na način da ispuste otrov u tlo

primjer: vukovi i lisice se nadmeću za hranu (zečeve)

40
Q

predatorstvo (+-)

A

da bi ostale neopažene neke biljke i životinje bojom i oblikom tijela oponašaju druge vrste ili okoliš u kojem se nalaze

primjer: gepard i antilopa, miš i sova

41
Q

komenzalizam (+0)

A

zajednica u kojoj jedna vrsta ima korist, a druga ni korist ni štetu

primjer: bršljan i drvo

42
Q

epifiti

A

svaka biljka koja raste na drugoj biljci ili objektu radi fizičke potrebe

43
Q

mutualizam (++)

A

život u skladnosti gdje obje vrste imaju koristi

primjer: lišajevi (alge i gljive), oprašivanje cvijeća

44
Q

parazitizam (+-)

A
  • neki organizmi žive na štetu drugog
  • vanjski paraziti se nalaze na površini tijela domaćina/ domodara (krpelj, buhe)
  • unutarnji paraziti se nalaze unutar tijela domaćina/ domodara (metilj, trakavica)
45
Q

prilagodba unutarnjih parazita

A
  • znatno manji od domaćina
  • slabo pokretni
  • jednostavne građe
  • stvaraju velik broj jaja
  • imaju složene životne cikluse kojima osiguravaju širenje na nove domaćine
  • jedan ili više stadija životnog ciklusa može se odvijati u vanjskom okolišu izvan tijela domaćina
  • različitim mehanizmima zaobilaze obrambeni sustav domaćina
46
Q

ekološka valencija

A

raspon nekog ekološkog čimbenika unutar kojeg populacije pojedine vrste mogu preživjeti

47
Q

ekološki minimum

A

najniža granica preživljavanja za taj čimbenika

48
Q

ekološki maksimum

A

najviša granica preživljavanja za taj čimbenika

49
Q

ekološki optimum

A

raspon najpovoljnijih uvjeta za neki organizam, tada će brojnost populacije biti veća

50
Q

eurivalenti

A

vrste koje imaju široku ekološku valenciju

(bukva, šaran)

51
Q

stenovalenti

A

vrste koje imaju usku ekološku valenciju

(hrast lužnjak, pastrva)

52
Q

Liebigov zakon minimuma

A

rast i razvoj biljaka ograničen je onim čimbenikom kojeg ima najmanje (ograničavajući čimbenik)

53
Q

erozija

A

odnošenje površinskog sloja tla djelovanjem vjetra, tekuće vode ili leda

54
Q

kserofiti

A

biljke prilagođene suhim staništima

maslina

55
Q

higrofiti

A

biljke prilagođene vlažnim staništima

žabnjak

56
Q

mezofiti

A

biljke prilagođene staništima s promjenjivom vlažnošću

soja

57
Q

hidrofiti

A

biljke prilagođene životu u vodi

lokvanj