Živčani sustav Flashcards
morfološka i funkcionalna podjela živčanog sustava
➔ morfološka podjela:
- središnji (systema nervosum centrale) - mozak i kralježnična moždina
- periferni (systema nervosum periphericum) - živci i gangliji
➔ funkcionalna podjela:
- cerebrospinalni (somatski) - pod utjecajem naše volje
- autonomni (vegetativni) - nije pod utjecajem volje
a. simpatički - fight or flight
b. parasimpatički - rest and digest
aferentne i eferentne stanice
➔ aferentne (osjetne) živčane stanice
◆ primanje i prenošenje podražaja s periferije u SŽS
➔ eferentne živčane stanice
◆ motorne - prenose podražaj iz SŽS do poprečnoprugastih mišića
◆ autonomne - prenose podražaj iz SŽS do srčanog i glatkih mišića i žlijezda
što se nalazi u bijeloj, a što u sivoj tvari?
➔ siva tvar (substantia grisea) - SŽS, načinjena od tijela neurona, ganglija i kapilara
➔ bijela tvar (substantia alba) - SŽS, načinjena od aksona
epineurij, perineurij i endoneurij?
živac obavija epineurij, jedan snop obavija perineurij, a jedno vlakno obavija endoneurij
što spada pod potporne neuroglija stanice
- astrociti - izgrađuju barijeru krv-mozak, najbrojnije
- oligodendrociti i Schwannove stanice - stvaraju mijelinsku ovojnicu
- mikroglije - sudjeluju u upalnim procesima (makrofagi živčanog sustava)
- ependimske stanice - oblažu šupljine SŽS
objasni rostralno, kaudalno, ventralno i dorzalno
◆ rostralno - prema prednjem kraju velikog mozga
◆ kaudalno - prema završetku kralježnične moždine
◆ ventralno (bazalno) - ispod uzdužne osi u velikom mozgu
◆ dorzalno - iznad uzdužne osi u velikom mozgu
iz čega se razvija SŽS
iz ektoderma (vanjski zametni listić)
3 moždana mjehurića? kad se razvijaju?
prosencephalon, mesencephalon i rhombencephalon
mjesec dana nakon začeća
što se razvija iz kojeg mjehurića
- iz prosencephalona - krajnji mozak i međumozak
- mesencephalon ostaje nepromijenjen, zadržava oblik cijevi
- iz rhombencephalona - metencephalon (iz njega se razvijaju mali mozak i
most) i myelencephalon (iz njega se razvija produljena moždina)
kako se naziva završetak kralježnične moždine
koja brazda ju dijeli na 2
conus medullaris
fissura mediana anterior
moždani živci:
- 8 vratnih (nn. cervicales)
- 12 prsnih (nn. thoracici)
- 5 slabinskih (nn. lumbales)
- 5 križnih (nn. sacrales)
- 1 trtični (n. coccygeus)
građa moždinskog živca
- iz moždine izlazi pomoću dva korijena - prednji i stražnji (radix ventralis et dorsalis), prednji izgrađuju aferentna, a stražnji eferentna vlakna
- u sklopu stražnjeg korijena - ganglion spinale
- u sredini - canalis centralis
- siva tvar nalazi se u sredini u obliku slova H - cornu anterius et posterius, u prsnom dijelu - lateralni rog (cornu lateralis)
- prednji rog - motorne živčane stanice, stražnji rog - osjetne živčane stanice, središnja tvar - autonomne živčane stanice
- bijela tvar okružuje sivu, podijeljena na 3 snopa (funiculus anterior, lateralis i
posterior)
podjela mozga (osnovna, 3 dijela)
- veliki mozak (cerebrum)
- mali mozak (cerebellum)
- moždano deblo (truncus cerebri)
uloga moždanog debla
podjela
- nadzire rad srca, disanje, gutanje i upravlja stanjem budnosti i spavanja
a. produljena moždina (medulla oblongata)
b. most (pons)
c. srednji mozak (mesencephalon)
razvoj SŽS
neuralna ploča -> neuralni žlijeb -> neuralna cijev
zadebljanja k. moždine
intumescentia cervicalis i lumbosacralis
organizacija sive tvari u k. moždini
unutra, oblik slova H
prednji rog - motorne živčane stanice, stražnji rog - osjetne živčane
u prsnom dijelu postoje i lateralni rogovi
između rogova središnja tvar sadrži autonomne živčane stanice
kako je podijeljena bijela tvar u k. moždini
2 antimere - u jednoj antimeri 3 snopa - funiculus anterior, lateralis i posterior
organizacija bijele i sive tvari u mozgu
siva tvar - na površini, bijela - u unutrašnjosti
što se nalazi u tegmentumu produljene moždine
jezgre zadnja 4 moždana živca (nn. IX-XII)
dva dijela ponsa
pars basilaris i pars dorsalis pontis
na kojem dijelu mozga se nalazi brazda za arteriju basilaris
pons moždanog debla
3 glavna dijela mesencephalona
bazalni dio
tegmentum - jezgre nn. III i IV
tectum - gornji - refleksni vidni put, donji - refleksni slušni put
kako se zove šupljina u obliku cijevi u mesencephalonu
aqueductus cerebri
položaj i funkcija malog mozga (cerebellum)
stražnja lubanjska jama, iza moždanog debla, ispod stražnjeg dijela velikog mozga
funkcija - regulacija ravnoteže i koordinacija pokreta (fina motorika)
kako je podijeljen cerebellum
dvije polutke - hemispheria cerebelli, srednji neparni dio - vermis cerebelli
spojni krakovi malog mozga
- povezuju mali mozak i moždano deblo
1. pedunculus cerebri inferior ga povezuje s produljenom moždinom
2. pedunculus cerebri medius ga povezuje s mostom
3. pedunculus cerebri superior ga povezuje sa srednjim mozgom
što je drvo života (arbor vitae)
u dubini - bijela tvar (corpus medullare), s njene površine izdižu se pločice bijele tvari (laminae albae), na sagitalnom presjeku kroz vermis - drvo života (arbor vitae) nastao grananjem pločica
osnovna podjela velikog mozga
telencephalon (krajnji mozak) i diencephalon (međumozak)
podjela međumozga (diencephalona)
šupljina međumozga
desni i lijevi thalamus, subthalamus, metathalamus, epithalamus i hypothalamus
III. komora (ventriculus tertius)
što sadrži epithalamus
epifizu
što kontrolira hypothalamus
sadrži sive tvorbe koje kontroliraju vegetativne funkcije (glad, žeđ, spolni nagoni)
rad hipofize
dijelovi krajnjeg mozga (telencephalona)
neparni središnji dio (telencephalon medium) i parne polutke (hemispherium dextrum et sinistrum)
telencephalon medium, opiši
- izgrađuju ga komisurna vlakna - poprečno položena vlakna koja povezuju dvije polutke velikog mozga
- najvažnija komisura - žuljevito tijelo (corpus callosum) u dnu brazde fissura longitudinalis cerebri koja razdvaja desnu od lijeve polutke
što se nalazi na sivoj tvari (kori) hemisfera telencephalona
brazde i vijuge (sulci et gyri cerebri)
2 najvažnije brazde telencephalona su…
sulcus centralis - čeoni režanj od tjemenog
sulcus lateralis - sljepoočni režanj od čeonog i tjemenog
na koje režnjeve je podijeljena svaka hemisfera krajnjeg mozga
čeoni (lobus frontalis), tjemeni (lobus parietalis), sljepoočni (lobus temporalis), zatiljni (lobus occipitalis), otok (insula)
primarno motorno područje
gyrus praecentralis čeonog režnja
primarno osjetno područje
gyrus postcentralis tjemenog režnja
primarno slušno područje
sljepoočni režanj
primarno vidno područje
sulcus calcarinus zatiljnog režnja
što je limbički ili rubni režanj?
rubni dijelovi medijalne površine hemisfere velikog mozga
odgovoran za pamćenje, ponašanje, emocionalne reakcije te spolne, autoimune i endokrine funkcije
gdje se nalazi njušni režanj (rhinencephalon)
koje tvorbe imamo na njemu
na bazalnoj površini čeonog režnja
bulbus olfactorius, tractus olfactorius, trigonum olfactorium
iz čega se razvijaju moždane komore, koliko ih ima i što ih ispunjava
iz neuralne cijevi
ima ih 4 - dvije lateralne (krajnji mozak), jedna u međumozgu i jedna koja pripada mostu,
produljenoj moždini i malom mozgu
ispunjava ih cerebrospinalna tekućina
lateralna komora (ventriculus lateralis)
- ima ih dvije
- nalik potkovi u čijoj se konkavitetu nalazi talamus
- 4 dijela - svaki pripada jednom režnju velikog mozga
- pars centralis, cornu anterius, cornu posterius, cornu inferius
treća komora (ventriculus tertius)
- između desnog i lijevog talamusa
četvrta komora (ventriculus quadratus)
- iza mosta i produljene moždine, ispred malog mozga
- u sredini - vlakna slušnog puta (striae medullares)
- dolje se nastavlja na središnji kanal kralježnične moždine
- iz nje cerebrospinalni likvor otječe u subarahnoidni prostor
ovojnice mozga i k. moždine (meninges)
- dura mater - vanjska, tvrda
- arachnoidea mater - srednja, paučinasta
- pia mater - unutarnja, nježna
dura mater - listovi
vanjski periostni i unutarnji meningealni
izbočenja unutarnjeg lista dure mater (slobodni listovi)
- falx cerebri - najveći, spušta se u fissuru longitudinalis cerebri, razdvaja polutke velikog mozga
- falx cerebelli - razdvaja polutke malog mozga
- tentorium cerebelli - između zatiljnih dijelova velikog i malog mozga
- diaphragma sellae - zatvara šupljinu u kojoj se nalazi hipofiza,
uloga slobodnih listova dure mater
stabiliziraju mozak, priječe nagle pomake mozga uzrokovane naglim pokretima glave
dura mater spinalis, razlika u odnosu na moždanu?
dva lista nisu srasla pa se između njih nalazi epiduralni prostor
mjesta u mozgu gdje listovi dure mater nisu srasli
sinus durae matris - vode venoznu krv, od vena se razlikuju po tome što nemaju zaliske
nabroji sinuse dure mater
gornja skupina dovode krv iz gornjih i dubokih dijelova mozga
dovodni (sinus sagittalis superior et inferior, sinus rectus) dovode u sabirnu točku confluens sinuum
odvodni (sinus transversus et sinus sigmoideus) odvode
krv u venu jugularis internu
donja skupina skuplja krv iz bazalnih dijelova mozga i orbite
● parna sabirna točka (sinus cavernosus) lateralno od trupa
sfenoidne kosti
● dovodni - sinus sphenoparietalis i v. ophtalmica
● odvodni - sinus petrosus superior et inferior
izbočenja arachnoideje mater
zrnata izbočenja (granulationes arachnoideae) koja se utiskuju u duru mater u području gornjeg sagitalnog sinusa - propuštaju likvor iz subarahnoidnog prostora u venoznu krv sinusa
gdje je subarahnoidni prostor i što se u njemu nalazi
između arahnoideje i pije mater
velike krvne žile, potpuno je ispunjen cerebrospinalnom tekućinom
najširi dijelovi - cisterne- najveća je cisterna magna između malog mozga i produljene moždine
što izlučuje cerebrospinalnu tekućinu, koja je njena uloga
izlučuje ju plexus choroideus koji se nalazi u svim komorama
trajno se izlučuje iz lateralnih komora
osnovna funkcija - mehanička zaštita
tijek cerebrospinalne tekućine
lateralne → treća → četvrta → središnji kanal → subarahnoidni prostor
koje dvije žile prehranjuju mozak
a. carotis interna
a. vertebralis
