Vremenska raslojenost leksika Flashcards
nazivoslovlje ili terminologija
proučava nastanak, povijest i oblikovanje naziva
vremenska raslojenost leksika
leksik u vremenu
prostorna raslojenost leksika
leksik u prostoru
funkcionalna raslojenost leksika
leksik prema funkciji u društvu
aktivni sloj leksika
leksik koji se koristi u usmenoj i pisanoj komunikaciji
pasivni sloj leksika
leksik koji se koristio u prošlosti
leksik na prijelazu
prelazi iz aktivnog u pasivni ili iz pasivnog u aktivni
historizmi
leksemi zastarjeli zbog izvanjezičnih razloga: promjene društvene i političke stvarnosti, promijenjene gospodarske, kulturne i druge prilike, npr. dinar, surka, grof, banovina, krinolina, kmet
arhaizmi
leksemi zastarjeli zbog unutarjezičnih razloga
izrazni arhaizam
postojećem sadržaju (pojmu) pridružen je drugi izraz, npr. horugva, korugva – zastava, čislo – broj (pojam stalno postoji, samo ga danas drugačije nazivamo)
tvorbeni arhaizam
promijenile su se tvorbene zakonitosti u jeziku, npr. oholast – oholost, ljepost – ljepota
fonološki arhaizam
u izrazu leksema očituje se starije fonološko stanje jezika, npr. slavjanski – slavenski, sarce – srce
grafijski arhaizam
leksem se zapisuje drugom grafijom ili ortografijom (pravopisom), npr. surovii – suroviji, oudi - ovdje
sadržajni arhaizam
postojećem izrazu pridružen je drugi sadržaj koji postaje osnovni (izraz je zadržan, ali danas ima drugo značenje)
nekrotizmi
leksemi karakteristični za leksik pojedinoga pisca koji nikad nisu postali aktivnim dijelom općega leksika (ljesit – drven, možba – množenje)