VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA Flashcards
trgovinska politika
Trgovačka politika (također se naziva trgovinska politika ili međunarodna trgovinska politika) je vladina politika koja upravlja međunarodnom trgovinom.
Skup ekonomsko-političkih mjera neke zemlje kojima se diskriminiraju robe kojima se trguje preko granice
vrste trogivnske politike
Samostalna vs. zajednička (npr. u slučaju članstva u regionalnim integracijama)
diskriminacija može biti
Protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, anti-damping;
Protiv izvoza: izvozne carine;
Protiv stranih investitora: kapitalne kontrole; visoke porezne stope
Protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija;
U korist izvoza: izvozne subvencije, deprecijacija domaće (nacionalne) valute;
U korist uvoza: aprecijacija domaće valute.
anti-damping
obeshrabruje uvoz i prodaja inozemnih dobara koji su daleko ispod domace cijene
Najvažniji kriteriji zaštitne politike
kvalitativni kriterij;
kvantitativni kriterij;
instrumentalni kriterij;
vremenski kriterij.
cilj zaštitne politike
stvoriti razliku između relativnih cijena roba na domaćem i inozemnom tržištu
Paretov optimum
Paretov optimalni koncept definira svaku situaciju u kojoj nije moguće koristiti jednoj osobi bez nanošenja štete drugoj.
Stoga je Paretova optimalna točka ravnoteže u kojoj ne možete dati ili tražiti, a da to ne utječe na ekonomski sustav.
carine
Porez na uvozno dobro
vrste carina
Specifične (namet po jedinici) i ad valorem (% na vrijednost)
Izvozne i uvozne
Preferencijalne i diferencijalne
Antidampinške
nominalna carinska zaštita
mjeri postotak povećanja domaće cijene zbog uvođenja carine
utječe na strukturu potrošnje zbog rasta cijena uvoznih proizvoda;
efektivna carinska zaštita
Uzimaju se u obzir i carinske stope na uvoz intermedijarnih proizvoda (inputa) koji se koriste u proizvodnji određenog sektora
Nametanje carina povećava cijenu intermedijarnih proizvoda i time utječu na niži stupanj zaštite sektora
mjere blagostanja
Potrošačev višak: područje između cijene koju plaćaju potrošači i one koju su spremni platiti (koja je dana krivuljom potražnje)
Proizvođačev višak: Područje između cijene koju proizvođači dobivaju i one po kojoj su spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude)
učinci blagostanja
Zato što carina poremećuje ravnotežnu strukturu proizvodnje i potrošnje, dolazi do efekata na blagostanje.
Treba razmotriti:
Efekt rasta cijene na potrošače.
Efekt rasta cijene na proizvođače.
Efekt rasta prihoda kroz carinu.
Ukupne efekte na društvo.
optimalna carina
stopa koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke (smanjenje volumena razmjene)
zakljucak
Ako je zemlja mala ona nema koristi od uvođenja carina
Parcijalna analiza- smanjuje se potrošačev probitak, raste proizvođačev probitak, rastu cijene
Opća ravnoteža- realokacija proizvodnje, smanjenje izvoza, smanjenje potrošnje, smanjenje vanjske trgovine
