Život u biosferi Flashcards
ekologija
područje biologije koja proučava međuovisnost organizama i njegova okoliša
Heackel
prvi upotrijebio pojam ekolog
evolucija
područje biologije koja proučava podrijetlo i promjene vrsta tijekom vremena
Evolucija objašnjava kako se vrste razvijaju i prilagođavaju.
okoliš
sve što nas okružuje, sva živa bića, neživa priroda
stanište
mjesto ili stvarna lokacija u prostoru na kojem neki organizmi žive
Stanište može biti šuma, rijeka, ocean itd.
zaštita prirode i okoliša
sve mjere i aktivnosti kojima je cilj smanjenje štetnog djelovanja čovjeka na okoliš
negativne primjere utjecaja čovjeka na okoliš
kisele kiše, ozonske rupe, povećanje klora i ugljikova dioksida, staklenički utjecaj, širenje pustinja, klimatske promjene
organizacijske razine živog svijeta
atom → molekula → organel → stanica → tkivo → organ → organski sustav → organizam/ jedinka → populacija → biocenoza → ekosustav → biom → biosfera
jedinka
svako živo biće
populacija
skup jedinki iste vrste na istom prostoru
životna zajednica
sve populacije u ekosustavu
ekosustav
stanište + životna zajednica
biosfera
sloj Zemljine površine u kojem se odvija život
biom
svi slični ekosustavi na Zemlji (pr.: sve pustinje)
intraspecijski
odnos jedinki unutar iste vrste
interspecijski
odnos između različitih vrsta u ekosustavu
hidrosfera
sva voda na Zemlji
litosfera
kruti sloj Zemljine kore
atmosfera
zrak iznad površine Zemlje
struktura biocenoze
vertikalni raspored
nadmorska visina
sukcesija
promjena sastava (strukture) biocenoze u vremenu
klimaks
završna točka sukcesije (dinamičko ravnotežno stanje neke zajednice)
sukcesijski stadij
mahovine → travnjaci → šikare → mlada šuma → stara šuma (klimaks)
abiotički čimbenici
temperatura, voda, svjetlost
biotički čimbenici
odnosi između jedinki iste (razmnožavanje, život u zajednici) ili različite vrste (kompeticija predatorstvo, simbioza (komenzalizam, mutualizam, parazitizam))
ektotermne
ne reguliraju tjelesnu temperaturu putem metaboličke aktivnosti (beskralježnjaci, ribe, vodozemci, gmazovi)
poikilotermne
temperatura im ovisi o temperaturi okoliša
endotermne
aktivno reguliraju tjelesnu temperaturu putem metaboličke aktivnosti (ptice i sisavci)
homeotermi
imaju stalnu tjelesnu temperaturu
Bergmanovo pravilo
kopnene toplokrvne (homeotermne) životinje su većih tjelesnih dimenzija ako žive u hladnijim krajevima
omjer površine i volumena
- veće životinje → imaju manji omjer površine i volumena tj. manju površinu u odnosu na volumen tijela; gube manje topline, mogu živjeti u hladnijim krajevima
- manje životinje → imaju veći omjer površine i volumena tj. veću površinu u odnosu na volumen tijela; gube više topline, žive u toplijim krajevima
Allenovo pravilo
zbog hladnoće smanjuju se tjelesni nastavci u životinja (uši, repovi)
smanjuje se gubljenje topline
raspored jedinki u populaciji
slučajno (planktoni) ili grupno (čopor vukova) ili jednolik (voćke u voćnjaku)
brojnost populacije
jedan od najvažnijih podataka o nekoj populaciji
gustoća populacije
veličina populacije u odnosu na jedinicu prostora koji populacija naseljava
kapacitet okoliša
maksimalan broj jedinki određene vrste koje ekosustav može podržavati uz dostupne resurse
autohtone vrste
domaće vrste
alohtone vrste
strane vrste, mogu biti invazivne (primjer: mungos, zelena alga kaulerpa, signalni rak, crvenouha kornjača)
kompeticija (–)
- konkurentski odnos između vrsta za hranu i prostor
- neke biljke se nadmeću za tlo ili svjetlost na način da ispuste otrov u tlo
primjer: vukovi i lisice se nadmeću za hranu (zečeve)
predatorstvo (+-)
da bi ostale neopažene neke biljke i životinje bojom i oblikom tijela oponašaju druge vrste ili okoliš u kojem se nalaze
primjer: gepard i antilopa, miš i sova
komenzalizam (+0)
zajednica u kojoj jedna vrsta ima korist, a druga ni korist ni štetu
primjer: bršljan i drvo
epifiti
svaka biljka koja raste na drugoj biljci ili objektu radi fizičke potrebe
mutualizam (++)
život u skladnosti gdje obje vrste imaju koristi
primjer: lišajevi (alge i gljive), oprašivanje cvijeća
parazitizam (+-)
- neki organizmi žive na štetu drugog
- vanjski paraziti se nalaze na površini tijela domaćina/ domodara (krpelj, buhe)
- unutarnji paraziti se nalaze unutar tijela domaćina/ domodara (metilj, trakavica)
prilagodba unutarnjih parazita
- znatno manji od domaćina
- slabo pokretni
- jednostavne građe
- stvaraju velik broj jaja
- imaju složene životne cikluse kojima osiguravaju širenje na nove domaćine
- jedan ili više stadija životnog ciklusa može se odvijati u vanjskom okolišu izvan tijela domaćina
- različitim mehanizmima zaobilaze obrambeni sustav domaćina
ekološka valencija
raspon nekog ekološkog čimbenika unutar kojeg populacije pojedine vrste mogu preživjeti
ekološki minimum
najniža granica preživljavanja za taj čimbenika
ekološki maksimum
najviša granica preživljavanja za taj čimbenika
ekološki optimum
raspon najpovoljnijih uvjeta za neki organizam, tada će brojnost populacije biti veća
eurivalenti
vrste koje imaju široku ekološku valenciju
(bukva, šaran)
stenovalenti
vrste koje imaju usku ekološku valenciju
(hrast lužnjak, pastrva)
Liebigov zakon minimuma
rast i razvoj biljaka ograničen je onim čimbenikom kojeg ima najmanje (ograničavajući čimbenik)
erozija
odnošenje površinskog sloja tla djelovanjem vjetra, tekuće vode ili leda
kserofiti
biljke prilagođene suhim staništima
maslina
higrofiti
biljke prilagođene vlažnim staništima
žabnjak
mezofiti
biljke prilagođene staništima s promjenjivom vlažnošću
soja
hidrofiti
biljke prilagođene životu u vodi
lokvanj