Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Geografija > Zemlja > Flashcards

Zemlja Flashcards

1
Q

Što je geografija

A

znanost koja proučava prirodu i društvo na zemljinoj površini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kako dijelimo geografiji

A

na fizičku(prirodnu) i socijalnu(društvenu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

što proučava fizička geografija

A

vodu, reljef, klimu, tlo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  • voda - hidrologija
    tlo - pedologija
    klima - klimatologija
    reljef - geomorfologija
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

navedi što proučava socijalna geogrfija

A

stanovništvo, gospodarstvo, naselja (grad+sela), kultura

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  • stan. - demografija
    gospodarstvo - ekonomska geo
    naselja - geo. naselja
    selo - ruralna geo
    grad - urbana geo
    kultura - kulturna geo
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je kartografija

A

znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem karata i pravila izrade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Prije koliko g i kako je nastala zemlja

A

prije 4.6 milijardi g, teorijom velikog praska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

što je geologija

A

znanost koja se bavi proučavanjem zemlje prije pojave čovjeka i razvojem reljefa na zemlji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je eon

A

najdulje geološko razdoblje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

navedi eone po starosti

A

had, arhaik, proterozoik (*protest) i fanerozoik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakva je zemlja bila prije 4.6 milijardi g

A

gusta vruća tekuća masa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

što je proces diferencijacije

A

proces klojim tezi elementi tonu prema središtu a laksi se uzdizu prema povrsini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  • pov se hladi - stvara se kora
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

što karakterizira arhaik

A

zemlja se hladi i stvaraju se KRUTI dijelovi kore KRATONI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

što su kratoni, navedi prim

A

štitovi i platforme, Ruski štit, Baltički štit, Kanadski štit

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što karakterizira proterozoik

A

bajkalska orogeneza, nastanak atmosfere, mnogostanični organizmi i ledeno doba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

što je bajkalska orogeneza

A

nastanak starih gromadnih gorja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

što je orogeneza općenito

A

nastanak gorja i planina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Na koje ere je podjeljen fanerozoik

A

paleozoik, mezozoik i kenozoik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

koliko traje paleozoik(od do)

A

od 541 mil g do 252 mil g

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

navedi periode na koje je podjeljen paleozoik

A

kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm - *karla ora sivu devu kamenim perom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

što je karakteristično za paleozoik

A

hercinska orogeneza, papratnječe, gmazovi i vodozemci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

što je hercinska orogeneza

A

nastanak starih gromadnih gorja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

što je karakteristično za mezozoik

A

alpska orogeneza, prevlast dinosaura, prakontinent (Pangea - razdvajanje - danasnji kontinenti), pojava prvih sisavaca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

navedi periode mezozoika

A

trijas jura kreda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

što je alpska orogeneza

A

nastanak mladih ulančanih planina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

U kojem eonu i u kojij eri živimo

A

eon - fanerozoik, era - kenozoik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

navedi periode kenozoika

A

paleogen, neoge, kvartar

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

*paleogen - nastavak alpske orogeneze
neogen - australopithecus
kvartar - poslijednji period

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

navedi epohe kvartara i njihove karakteristike

A

holocen (ledeno doba - niža razina mora) pleistocen (zatopljenje- viša razina mora)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Što je geotermički stupanj

A

rast temperature za 1 stupanj svakih 30 m prema dubini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Zemlja je građena ……….
(kako ne od ceg)

A

zonalno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Je li zemlja homogena objasni

A

nije, između ZEMLJINE KORE, PLAŠTA i JEZGRE postoje ZONE DISKONTINUITETA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q
  • Zone diskontinuiteta - Mohorovičić i Gutenberg
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Od čeg je građen unutarnji sloj jezgre i kakav je, kako se još naziva

A

nife jezgra (građena od nikla i željeza) čvrsta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Kakva je vanjska jezgra

A

žitka metalna masa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

u kojem dijelu zemlje je najviši tlak i kako se to zove

A

u jezgri, područje visokog tlaka = BARISFERA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

*visoki tlak omogucava unatoc visokoj temp da je jezgra u cvrstom stanju

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

*vanjski dio jezgre - konvekcijska gibanja

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Koji gradivni dio zemlje zauzima najveci dio zemlje

A

plašt

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

navedi dijelove plašta

A

mezosfera, astenosfera i tektosfera (od dijela najbliže jezgri do dijela najbliže kori)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

od ceg je gradena mezosfera (donji plast) i u kojm je agr stanju

A

mg, si, fe , cvrsto stanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

od ceg je gradena astenosfera (sredisnji dio plasta)

A

od rastaljenih stijena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

kako se zove gornji dio plasta i kakve je grade

A

tektosfera, stjenovite grade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

sto je litosfera

A

gornji dio plašta i zemljina kora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

kako se zove najtanji dio zemljine grade

A

zemljina kora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

kako djelimo zemljinu koru

A

na oceansku i kontinentalnu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

sto izgraduje oceanska kora

A

dno oceana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

oceanska kora (5 do 10 km) - tanja od kontinentske

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

koliku povrsinu zauzima oceanska/bazaltna kora

A

2/3 pov zemljine kore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

od ceg je gradena oceanska kora

A

od bazalta - mg i si

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

sto gradi kontinentalna kora

A

gradi kontinentalne djelove zemlje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

od ceg je gradena kontinentalna kora

A

od granita i zato se zove i granitna kora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

sto je izostazija

A

pojava plutanja kamenih gromada na plastu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

kontinentalna kora - najdeblja ispod mladih ulančanih planina

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

kako djelimo stjene prema postanku

A

taložene (sedimentne), vulkanske (magmatske), preobražeme (metamorfne)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

kako nastaju magmatske stijene

A

kristalizacijom - hlađenjem magme ili lave

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

kako dijelimo magmatske stijene obzirom na to gdje sedogada kristalizacija magme

A

intruzivne magmatske stijene (hladenje magme u unutrasnjosti zemlje) i efuzivne (kristalizacija na povrsini zemlje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

kako djelimo magmatske stijene prema kiselosti

A

kisele, neutralne, bazične i ultrabazične

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

primjer magmatske stijene

A

opsidijan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

što su to stijene

A

nakupine jednog ili više materijala u različitim omjerima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
63
Q

kako se zove znanost koja proucava stijene

A

petrologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
64
Q

kako nastaju sedimentne - talozene stijene

A

taloženjem organskih materijala ili ulomaka drugih stijene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
65
Q

šro je sediment

A

stvorena naslaga prije stvaranja stijene

66
Q

sto je dijageneza

A

proces pretvaranja sedimenta u stijenu

67
Q

kako dijelimo sedimentne stjene prema NAČINU postanka

A

morske, riječne, jezerske, eolske i padinske

68
Q

kako dijelimo sefimentne stijene prema procesu koji ih oblikuje

A

klastične, biogene i kemijske

69
Q

sto su klastične stijene

A

sedimentne stijene koje se sastoje od ULOMAKA drugih stijena

70
Q

navedi primjer klastičnih sedimentnih stijena

A

prapor i lapor dijelovi Panonske hrvatske

71
Q

prapor = plodna tla

A
72
Q

kako nastaju kem. sedimentne stijene

A

kristalizacijom i izlučivanjem iz zasicene otopine

73
Q

navedi primjer kemijskih sedimentnih stijena

A

sol, gips, sige, sedra

74
Q

*kem. stijene su i stijena nastale otapanjem u špiljskim vodama

A
75
Q

kako nastaju biogene sedimentne stijene, navedi primjer

A

iz uginulih živih organizama, npr. Vapnenac

76
Q

kako nastaju metamorfne stijene

A

preobrazbom magmatskih, sedimentnih ili starijih metamorfnih stijena zbog utjecaje visoke temperature i tlaka

77
Q

navedi primjer metamorfne stijene

A

mramor

78
Q

tocno ili netocno: litosferne ploce se ne krecu

A

netocno, krecu se

79
Q

gdje su kretanja i aktivnost litosfernih ploca najjace izrazeni

A

na GRANICAMA litosfernih ploča

80
Q

koja 3 tipa granica litosfernih ploča postoje

A

konstruktivne (divergentne), destruktivne (konvergentne) i konzervativne (transformne)

81
Q

objasni pojam konstruktivnih (divergentnih) granica

A

litosferne ploče se međusobno UDALJAVAJU (proces razmicanja i širenja) i nastaju SREDNJOOCEANSKI HRPTOVI

82
Q

koja je posljedica procesa širenja ili razmicanja litosfernih ploča

A

nastanak srednjooceanskih hrptova

83
Q

što je orogeneza

A

nastanak planinskih lanaca

84
Q

što se događa s litosfernim pločama na destruktivnim (konvergentnim) granicama

A

sudaraju se i podvlače jedna pod drugu

85
Q

što je subdukcija

A

proces podvlačenja ili sudaranja dviju litosferne ploče

86
Q

što nastane ako se dvije kontinentske kore podvlace jedna pod drugu (destruktivne granice)

