Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi Flashcards
learning
Opće odredbe
Jedinice lokalne samouprave su opcine i gradovi.
Jedinice podrucne (regionalne) samouprave su županije.
Opcine, gradovi i županije osnivaju se zakonom.
Općina
Opcina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podrucje više naseljenih mjesta
koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedniˇckim
interesima stanovništva.
Grad
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od
10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.
U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti ukljucena i prigradska naselja koja s
gradskim naseljem ˇcine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim
kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog znacenja.
Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se
može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga clanka.
Županija
Županija je jedinica podrucne (regionalne) samouprave cije podrucje predstavlja prirodnu, povijesnu,
prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja
poslova od podrucnoga (regionalnog) interesa.
Činjenice
Opcina, grad i županija imaju statut.
Opcina, grad i županija su pravne osobe.
Zastava
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može imati grb i zastavu, koji se usvajaju statutom ili statutarnom odlukom uz odobrenje nadležnog tijela državne uprave. To tijelo donosi rješenje o odobrenju grba i zastave, a protiv njega nije dopuštena žalba, ali je moguć upravni spor. Grb mora biti pravilno heraldički oblikovan i sadržavati samo štit, bez simbola koji su protivni Ustavu ili zakonima.
Jedinice lokalne i područne samouprave obično preuzimaju povijesni grb i zastavu. Pravilnik o grbovima i zastavama donosi tijelo nadležno za lokalnu samoupravu. Ako se grb previše sliči onome druge jedinice, odobrenje će biti odbijeno. Odobren grb i zastava pohranjuju se u Hrvatskom državnom arhivu.
Na temelju mjerila koje donese predstavničko tijelo, načelnik, gradonačelnik ili župan može odobriti korištenje grba i zastave pravnim osobama u cilju promicanja interesa jedinice samouprave.
Počasni građanin
Predstavničko tijelo općine, grada ili županije može proglasiti osobu počasnim građaninom ako je zaslužna za svoju zajednicu. Ova počast ne donosi posebna prava ili obveze i može biti opozvana ako osoba pokaže nedostojnost za nju. Također, predstavničko tijelo može odrediti i druga javna priznanja.
Nacionalna udruga
Općine, gradovi i županije mogu osnivati nacionalne udruge radi zajedničkog interesa i suradnje. Nacionalna udruga može biti osnovana ako više od polovice općina, gradova ili županija donese odluku o tome. Ove udruge mogu se povezati u nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ustrojstvo, djelokrug i financiranje udruge ili saveza uređuju se aktom o osnivanju i statutom, prema zakonu.
Međusobna suradnja s drugim državama
Predstavnička tijela općina, gradova i županija mogu donijeti odluku o uspostavljanju suradnje i sklapanju sporazuma s odgovarajućim jedinicama iz drugih država. Odluku o suradnji dostavljaju tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i regionalnu samoupravu na nadzor zakonitosti.
Ako tijelo državne uprave procijeni da odluka nije u skladu s zakonom, predložit će Vladi Republike Hrvatske ukidanje odluke. Vlada može ukinuti odluku, a u tom slučaju jedinica lokalne ili regionalne samouprave može podnijeti ustavnu tužbu.
Sporazum o suradnji objavljuje se u službenom glasilu dotične jedinice, a ako ga nemaju, objavljuje se u službenom glasilu županije.
Veliki gradovi
Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna,
zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000
stanovnika.
obavljaju poslove lokalnog znacaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gradana i to
osobito poslove koji se odnose na:
– uredenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanisticko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– brigu o djeci,
– socijalnu skrb,
– primarnu zdravstvenu zaštitu,
– odgoj i obrazovanje,
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
– zaštitu potrošaca,
– zaštitu i unapredenje prirodnog okoliša,
– protupožarnu i civilnu zaštitu,
– promet na svom podrucju
– održavanje javnih cesta,
– izdavanje gradevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu
dokumenata prostornog uredenja,
– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Veliki gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija, pored poslova iz
clanka 19.a ovoga Zakona, na svom podrucju mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije.
Referendum
Gradani mogu neposredno sudjelovati u odlucivanju o lokalnim poslovima putem referenduma
i zbora gradana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave.
Referendum se može raspisati radi odlucivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu opceg
akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavnickog tijela, kao i o drugim pitanjima odredenim
zakonom i statutom.
Na postupak provodenja referenduma odgovarajuce se primjenjuju odredbe zakona kojim se ureduje provedba referenduma.
Referendum na lokalnoj ili regionalnoj razini može predložiti:
najmanje 1/3 članova predstavničkog tijela,
općinski načelnik, gradonačelnik ili župan,
20% birača u toj jedinici,
većina vijeća mjesnih odbora ili gradskih četvrti/kotareva.
Ako referendum predloži 1/3 članova predstavničkog tijela, načelnik, gradonačelnik, župan ili većina vijeća mjesnih odbora, predstavničko tijelo mora odlučiti o prijedlogu u roku od 30 dana. Odluka se donosi većinom glasova svih članova.
Ako referendum predloži 20% birača, predsjednik predstavničkog tijela prijedlog šalje državnom tijelu nadležnom za lokalnu i regionalnu samoupravu. Ovo tijelo ima 60 dana da provjeri prijedlog i odluči je li valjan. Ako jest, predstavničko tijelo mora raspisati referendum u roku od 30 dana. Ako prijedlog nije valjan, može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom.
Predstavničko tijelo može raspisati i savjetodavni referendum, čija odluka nije obvezujuća.
Glasovati mogu građani s prebivalištem u toj jedinici koji su upisani u popis birača. Odluka donesena na referendumu je obvezujuća, osim ako je riječ o savjetodavnom referendumu.
Zbor građana
Zborovi građana mogu se sazvati kako bi se građani izjasnili o pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine ili grada te raspravili o lokalnim potrebama i interesima.
Zborove građana saziva:
vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara prema statutu općine ili grada,
općinsko ili gradsko vijeće, načelnik ili gradonačelnik radi rasprave o važnim pitanjima.
Mogu se sazvati za cijelo područje ili samo za dio općine, grada, naselja ili mjesnog odbora.
Odluke se donose javnim glasovanjem, osim ako se većinom prisutnih građana odluči da glasanje bude tajno.
Mišljenje zbora građana je obvezujuće za mjesni odbor, gradsku četvrt ili kotar, ali samo savjetodavno za općinsko ili gradsko vijeće te načelnika ili gradonačelnika.
Način sazivanja i rada zbora građana određuje se općim aktom općine ili grada, u skladu sa zakonom i statutom.
Prijedlozi i peticije građana
Građani mogu predlagati donošenje općeg akta ili rješavanje određenog pitanja te podnositi peticije o lokalnim temama predstavničkom tijelu općine, grada ili županije.
Ako prijedlog ili peticiju podrži najmanje 10% birača, predstavničko tijelo mora o tome raspravljati i odgovoriti podnositeljima u roku od tri mjeseca.
Prijedlozi i peticije mogu se podnijeti i elektroničkim putem, ako to tehnički omogućuje općina, grad ili županija.
Način podnošenja i odlučivanja uređuje se općim aktom u skladu sa zakonom i statutom.
Pritužbe građana
Na podnijete predstavke i pritužbe celnik tijela jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave,
odnosno upravnih tijela tih jedinica dužan je gradanima i pravnim osobama dati odgovor
u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.
Tijela iz stavka 1. ovoga clanka dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati
potrebna tehnicka i druga sredstva za podnošenje predstavki i pritužbi (knjiga za pritužbe i sl.) i
omogu´citi usmeno izjavljivanje predstavke i pritužbe.
TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I JEDINICA
PODRUCNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Predstavničko tijelo
Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština su predstavnička tijela građana koja donose akte i obavljaju druge poslove u okviru lokalne ili regionalne samouprave.
Broj članova predstavničkog tijela je neparan i ovisi o broju stanovnika:
Županije:
Više od 300.000 stanovnika – 47 članova
200.000 – 300.000 stanovnika – 41 član
100.000 – 200.000 stanovnika – 37 članova
60.000 – 100.000 stanovnika – 31 član
Do 60.000 stanovnika – 27 članova
Općine i gradovi:
Više od 300.000 stanovnika – 47 članova
200.000 – 300.000 stanovnika – 41 član
100.000 – 200.000 stanovnika – 31 član
60.000 – 100.000 stanovnika – 27 članova
35.000 – 60.000 stanovnika – 21 član
20.000 – 35.000 stanovnika – 19 članova
10.000 – 20.000 stanovnika – 15 članova
2.500 – 10.000 stanovnika – 13 članova
1.000 – 2.500 stanovnika – 9 članova
Do 1.000 stanovnika – 7 članova
Mandat clana predstavnickog tijela jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave
Mandat člana predstavničkog tijela lokalne ili regionalne samouprave, izabranog na redovnim izborima, traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora, koji se održavaju svake četiri godine, ili do odluke Vlade o raspuštanju tijela.
Ako je član izabran na prijevremenim izborima, njegov mandat traje do kraja tekućeg mandata predstavničkog tijela, koji se završava na sljedećim redovnim izborima, ili do odluke o raspuštanju tijela.
Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.
Član predstavničkog tijela ne može biti kazneno gonjen ili odgovoran zbog glasovanja, izjava ili mišljenja izraženih na sjednicama.
Ako član prihvati nespojivu dužnost, njegov mandat miruje, a zamjenjuje ga zamjenik. Ovaj mandat može biti obnovljen samo jednom tijekom trajanja mandata.
Prava člana predstavničkog tijela
Članovi predstavničkog tijela obavljaju svoju dužnost časno i ne primaju plaću za to.
Imaju pravo na naknadu troškova prema odluci predstavničkog tijela.
Također, imaju pravo na opravdani izostanak s posla zbog sudjelovanja u radu tijela, uz sporazum s poslodavcem.
Dok obavljaju dužnost, imaju pravo uvida u registar birača.
Ostala prava i dužnosti članova uređuju se zakonom, statutom i poslovnikom predstavničkog tijela.
Naknada člana predstavničkog tijela
Naknada za rad u predstavničkom tijelu i njegovim radnim tijelima određuje se u neto iznosu po članu, a ukupna godišnja neto naknada po članu ne smije premašiti:
Za županije:
Više od 300.000 stanovnika – 16.000 kuna
200.000 – 300.000 stanovnika – 15.000 kuna
100.000 – 200.000 stanovnika – 14.000 kuna
Do 100.000 stanovnika – 13.000 kuna
Za općine i gradove:
Više od 300.000 stanovnika – 16.000 kuna
100.000 – 300.000 stanovnika – 14.000 kuna
60.000 – 100.000 stanovnika – 13.000 kuna
35.000 – 60.000 stanovnika – 12.000 kuna
20.000 – 35.000 stanovnika – 11.000 kuna
10.000 – 20.000 stanovnika – 10.000 kuna
5.000 – 10.000 stanovnika – 8.000 kuna
1.000 – 5.000 stanovnika – 6.000 kuna
Do 1.000 stanovnika – 4.000 kuna
Za predsjednika predstavničkog tijela:
Naknada može biti uvećana do 50% osnovne naknade.
Za potpredsjednike:
Naknada može biti uvećana do 30% osnovne naknade.
Napomena: Članak 31.a stupa na snagu s danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora.
Ustroj predstavničkog tijela
Predstavničko tijelo smatra se konstituiranim nakon što na prvoj sjednici bude izabran predsjednik i ako je nazočna većina članova.
Poslovnik:
Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom, koji se donosi većinom glasova svih članova.
Predsjednik i potpredsjednici:
Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova.
Ako ima dva potpredsjednika, jedan se bira iz reda većine, a drugi iz reda manjine.
Predsjednik saziva sjednice, predsjedava njima i predstavlja tijelo.
Sjednice se sazivaju po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Ostala prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika uređuju se poslovnikom tijela.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu u tom roku, sjednicu će sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova.
Ako niti tada sjednica nije sazvana, sjednicu može sazvati načelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu samoupravu.
Sjednica koja je sazvana prema ovom postupku mora se održati u roku od 15 dana. Ako je sjednica sazvana suprotno ovim pravilima, smatra se nezakonitom, a doneseni akti su ništavni.
Sjednice predstavnickih tijela
Sjednice predstavničkih tijela su javne, ali nazočnost javnosti može biti isključena samo u iznimnim slučajevima, prema posebnim zakonima i općim aktima jedinice.
Općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, te njihovi zamjenici, prisustvuju sjednicama predstavničkog tijela.
Glasovanje na sjednicama je javno, osim ako predstavničko tijelo odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno, prema poslovniku ili drugom općem aktu.
Sjednice se mogu sazivati i elektroničkim putem. U slučaju posebnih okolnosti koje ugrožavaju pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva, sjednice se mogu održavati elektroničkim putem.
Poslovnikom će biti uređeno osiguranje praćenja rasprave i sudjelovanja u radu te odlučivanju.
IZVRŠNO TIJELO
Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čine općinski načelnik, gradonačelnik i župan.
Izuzetak je kada zamjenik obnaša dužnost gradonačelnika ili župana u slučajevima predviđenim zakonom. Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika ili župana je onaj koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s gradonačelnikom ili županom. On preuzima dužnost ako je gradonačelnik ili župan spriječen u obavljanju svoje dužnosti ili ako mandat gradonačelnika ili župana prestane nakon dvije godine.
Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika ili župana ima ista prava i dužnosti kao gradonačelnik ili župan.
Opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika i župana
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik, koji su izabrani zajedno s njima, mogu biti opozvani putem referenduma.
Referendum za opoziv može predložiti:
20% birača u jedinici gdje se traži opoziv,
2/3 članova predstavničkog tijela.
Ako 20% birača predloži raspisivanje referenduma, predstavničko tijelo mora provjeriti je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača i raspisati referendum u skladu s propisima.
Ako 2/3 članova predstavničkog tijela predlože raspisivanje referenduma, odluku o raspisivanju donosi predstavničko tijelo s dvotrećinskom većinom.
Referendum za opoziv ne može se raspisati prije nego što prođe šest mjeseci od posljednjih izbora ili ranije održanog referenduma, niti u godini kada se održavaju redovni izbori za načelnika, gradonačelnika ili župana.
Odluka o opozivu općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika koji su izabrani zajedno s njima donosi se ako se na referendumu za opoziv izjasni većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina čini barem 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici.
Što s mandatom nakon opoziva
Ako prije isteka mandata prestane mandat općinskom načelniku ili gradonačelniku koji nemaju zamjenika, raspisat će se prijevremeni izbori za to mjesto, a do tada će dužnost obnašati povjerenik Vlade.
Ako gradonačelniku s zamjenikom ili županu prestane mandat prije dvije godine, raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika ili župana i njihovog zamjenika. Ako zamjenik nije dostupan, dužnost će obnašati povjerenik Vlade.
Ako gradonačelniku ili županu prestane mandat nakon dvije godine, neće se raspisivati prijevremeni izbori za gradonačelnika ili župana, već će dužnost obnašati njihov zamjenik.
U slučaju da samo zamjeniku prestane mandat, neće se raspisivati prijevremeni izbori za zamjenika, ali ako zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika ili župana prestane raditi, raspisat će se prijevremeni izbori za to mjesto, a do izbora dužnost će obnašati povjerenik Vlade.
Ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili njihovih zamjenika prestane zbog opoziva, raspisat će se prijevremeni izbori, a do tada će funkciju obnašati povjerenik Vlade.
Obavijest o svim promjenama tijekom mandata mora biti dostavljena tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i regionalnu samoupravu.
Zamjenici
U županijama s više od 250.000 stanovnika i gradovima s više od 100.000 stanovnika, župan i gradonačelnik imaju dva zamjenika koji se biraju na neposrednim izborima. U županijama s manje od 250.000 stanovnika, te u jedinicama lokalne samouprave s više od 10.000 do 100.000 stanovnika, župan, gradonačelnik ili općinski načelnik imaju jednog zamjenika, također izabranog na neposrednim izborima.
U jedinicama lokalne i područne samouprave gdje je nužno osigurati zastupljenost nacionalnih manjina u izvršnom tijelu, jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina, prema zakonodavnim odredbama. U nekim jedinicama, statutom može biti propisano pravo na zamjenika iz reda nacionalnih manjina, čak i ako oni nemaju većinu u stanovništvu.
Ako je nacionalna manjina većina u jedinici, pripadnici hrvatskog naroda također imaju pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu, pod uvjetima poput onih za manjine.
Ako prije isteka mandata zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelniku ili županu iz reda manjine prestane mandat, raspisat će se prijevremeni izbori za zamjenika te manjine. O promjenama u mandatu zamjenika iz manjina, nadležna tijela moraju obavijestiti tijelo državne uprave za lokalnu i regionalnu samoupravu.