Završni ispit

Question 1

Što je edukacijska psihologija?

Answer 1

Edukacijska psihologija je disciplina psihologije koja se bavi proučavanjem mišljenja i ponašanja vezanog uz način učenja i poučavanja. Cilj joj je objasniti proces između poučavanja i učenja te opaziti uzorčno-posljedične odnose između ta dva fenomena.

Question 2

Koje su metode istraživanja edukacijske psihologije?

Answer 2

Deskriptivna istraživanja (metode opažanja, korelacijska i komparativna istraživanja), eksperimentalna istraživanja (faktorijalni i funkcionalni eksperimenti) i razvojna istraživanja (longitudijane i transverzalne metode).

Question 3

Što je to poučavanje?

Answer 3

Poučavanje je proces donošenja odluka, sistem akcija za poticanje učenja.

Question 4

Koje su komponente procesa učenje-poučavanje?

Answer 4

1. cilj poučavanja
2. metode poučavanja
3. interpersonalna komunikacija
4. evaluacija

Question 5

Što je učenje?

Answer 5

Učenje je relativno trajna promjena u ponašanju nastala na osnovi iskustva.

ili

Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba dovode do promjena u mogućnosti obavljanja određenih aktivnosti. (prikriveno učenje)

Question 6

Koje procese ne uključujemo u učenje?

Answer 6

Proces sazrijevanja/maturacije i instiktivna ponašanja.

Question 7

Što istražuju biheviorističke teorije?

Answer 7

Istražuju promjene u ponašanju koje se mogu opažati te ignoriraju ili minimaliziraju unutrašnje procese u osnovi promjena ponašanja.

Question 8

Koje tri komponente poučavanja ističu bihevioristi?

Answer 8

Određivanje specifičnih ciljeva, redoslijed prezentacije gradiva u malim koracima, osiguravanje potkrepljenja neposredno nakon reakcije.

Question 9

Što istražuju kognitivne teorije?

Answer 9

Istražuju unutrašnje procese koji se odvijaju za vrijeme učenja.

Question 10

Koji su primjeri socijalno-kognitivne teorije?

Answer 10

Modeliranje, samoregulacija i samodjelotvornost.

Question 11

Što je to neasocijacijsko učenje i koji su primjeri neasocijacijskog učenja?

Answer 11

To je učenje koje se javlja kada je organizam ponavljano ili jednom izložen određenoj vrsti podražaja te ih upamćuje. Primjeri su habituacija (slabljenje reakcije organizma na bezopasne podražaje koji se ponavljaju) i senzitizacija (jačanje reakcije organizma na podražaje koji se javljaju nesporedno nakon jednog snažnog i/ili štetnog podražaja).

Question 12

Koji su primjeri asocijacijskog učenja?

Answer 12

Učenje klasičnim uvjetovanjem (učenje o odnosu više različitih podražaja, predviđanje odnosa između dva podražaja u vanjskom svijetu) i operantnim uvjetovanjem (učenje o odnosu podražaja i vlastitog djelovanja, predviđanje odnosa između određene vrste vlastitog ponašanja i posljedica do kojih ono dovodi).

Question 13

Kakav mora biti uvjetovani podražaj da bi izazvao uvjetovanu reakciju?

Answer 13

Mora biti dovoljno jak i prepoznatljiv te se mora zadati neposredno prije bezuvjetnog podražaja.

Question 14

Što je to generalizacija?

Answer 14

Događa se kada podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu reakciju sličnog ili istog intenziteta.

Question 15

Što je to diskriminacija?

Answer 15

Događa se kada organizam razlikuje slične podražaje.

Question 16

Kako možemo uvjetovati pozitivne reakcije u školskom okruženju?

Answer 16

Davanjem konstruktivne, opisne i jasne povratne informacije; osiguravanjem osjećaja sigurnosti i predvidljivosti; osiguravanjem pozitivnih iskustava i kontakata; radom s učenicima na prepoznavanju i otklanjanju strahova; prevencijom anksioznosti prethodnim obavještavanjem o situacijama koje mogu izazvati anksioznost.

Question 17

Što je to operantno uvjetovanje?

Answer 17

Oblik učenja koji uključuje manipuliranjem posljedica nakon reakcije tako da povećava ili smanjuje vjerojatnost te reakcije.

Question 18

Kakvi su to primarni, a kakvi sekundarni potkrepljivači? Navedi primjere.

Answer 18

Primarni potkrepljivači zadovoljavaju primarne potrebe te se njihova potkrepljivačka uloga ne uči, već je urođena. (Primjeri: hrana, voda, zagrljaj)

Sekundarni potkrepljivači su svoju potkrepljivačku ulogu stekli uparivanjem neutralnih podražaja s primarnim potkrepljivačima. (Primjeri: novac, ocjene, bodovi, pažnja).

Question 19

Koji su koraci u utvrđivanju oblika operantnog uvjetovanja?

Answer 19

1. definiranje ponašanja
2. definiranje posljedice za specifično ponašanje
3. utvrđivanje je li podražaj zadan/uklonjen
4. utvrđivanje učinka posljedice na vjerojatnost pojave ponašanja

Question 20

O čemu ovisi učinkovitost kazne?

Answer 20

O vremenu zadavanja, dosljednosti i intenzitetu kazne.

Question 21

Koji su neki od negativnih aspekata kažnjavanja?

Answer 21

Frustriranost, povećana agresivnost, anksioznost, izbjegavanje ili odgoda neugode, ishod suprotan od željenog,…

Question 22

Što je to kontingentno potkrepljenje i koji su primjeri?

Answer 22

To je potkrepljenje koje ovisi o određenim uvjetima. Primjeri: Premackov princip (manje preferirana aktivnost je uvjet za uključivanje u preferiranu aktivnost), ekonomija žetona (upotreba žetona kao simboličkog potkrepljenja), ugovaranje kontingentnosti.

Question 23

Što je to oblikovanje?

Answer 23

Potkrepljivanje uspješnog približavanja željenom ponašanju.

Question 24

Što je to ulančavanje?

Answer 24

Učenje ponašanja koje se dijeli u sekvence odgovora ili lance.

Question 25

Koje su etape primijenjene analize ponašanja?

Answer 25

1. definiranje nepoželjnog ponašanja i načina na koji se odražava
2. određivanje čima i kako će se potkrijepiti željeno ponašanje
3. odrediti vrstu kazne i njezinu primjenu
4. smanjenje učestalosti potkrepljivanja

Question 26

Kako treba poučavati prema Skinneru?

Answer 26

Treba jasno navesti što treba učiti, prvo poučavati osnovne stvari, ne zahtijevati od učenika da svi napreduju istim tempom, programirati obrazovne jedinice.

Question 27

Koje su pretpostavke socijalno-kognitivne teorije?

Answer 27

1. ljudi mogu učiti opažanjem drugih
2. učenje je internalni proces koji može i ne mora mijenjati ponašanje
3. ponašanje je usmjereno određenim ciljevima
4. ponašanje može postati samoregulirano
5. potkrepljenja i kazne mogu imati izravne ali i ne izravne učinke na ponašanje

Question 28

Što je to modeliranje?

Answer 28

Usvajanje postavki i procesa za generiranje ponašanja odgovarajućeg za različite situacije koje uključuje proces uspoređivanja postavki s ishodima izvođenja i korigiranje koncepcije o izvođenju.

Question 29

Koja se dva procesa zbivaju za vrijeme modeliranja?

Answer 29

Imitacija i identifikacija.

Question 30

Koji su osnovni efekti modeliranja?

Answer 30

Efekt učenja opažanjem (stjecanje novih reakcija kroz opažanje modela); facilitacijski efekt (opažanje modela može dovesti do reakcija koje nisu nove ali su povezane s opažanim ponašanjem); inhibitorni i dezinhibitorni efekti (jačanje ili slabljenje reakcije)

Question 31

Što je to vikarijsko učenje?

Answer 31

Učenje na način da se opažaju posljedice ponašanja modela što zatim utječe na izvođenje naučenog ponašanja.

Question 32

Koje su to faze učenja modeliranjem?

Answer 32

1. usmjeravanje pažnje - na model
2. pamćenje
3. izvođenje
4. motivacija - ovisi o posljedicama ponašanja, procjeni vlastite efektivnosti

Question 33

Što je to samoregulacija ponašanja?

Answer 33

Primjena principa modeliranja na sebi - samonadgledanje, samoevaluacija, samopotkrepljivanje i samoupućivanje.

Question 34

Kako ispitujemo pamćenje?

Answer 34

Prepoznavanjem, dosjećanjem, metodom uštede

Question 35

Kakvo je to senzorno pamćenje?

Answer 35

Pamćenje koje vrlo kratko zadržava informacije u nepromijenjenom obliku; ikoničko pamćenje (vid) i ehoičko ponašanje (sluh).

Question 36

Kakvo je to kratkoročno pamćenje?

Answer 36

Pamćenje koje uz pomoć ponavljanja zadržava informacije koje je potrebno promijeniti/interpretirati da bi nam bile jasne (kodiranje).

Question 37

Kakvo je to dugoročno pamćenje? Koje vrste razlikujemo?

Answer 37

Pamćenje koje zadržava informacije čitav život. Da bismo se prisjetili određene informacije koristimo znakove za dosjećanje. Razlikujemo proceduralno (znanje o tome kako što učiniti), deklarativno (znanje činjenica) i metakognitivno znanje (znanje o našim vlastitim kognitivnim procesima).

Question 38

Koje tri strategije pamćenja postoje?

Answer 38

Ponavljanje, organizacija, elaboracija.

Question 39

Kako možemo primijeniti teorije procesiranja informacija u poučavanju?

Answer 39

Možemo osigurati učenicima okvir nastavne jedinice (3 do 5 ključna cilja), ne preopterećivati ih (davati im pauze kako bi prošli kroz bilješke), povezivati gradivo s iskustvom ili prethodnim znanjem učenika kako bi ga bolje naučila.

Question 40

Što je to metakognicija?

Answer 40

Proces koji uključuje znanja i uvjerenja o vlastitim kognitivnim procesima te kontrolu i regulaciju vlastitih kognitivnih procesa.

Question 41

Koje su metakognitivne strategije?

Answer 41

Planiranje - određivanje cilja učenja, pregledavanje gradiva, nadgledanje - samoprovjeravanje, regulacija - promjena brzine čitanja, ponavljanje.

Question 42

Koje su to strategije učenja?

Answer 42

strategije ponavljanja - glasno ponavljanje, podcrtavanje; elaboracijske strategije - mnemotehnike, predodžbe, sumiranje, bilježenje; organizacijske strategije - skice, mape

Question 43

Što je to recipročno poučavanje i koje su njegove strategije?

Answer 43

Metoda poučavanja koja je specifično osmišljenja za poučavanje razumijevanja tijekom čitanja. Strategije: predviđanje, razjašnjavanje, pitanja, sumiranje.

Question 44

Što je to konstruktivizam?

Answer 44

Teorija prema kojoj je učenje proces koji mijenjanjem kognitivnih struktura dovodi do novog razumijevanja.

Question 45

Koja dvije teorije konstruktivizma su postojale u povijesti?

Answer 45

Kognitivni konstruktivizam - Piaget - dijete vlastitom aktivnošću manipuliranja objekata i ideja konstruira svoj unutrašnji doživljaj i otkriva smisao u pojavama oko sebe

socijalni konstruktivizam - Vygotsky - značaj socijalnog okruženja za učenje i kognitivni razvoj

Question 46

Kakvo je učenje prema konstruktivizmu?

Answer 46

Ono se konstruira (prethodno znanje baza za novo), aktivno je, reflektivno, suradničko, temelji se na istraživanju te se postupno razvija.

Question 47

Koje su razine postignuća prema Bloomu?

Answer 47

znanje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija i sinteza

Question 48

Koja ponašanja nastavnika utječu na djelotvornost postavljenih pitanja?

Answer 48

Primjerenost povratne informacije na odgovor, čestina postavljanja pitanja, ravnomjernost prozivanja, ciljana potpitanja, vrijeme čekanja odgovora.

Question 49

Koja je svrha provjeravanja znanja?

Answer 49

Pružanje povratne informacije učenicima, motivacija učenika, vrednovanje, selekcija, prepoznavanje pozitivnih aspekata ponašanja kako bi se nagradili te informiranje o negativnim aspektima kako bi učenici dobili sugestije o tome kako ih poboljšati.

Question 50

Koja su tri osnovna pristupa vrednovanju?

Answer 50

Vrednovanje za učenje - prikupljanje informacija o procesu učenja kako bi učenici poboljšali proces učenja, a nastavnici poučavanje

Vrednovanje kao učenje - razgovori i refleksije o učenju i njegovim rezultatima, samovrednovanje učenika

Vrednovanje naučenoga - procjena ostvarenosti ishoda nakon nekog perioda učenja i poučavanja

Question 51

Koje su funkcije evaluacije napredovanja?

Answer 51

Utvrđivanje predznanja (evaluacija znanja prije poučavanja), formativna funkcija (nadgledanje napredovanja), dijagnostička (utvrđivanje teškoća u učenju) i sumativna funkcija (evaluacija postignuća nakon poučavanja).

Question 52

Koji su tipovi evaluacije napredovanja?

Answer 52

1. procjenjivanje - procjena stupnja u kojem su ostvareni ciljevi; usmeno ispitivanje, pismeno ispitivanje putem zadataka esejskog tipa
2. mjerenje - određivanje brojčane mjere postignuća, zadaci objektivnog tipa
3. ocjenjivanje - procjena učenika u odnosu na ostale učenike ili u odnosu na zadane kriterije

Question 53

Koje su metrijske karakteristike mjernog postupka?

Answer 53

valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost

Question 54

Koji čimbenici ugrožavaju metrijske karakteristike?

Answer 54

1. čimbenici oblikovanja odgovora - jasnoća odgovora, verbalne sposobnosti učenika, vještina opažanja nastavnikove reakcije i prilagođavanje odgovaranja, emocionalna osjetljivost
2. izvori subjektivnosti nastavnika - osobna jednadžba, halo efekt, logička pogreška, pogreška sredine, pogreška diferencijacije, pogreška kontrasta, prilagođavanje kriterija skupini
3. čimbenici tehnike ispitivanja - aktivnost nastavnika, sugestivnost pitanja i slučaj izbora pitanja

Question 55

Koje su metode ocjenjivanja?

Answer 55

Normativni pristup - na temelju normativne distribucije - bez i s apriornim kriterijem

Kriterijski pristup - ocjenjivanje na temelju apsolutnih standarda