Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Edukacijska psihologija > Završni ispit > Flashcards

Završni ispit Flashcards

1
Q

Što je edukacijska psihologija?

A

Edukacijska psihologija je disciplina psihologije koja se bavi proučavanjem mišljenja i ponašanja vezanog uz način učenja i poučavanja. Cilj joj je objasniti proces između poučavanja i učenja te opaziti uzorčno-posljedične odnose između ta dva fenomena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje su metode istraživanja edukacijske psihologije?

A

Deskriptivna istraživanja (metode opažanja, korelacijska i komparativna istraživanja), eksperimentalna istraživanja (faktorijalni i funkcionalni eksperimenti) i razvojna istraživanja (longitudijane i transverzalne metode).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je to poučavanje?

A

Poučavanje je proces donošenja odluka, sistem akcija za poticanje učenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koje su komponente procesa učenje-poučavanje?

A
  1. cilj poučavanja
  2. metode poučavanja
  3. interpersonalna komunikacija
  4. evaluacija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je učenje?

A

Učenje je relativno trajna promjena u ponašanju nastala na osnovi iskustva.

ili

Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba dovode do promjena u mogućnosti obavljanja određenih aktivnosti. (prikriveno učenje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje procese ne uključujemo u učenje?

A

Proces sazrijevanja/maturacije i instiktivna ponašanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što istražuju biheviorističke teorije?

A

Istražuju promjene u ponašanju koje se mogu opažati te ignoriraju ili minimaliziraju unutrašnje procese u osnovi promjena ponašanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koje tri komponente poučavanja ističu bihevioristi?

A

Određivanje specifičnih ciljeva, redoslijed prezentacije gradiva u malim koracima, osiguravanje potkrepljenja neposredno nakon reakcije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što istražuju kognitivne teorije?

A

Istražuju unutrašnje procese koji se odvijaju za vrijeme učenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koji su primjeri socijalno-kognitivne teorije?

A

Modeliranje, samoregulacija i samodjelotvornost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je to neasocijacijsko učenje i koji su primjeri neasocijacijskog učenja?

A

To je učenje koje se javlja kada je organizam ponavljano ili jednom izložen određenoj vrsti podražaja te ih upamćuje. Primjeri su habituacija (slabljenje reakcije organizma na bezopasne podražaje koji se ponavljaju) i senzitizacija (jačanje reakcije organizma na podražaje koji se javljaju nesporedno nakon jednog snažnog i/ili štetnog podražaja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji su primjeri asocijacijskog učenja?

A

Učenje klasičnim uvjetovanjem (učenje o odnosu više različitih podražaja, predviđanje odnosa između dva podražaja u vanjskom svijetu) i operantnim uvjetovanjem (učenje o odnosu podražaja i vlastitog djelovanja, predviđanje odnosa između određene vrste vlastitog ponašanja i posljedica do kojih ono dovodi).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakav mora biti uvjetovani podražaj da bi izazvao uvjetovanu reakciju?

A

Mora biti dovoljno jak i prepoznatljiv te se mora zadati neposredno prije bezuvjetnog podražaja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je to generalizacija?

A

Događa se kada podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu reakciju sličnog ili istog intenziteta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je to diskriminacija?

A

Događa se kada organizam razlikuje slične podražaje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako možemo uvjetovati pozitivne reakcije u školskom okruženju?

A

Davanjem konstruktivne, opisne i jasne povratne informacije; osiguravanjem osjećaja sigurnosti i predvidljivosti; osiguravanjem pozitivnih iskustava i kontakata; radom s učenicima na prepoznavanju i otklanjanju strahova; prevencijom anksioznosti prethodnim obavještavanjem o situacijama koje mogu izazvati anksioznost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što je to operantno uvjetovanje?

A

Oblik učenja koji uključuje manipuliranjem posljedica nakon reakcije tako da povećava ili smanjuje vjerojatnost te reakcije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kakvi su to primarni, a kakvi sekundarni potkrepljivači? Navedi primjere.

A

Primarni potkrepljivači zadovoljavaju primarne potrebe te se njihova potkrepljivačka uloga ne uči, već je urođena. (Primjeri: hrana, voda, zagrljaj)

Sekundarni potkrepljivači su svoju potkrepljivačku ulogu stekli uparivanjem neutralnih podražaja s primarnim potkrepljivačima. (Primjeri: novac, ocjene, bodovi, pažnja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji su koraci u utvrđivanju oblika operantnog uvjetovanja?

A
  1. definiranje ponašanja
  2. definiranje posljedice za specifično ponašanje
  3. utvrđivanje je li podražaj zadan/uklonjen
  4. utvrđivanje učinka posljedice na vjerojatnost pojave ponašanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

O čemu ovisi učinkovitost kazne?

A

O vremenu zadavanja, dosljednosti i intenzitetu kazne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koji su neki od negativnih aspekata kažnjavanja?

A

Frustriranost, povećana agresivnost, anksioznost, izbjegavanje ili odgoda neugode, ishod suprotan od željenog,…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je to kontingentno potkrepljenje i koji su primjeri?

A

To je potkrepljenje koje ovisi o određenim uvjetima. Primjeri: Premackov princip (manje preferirana aktivnost je uvjet za uključivanje u preferiranu aktivnost), ekonomija žetona (upotreba žetona kao simboličkog potkrepljenja), ugovaranje kontingentnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je to oblikovanje?

A

Potkrepljivanje uspješnog približavanja željenom ponašanju.

24
Q

Što je to ulančavanje?

A

Učenje ponašanja koje se dijeli u sekvence odgovora ili lance.

25
Q

Koje su etape primijenjene analize ponašanja?

A
  1. definiranje nepoželjnog ponašanja i načina na koji se odražava
  2. određivanje čima i kako će se potkrijepiti željeno ponašanje
  3. odrediti vrstu kazne i njezinu primjenu
  4. smanjenje učestalosti potkrepljivanja
26
Q

Kako treba poučavati prema Skinneru?

A

Treba jasno navesti što treba učiti, prvo poučavati osnovne stvari, ne zahtijevati od učenika da svi napreduju istim tempom, programirati obrazovne jedinice.

27
Q

Koje su pretpostavke socijalno-kognitivne teorije?

A
  1. ljudi mogu učiti opažanjem drugih
  2. učenje je internalni proces koji može i ne mora mijenjati ponašanje
  3. ponašanje je usmjereno određenim ciljevima
  4. ponašanje može postati samoregulirano
  5. potkrepljenja i kazne mogu imati izravne ali i ne izravne učinke na ponašanje
28
Q

Što je to modeliranje?

A

Usvajanje postavki i procesa za generiranje ponašanja odgovarajućeg za različite situacije koje uključuje proces uspoređivanja postavki s ishodima izvođenja i korigiranje koncepcije o izvođenju.

29
Q

Koja se dva procesa zbivaju za vrijeme modeliranja?

A

Imitacija i identifikacija.

30
Q

Koji su osnovni efekti modeliranja?

A

Efekt učenja opažanjem (stjecanje novih reakcija kroz opažanje modela); facilitacijski efekt (opažanje modela može dovesti do reakcija koje nisu nove ali su povezane s opažanim ponašanjem); inhibitorni i dezinhibitorni efekti (jačanje ili slabljenje reakcije)

31
Q

Što je to vikarijsko učenje?

A

Učenje na način da se opažaju posljedice ponašanja modela što zatim utječe na izvođenje naučenog ponašanja.

32
Q

Koje su to faze učenja modeliranjem?

A
  1. usmjeravanje pažnje - na model
  2. pamćenje
  3. izvođenje
  4. motivacija - ovisi o posljedicama ponašanja, procjeni vlastite efektivnosti
33
Q

Što je to samoregulacija ponašanja?

A

Primjena principa modeliranja na sebi - samonadgledanje, samoevaluacija, samopotkrepljivanje i samoupućivanje.

34
Q

Kako ispitujemo pamćenje?

A

Prepoznavanjem, dosjećanjem, metodom uštede

35
Q

Kakvo je to senzorno pamćenje?

A

Pamćenje koje vrlo kratko zadržava informacije u nepromijenjenom obliku; ikoničko pamćenje (vid) i ehoičko ponašanje (sluh).

36
Q

Kakvo je to kratkoročno pamćenje?

A

Pamćenje koje uz pomoć ponavljanja zadržava informacije koje je potrebno promijeniti/interpretirati da bi nam bile jasne (kodiranje).

37
Q

Kakvo je to dugoročno pamćenje? Koje vrste razlikujemo?

A

Pamćenje koje zadržava informacije čitav život. Da bismo se prisjetili određene informacije koristimo znakove za dosjećanje. Razlikujemo proceduralno (znanje o tome kako što učiniti), deklarativno (znanje činjenica) i metakognitivno znanje (znanje o našim vlastitim kognitivnim procesima).

38
Q

Koje tri strategije pamćenja postoje?

A

Ponavljanje, organizacija, elaboracija.

39
Q

Kako možemo primijeniti teorije procesiranja informacija u poučavanju?

A

Možemo osigurati učenicima okvir nastavne jedinice (3 do 5 ključna cilja), ne preopterećivati ih (davati im pauze kako bi prošli kroz bilješke), povezivati gradivo s iskustvom ili prethodnim znanjem učenika kako bi ga bolje naučila.

40
Q

Što je to metakognicija?

A

Proces koji uključuje znanja i uvjerenja o vlastitim kognitivnim procesima te kontrolu i regulaciju vlastitih kognitivnih procesa.

41
Q

Koje su metakognitivne strategije?

A

Planiranje - određivanje cilja učenja, pregledavanje gradiva, nadgledanje - samoprovjeravanje, regulacija - promjena brzine čitanja, ponavljanje.

42
Q

Koje su to strategije učenja?

A

strategije ponavljanja - glasno ponavljanje, podcrtavanje; elaboracijske strategije - mnemotehnike, predodžbe, sumiranje, bilježenje; organizacijske strategije - skice, mape

43
Q

Što je to recipročno poučavanje i koje su njegove strategije?

A

Metoda poučavanja koja je specifično osmišljenja za poučavanje razumijevanja tijekom čitanja. Strategije: predviđanje, razjašnjavanje, pitanja, sumiranje.

44
Q

Što je to konstruktivizam?

A

Teorija prema kojoj je učenje proces koji mijenjanjem kognitivnih struktura dovodi do novog razumijevanja.

45
Q

Koja dvije teorije konstruktivizma su postojale u povijesti?

A

Kognitivni konstruktivizam - Piaget - dijete vlastitom aktivnošću manipuliranja objekata i ideja konstruira svoj unutrašnji doživljaj i otkriva smisao u pojavama oko sebe

socijalni konstruktivizam - Vygotsky - značaj socijalnog okruženja za učenje i kognitivni razvoj

46
Q

Kakvo je učenje prema konstruktivizmu?

A

Ono se konstruira (prethodno znanje baza za novo), aktivno je, reflektivno, suradničko, temelji se na istraživanju te se postupno razvija.

47
Q

Koje su razine postignuća prema Bloomu?

A

znanje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija i sinteza

48
Q

Koja ponašanja nastavnika utječu na djelotvornost postavljenih pitanja?

A

Primjerenost povratne informacije na odgovor, čestina postavljanja pitanja, ravnomjernost prozivanja, ciljana potpitanja, vrijeme čekanja odgovora.

49
Q

Koja je svrha provjeravanja znanja?

A

Pružanje povratne informacije učenicima, motivacija učenika, vrednovanje, selekcija, prepoznavanje pozitivnih aspekata ponašanja kako bi se nagradili te informiranje o negativnim aspektima kako bi učenici dobili sugestije o tome kako ih poboljšati.

50
Q

Koja su tri osnovna pristupa vrednovanju?

A

Vrednovanje za učenje - prikupljanje informacija o procesu učenja kako bi učenici poboljšali proces učenja, a nastavnici poučavanje

Vrednovanje kao učenje - razgovori i refleksije o učenju i njegovim rezultatima, samovrednovanje učenika

Vrednovanje naučenoga - procjena ostvarenosti ishoda nakon nekog perioda učenja i poučavanja

51
Q

Koje su funkcije evaluacije napredovanja?

A

Utvrđivanje predznanja (evaluacija znanja prije poučavanja), formativna funkcija (nadgledanje napredovanja), dijagnostička (utvrđivanje teškoća u učenju) i sumativna funkcija (evaluacija postignuća nakon poučavanja).

52
Q

Koji su tipovi evaluacije napredovanja?

A
  1. procjenjivanje - procjena stupnja u kojem su ostvareni ciljevi; usmeno ispitivanje, pismeno ispitivanje putem zadataka esejskog tipa
  2. mjerenje - određivanje brojčane mjere postignuća, zadaci objektivnog tipa
  3. ocjenjivanje - procjena učenika u odnosu na ostale učenike ili u odnosu na zadane kriterije
53
Q

Koje su metrijske karakteristike mjernog postupka?

A

valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost

54
Q

Koji čimbenici ugrožavaju metrijske karakteristike?

A
  1. čimbenici oblikovanja odgovora - jasnoća odgovora, verbalne sposobnosti učenika, vještina opažanja nastavnikove reakcije i prilagođavanje odgovaranja, emocionalna osjetljivost
  2. izvori subjektivnosti nastavnika - osobna jednadžba, halo efekt, logička pogreška, pogreška sredine, pogreška diferencijacije, pogreška kontrasta, prilagođavanje kriterija skupini
  3. čimbenici tehnike ispitivanja - aktivnost nastavnika, sugestivnost pitanja i slučaj izbora pitanja
55
Q

Koje su metode ocjenjivanja?

A

Normativni pristup - na temelju normativne distribucije - bez i s apriornim kriterijem

Kriterijski pristup - ocjenjivanje na temelju apsolutnih standarda

Edukacijska psihologija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions