Voluntarizam, strukturalizam i rana njemačka psihologija Flashcards

1
Q

Tko je osnovao voluntarizam?

A

Wilhelm Wundt

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Ciljevi Wundtove eksperimentalne psihologije

A
  1. Otkriti bazične elemente misli
  2. Otkriti zakone po kojima se bazični elementi spajaju u složenija iskustva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Wundt se protivio materijalizmu. T/N

A

Točno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što su za njega predstavljali voljni procesi?

A

Za njega su voljni procesi bili centralni procesi koji djeluju na elemente misli i daju im formu, kvalitetu ili vrijednosti koje nemaju sami po sebi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što Wundt kaže o volji?

A
  • odnosi se na pažnju i htijenje
  • centralni koncept kroz kojeg se trebaju razumijevati svi glavni problemi u psihologiji
  • ljudi mogu odlučiti na što će usmjeriti pažnju
  • velik dio selektivne pažnje motiviran nekim razlogom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Razlika između psihologije i ostalih znanosti

A

Ostale znanosti se bave posrednim iskustvom (npr. fizika koristi mjerne instrumente), dok psihologija neposredno promatra svjesno iskustvo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je introspekcija?

A

Refleksija subjektivnih iskustava. Ta refleksija može biti usmjerena na detekciju prisutnosti ili odsutnosti osjeta(Wundt i Titchener) ili na detekciju misaonih procesa(Stumpf).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je eksperimentalna introspekcija?

A

Znanstveno prihvatljiva za razliku od prijašnjih primjena čiste introspekcije (samoopažanje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Wundt je proučavao složene procese. T/N

A

Netočno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koja su prema Wundtu dva tipa mentalnog iskustva?

A

Osjet i osjećaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja je razlika između osjeta i osjećaja?

A

Osjet
-plod stimulacije senzornog organa u dolaska impulsa do mozga
-varira prema modalitetu(vid, sluh), kvalitetu(boja, zasićenost), intenzitetu
Osjećaj
-prati osjet i varira na tri dimenzije: ugodnost-neugodnost, smirenost-uzbuđenje, napor-opuštanje(trodimenzionalna teorija osjećaja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Trodimenzionalna teorija osjećaja

A

osjećaj varira na tri dimenzije:
1. Ugodnost-neugodnost
2. Smirenost-uzbuđenje
3. Napor-opuštanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji je eksperiment naveo Wundta da se psihologija treba baviti selektivnom percepcijom?

A

Eksperiment sa viskom.
Zaključak: možemo obraćati pozornost na poziciju viska ili na zvuk zvona, ali ne na oboje istovremeno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je percepcija?

A

Iskustvo kombinacije osjeta istovremeno. Mentalno iskustvo koje se javlja kada se osjetima pridaje značenje kroz prošla iskustva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kakvi su percepcija i apercepcija procesi?

A

Percepcija je pasivan, a apercepcija je aktivan.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što je apercepcija?

A

Dio perceptivnog polja na koji svjesno obraćamo pažnju.

17
Q

Što je kreativna sinteza i koji proces dovodi do nje?

A

-raspodjela i preraspodjela mentalnih elemenata prema vlastitoj volji
-omogućuje voljno spajanje elemenata iskustva koji prije nisu bili spojeni
-to može dovesti do iskustva koje prethodno nismo doživjeli
- do nje dovodi apercepcija

18
Q

Wundt je bio determinist. T/N

A

Točno

19
Q

Objasni Wundtov determinizam.

A

Iza svakog voljnog djelovanja postoji mentalni zakon koji je nesvjestan i prekompleksan da bismo ga shvatili. možemo o njemu zaključivati jedino post hoc(nakon što se dogodi)- zato su psiholozi više “povjesničari”.

20
Q

Tko je osnovao strukturalizam?

A

Edward Titchener.

21
Q

Čime se prema Titcheneru psihologija treba baviti? koje su ciljevi psihologije

A

Treba se baviti neposrednim iskustvom (sviješću).
Ciljevi:
1. Introspekcijom razdijeliti bazične mentalne elemente kojima možemo objasniti svijest u potpunosti.
2. Opisati zakone kojima se ti elementi povezuju.
3. Opisati neurološke strukture i aktivnosti u pozadini mentalnih događaja.

22
Q

Definicija svijesti i uma.

A

Svijest je zbroj svih mentalnih iskustava u nekom trenutku.
Um je skup svih mentalnih iskustava tijekom života.

23
Q

Koja je razlika između strukturalizma i voluntarizma.

A

Voluntarizam želi objasniti, a strukturalizam samo opisati cjelovitost mentalnog iskustva.

24
Q

Introspekcija kod Titchenera.

A

Opisati bazične elemente mentalnog doživljaja (osjet, ne percepciju). Ne govoriti ništa o značenju podražaja (npr. jabuka je crvena, okrugla, glatka itd., ne slatka)

25
Q

Što je pogreška podražaja?

A

Dopuštanje da prošla iskustva utječu na izjave tijekom introspekcije.

26
Q

Elementarni procesi svijesti sastoje se od:

A
  1. Osjeti- elementi percepcije
    2.Slike- elementi ideja
    3.Afekcija- elementi osjećaja
27
Q

Što je za Titchenera pažnja?

A

Svojstvo osjeta, njegova jasnoća. Obraćamo pažnju samo zato što je osjet jasniji od ostalih.

28
Q

Kontekstualna teorija značenja.

A

Titchenerova ideja da se značenje pridaje osjetu kroz slike koje izaziva, tj. na temelju asocijacije nekog osjeta iz prošlosti. Osjet je jezgra, a slike koje se javljaju su kontekst. (npr zvečka može prizvati slike bebe koja se igra njome)

29
Q

Problemi strukturalizma.

A

Oslanja se na introspekciju, zanemario poremećaje u ponašanju i osobnosti, učenje, psihološki razvoj, individualne razlike.

30
Q

Stumpfov rad.

A
  • zanimala ga auditivna percepcija
  • ## smatrao da treba proučavati mentalne fenomene, a ne mentalne/svjesne elemente
31
Q

Fenomen pametnog Hansa

A

Konj koji je mogao rješavati matematička zadatke.
Stvaranje naizgled inteligentnog ponašanja kod životinja svjesnim ili nesvjesnim davanjem suptilnih znakova koji vode njihovo ponašanje.

32
Q

Rosenthal efekt

A

Očekivanja istraživača mogu utjecati na ishod istraživanja jer on nesvjesno
može davati suptilne znakove svojim sudionicima.

33
Q

Koji postupak može pomoći smanjiti pristranost u istraživanjima?

A

Dvostruko slijepi postupak (ni istraživač ni sudionik ne znaju u kojem se uvjetu istraživanja nalazi sudionik).

34
Q

Ušteda učenja.

A
  • Ebbinghaus
  • koliko osobi treba da nauči nešto što je prethodno naučila i zaboravila
35
Q

Opiši krivulju zaboravljanja.

A
  1. Zaboravljanje najjače u prvih nekoliko sati nakon učenja
  2. U slučaju prenaučenosti, materijal je otporniji na zaboravljanje
  3. Smislenost materijala pospješuje efikasnost učenja
  4. Učenje više puta u kraćim vremenskim intervalima je bolje i efikasnije nego učenje odjednom dugo vremena.