Živčani sustav Flashcards
Središnji živčani sustav
Mozak (encephalon) i leđna moždina (medulla spinalis)
Dijelovi se razvijaju iz kranijalnog dijela neuralne cijevi:
Prosencephalon - krajnji mozak i međumozak
Mesencephalon - srednji mozak
Rhombencephalon - dijeli se na metencephalon i myelencephalon
Iz metencephalona razvija se mali mozak i most
Iz myelencephalona razvija se produljena moždina
Periferni živčani sustav
Živci (moždinski i moždani) i gangliji
Živčana stanica (neuron)
Sastoji se od trupa (perikariona) i ogranaka (dendriti i aksoni)
Dendriti su kraći izdanci koji izlaze iz trupa neurona i primaju podražaj
Aksoni su dužni izdanci koji prevode podražaj do dendrita sljedećeg neurona ili prema periferiji tijela
Morfološka podjela neurona
Unipolarni (embrionalni razvoj)
Bipolarni (jedan dendrit i jedan akson)
Multipolarni (najveći dio neurona)
Pseudounipolarni (samo u osjetilnim ganglijima)
Vrste živčanih stanica (funkcionalno)
Aferentne (osjetilne, primaju podražaj i vode ga do centra s prefierije)
Eferentne (motoričke, šalju podražaj iz centra do periferije)
Interneuroni (povezuju aferentne i eferentne u centru)
Sinapse
Sinapsa je spoj dvaju neurona
Sastoji se od presinaptičkog neurona, postsinaptičkog neurona i sinaptičke pukotine
Na postsinaptičkom neuronu nalaze se receptori koji prihvaćaju neurotransmitere s presinaptičkog neurona
Siva tvar
Tvore je trupovi živčanih stanica s dendritima i početnim dijelom aksona
Izvan središnjeg živčanog sustava tvore ganglije
Bijela tvar
Tvore je živčana vlakna, odnosno aksoni
Tvore živce
Živac
Izgrađuju ga živčana vlakna
Živčana vlakna tvore primarne i sekundarne snopove koje obavija perineurij
Sve snopiće zajedno sa perineurijem obavija epineurij
Bijela živčana vlakna obavijena su mijelinskom ovojnicom pa se nazivaju mijeliniziranim, a siva su nemijelinizirana
Čim živčano vlakno napusti središnji živčani sustav dobiva Schwanovu ovojnicu koju također gubi po povratku
Neuroglija stanice
Potporne stanice perifernog živčanog sustava
4 vrste:
1. astrociti
2. oligodendrociti
3. ependimske stanice
4. mikroglije
Astrociti obavijaju stijenke kapilara i stvaraju krvnomoždanu barijeru
Oligodendrociti stvaraju mijelin i oblikuju mijelinsku ovojnicu
Mikroglije su makrofagi živčanog sustava (odgovorni za fagocitozu)
Ependimske stanice oblažu šupljine unutar mozga i leđne moždine
Medulla spinalis (kralježnična moždina)
Proteže se od ruba prvog vratnog kralješka do 2 slabinskog
Završava suženjem u obliku stošca (conus medullaris)
Dijeli se na dvije simetrične polovice prednjom uzdužnom pukotinom fissura mediana anterior
Ima 3 brazde (posterior, posterolateralis i intermedius)
Iz kralježnične moždine sa svake strane izlazi 31 moždinski živac:
8 vratnih
12 prsnih
5 slabinskih
5 križnih
1 trtični
Moždinski živci napuštaju leđnu moždinu pomoću radixa ventralisa i dorsalisa
Radix ventralis sadrži aferentna vlakna
Radix dorsalis sadrži eferentna vlakna i osjetni ganglij
Dva zadjebljanja na kojima izlaze živci za inervaciju nogu i ruku (vratni i slabinski dio)
Oko canalisa centralisa posložene su u sredini siva tvar a na van bijela tvar
Podjela mozga (encephalon)
Dijeli se na mali mozak (cerebellum), veliki mozak (cerebrum) i moždano deblo (truncus encephali)
Veliki mozak dijeli se na diencephalon (međumozak) i telencephalon (krajnji mozak)
Produljena moždina (medulla oblongata)
Nastavlja se rostralno na kralježnićnu moždinu
Građom je slična kralježnićnoj moždini
Na prednjoj površini se nastavlja fissura mediana anterior
Rostralno se nastavlja u most
Most (pons)
Rostralni nastavak produljene moždine
Lateralno se sužava i stvara krakove koji ga povezuju s malim mozgom
Na sredini ima brazdu u kojoj se nalazi arterija basilaris
Ima bazalni dio i tegmentum (dorzalni)
Srednji mozak (mesencephalon)
Najrostralniji dio
Ima bazalni dio (moždani kraci), tegmentum (jezgre 3. i 4. moždanog živca) i tektum (4 kuglasta izbočenja)