A

nastaju planinski lanci

87
Q

što nastane ako se podvlaci oceanska pod kontinensku koru

A

planinski lanac s vulkanima/uz ocean

88
Q

što nastane ako se dvije oceanske kore podvlace jedna ispod druge

A

nastaje dubokomorski jarak, vulkanski otoci i rubna mora

89
Q

što se događa s litosfernim pločama na transformnim (konzervativnim) granicama

A

lit. ploce se pomicu jedna uzdrugu — nastaju najjaci potresi

90
Q

navedi primjer rasjeda pri konzervativnoj granici, zasto nastaje

A

rasjed San Andreas, nastaje zbog dodirivanje pacificke i sjevernoamericke loitosferne ploce

91
Q

*pri konzervativnim vgranicama ploce ne mijenjaju opseg

A
92
Q

što je reljef

A

skup svih ravnina i neravnina na zemljinoj pov

93
Q

koje sile oblikuju reljef

A

endogene (unutrašnje) i egzogene (vanjske)

94
Q

što se endogene sile

A

sile i procesi kojima nastaju krupni reljefni oblici zbog viška energije u plaštu

95
Q

*endogene sile - uzdižu reljef

A
96
Q

nabroji posljedice endogenih sila

A

nabiranje, potresi, rasjedanja, epirogeni pokreti, vulkani

97
Q

što su egzogeni procesi

A

procesi koji mijenjaju reljefne oblike izvana

98
Q

navedi endogene sile

A

voda, led, gravitacija, more, vjetar

99
Q

na koja dva načina voda moze mijenjati reljef

A

korozijom - kemijsko djelovanje kiseline iz vode
erozijom - uništavanje obale kinetičkom energijom vode

100
Q

kako led moze mijenjati reljef

A

pošto ima manju gustocu od vode dolazi do širenja i onda dolazi do pucanja stijena

101
Q

što je srednjooceanski hrpat

A

uzvisenje na sredini oceana

102
Q

kako dijelimo reljefne oblike prema dubini

A

na pozitivne i negativne oblike

103
Q

koji su pozitivni relj. oblici

A

uzvisine - brda, gore, planine

104
Q

koji su neg. relj. oblici

A

udubine - ponikve, uvale, kotline, zavale, bazeni, doline

105
Q

kako dijelimo reljefne oblike prema velicini, navedi primjere za svaki

A

najveci (preko 1 000km) - PLANETARNI OBLICI (kontinenti, dubokomorski jarak, srednjooceanski hrptovi)
MIKROOBLICI (dine, ponikve)
NANOOBLICI (kamenice, škrape)

106
Q

što je hipsografska krivulja

A

grafički prikaz odnosa visine kopna i dubine mora

107
Q

što je sloj

A

nakupina minerala obrubljena dvijema plohama

108
Q

od ceg je pretezno graden sloj

A

od sedimentnih stijena

109
Q

*sloj - osnovni oblik litosfere

A
110
Q

što je dijastroma

A

pukotina između dva sloja

111
Q

što je dijaklaza

A

pukotina kroz više slojeva

112
Q

što su bore

A

valovite deformacije slojeva nastale pod utjecajem podvlačenja, bočnih pritisaka i dr

113
Q

od čeg se sastoji bora

A

antiklinale i sinklinale

114
Q

što je antiklinala

A

izdignuti dio bore

115
Q

što je sinklinala

A

udubljeni dio bore

116
Q

kako se naziva najizbočeniji dio antiklinale

A

tjeme

117
Q

kako se naziva najudubljeniji dio sinklinale

A

dno

118
Q

*kompleksne ili slozene bore - sinklinorij ili antiklinorij

A
119
Q

što je rasjed

A

lom stijene nastao radi njezina pomicanja

120
Q

koji su uzroci stvaranja rasjeda

A

razmicanje, podvlačenje i vodoravno pomicanje litosfernih ploča

121
Q

što je paraklaza

A

pukotina uzduz koje je zemlja pukla

122
Q

što je timor, navedi primjer

A

skup dva ili više rasjeda od kojih središnji dio strši, a krila se bočno spuštaju
npr. Medvednica, moslavačka gora

123
Q

što je tektonska graba

A

udolina između dvaju ili više uzdignutih djelova zemljine površine

124
Q

navedi primjer tektonske grabe

A

dolina rijeke Rajne, Mrtvo more

125
Q

što je navlaka

A

pojava pri kojoj se starija jedinica litosfere prebacuje i navlači preko mlađe

126
Q

navedi primjer navlaka (područja)

A

u mladim planinama npr Alpe, u gorskoj Hrvatskoj i Istri

127
Q

*vrste rasjeda - timor, tektonska graba i navlaka

A
128
Q

sto su epirogeni pokreti

A

dugotrajna pomicanja velikih dijelova zemljine kore

129
Q

navedi vrste epirogenih pokreta

A

regresija (izdizanje)
transgresija (spustanje)

130
Q

gdje su najvidljiviji epirogeni pokreti općenito

A

na obalama i priobalnim područjima

131
Q

što je regresija

A

zemljina kora se izdiže te se more povlači i stvara se kopno

132
Q

što je transgresija

A

zemljina kora se spušta i nastaju mora i oceani

133
Q

što je vulkanizam ili magmatizam

A

pojave i procesi povezani s izbijanjem magme iz zemljinog plašta na zemljinu površinu

134
Q

kako se nazivaju stručnjaci koji proučavaju vulkane

A

vulkanolozi

135
Q

što je vulkan

A

mjesto na zemljinoj površini na kojem magma iz zemljine unutrašnjosti izlazi na površinu u obliku lave

136
Q

zašto vulkani imaju duboke kanale

A

jer su preko njih povezani sa plaštom i preko njih izbacuju vulkanske materijale na površinu

137
Q

što je magma

A

rastaljena masa stijena u zemljinoj unutrašnjnosti

138
Q

sto je lava

A

rastaljena masa stijena koja je izašla na zemljinu površinu

139
Q

sto je vulkanska erupcija ili izljev

A

pojava kada magma iz plašta izlazi na zemljinu pov. u obliku lave

140
Q

navedi piroklastične materijale i opisi sto je svaki

A

vulkanske bombe (veci zgusnuti komadi lave)
vulkanski blokovi (ZDROBLJENI piroklastični materijali)
lapili (komadi skrucene lave velicine oraha)
tuf (vulkanski pepeo pomjesan s vodom)

140
Q

što su piroklastični materijali

A

kruti materijali izbačeni iz vulkana tijekom erupcije

141
Q

na kakvim granicama litosfernih ploca nastaju vulkani

A

na području podvlacenja ili razmicanja lit. ploca

142
Q

sto su vruce tocke

A

mjesta intenzivne vulkanske aktivnosti

143
Q

sto je pacificki vatreni prsten (uz obalu tihog oceana)

A

vulkanski najaktivnije podrucje na zemlji

144
Q

zasto je unatoc opasnosti podrucje s jakom vulkanskom aktivnoscu gusto naseljeno

A

talozenje vulkanskih materijala daje plodnost tlu

145
Q

koje su popratne vulkanske pojave

A

gejziri i fumarole

146
Q

sto su fumarole

A

pukotine na zemljinoj povrsini iz kojih izbija vulkanska para i plinovi

147
Q

koja je razlika izmedu solfatara i mofeta

A

solfatare su fumarole bogate sumporovodikom, a
mofete su fumarole bogate ugljikovim dioksidom

147
Q

koje dvije vrste fumarola postoje

A

solfatare i mofete

148
Q

sto su gejziri

A

termalni izvori iz kojih vruca voda zbog visokog tlaka izbija na zemljinu pov naglo i eksplozivno

149
Q

kako mozemo iskoristavati energiju gejzira - geotrermalna energija

A

za grijanje i elektricnu energiju

150
Q

navedi neka podrucja bogata gejzirima

A

island, sad, novi zeland

151
Q

sto su potresi

A

nagla, kratkotrajna i snazna podrgtavanja zemljine kore uzrokovana kontaktima lit. ploca

152
Q

zasto nastaju potresi

A

zbog viska energije u astenosferi koja uzrokuje pomicanje lit. ploca

153
Q

sto je hipocentar

A

mjesto u zemljinoj unutrasnjosti gdje nastaje potres

154
Q

sto je epicentar

A

mjesto na zemljinoj povrsini najblize hipocentru gdje se potres najjace osjeti

155
Q

koje dvije ljestvice postoje za mjerenje jacine (magnitude) potresa, opisi razliku

A

richterova - logaritamska
mercallijeva - opisna

156
Q

sto je seizmograf

A

instrument koji mjeri jacinu potresa

157
Q

sto je seizmogram

A

zapis seizmografa

158
Q

kako se zove znanost koja proucava potrese

A

Geografija (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions