uvod u novinarstvo Flashcards
predsjenik HND-a
Hrvoje Zovko
koji zakon regulira novine
Zakon o medijima
HND-ovo tijelo za etiku kodeksa
Novinarsko Vijeće Časti; jedno tijelo samoregulacije medijskog prostora u Hrvatskoj
predsjednik Hrvoje Šimičević
informativno-političke novine u Hrvatskoj
Jutarnji
Večernji
24 sata
Novi list
Slobodna Dalmacija
Glas Istre
Glas Slavonije
Glas Istre
Zadarski list
najskuplje i najjeftinije novine u RH
24 sata - 0,93€, 6,99kn
Večernji/ Jutarnji/ Novi list - 1,60€, 12kn
osobitosti interneta kao medija prema McQuailu
● računalne tehnologije
● hladan i fleksibilan karakter
● interaktivni potencijal
● osobne i javne funkcije
● nizak stupanj regulacije
● međusobna povezanost
● opća rasprostranjenost i dislociranost
● omogućuje svakom korisniku da postane komunikator
medijska odgovornost
koncept koji se odnosi na obvezu medija da budu odgovorni prema javnosti kojoj služe; svjetan ili nesvjestan proces kojim mediji direktno ili indirektno odgovaraju svom društvu za kvalitetu ili posljedice objavljivanja informacije;
nije jednostavan ni samostalan mehanizam socijalne kontrole/ reguliranja
dodatne mjere za poboljšanje kvalitete u medijima
originalnost - ekskluzivnost i istraživanje
kompleksnost/ sažetost - jasan jezik, vjernost činjenicama
interaktivnost - povratna veza, razmjena informacija s publikom
transparentnost - otvorenost izvještavanja, mogućnost da javnost prati rad redakcije, kritičnost
definicija novinarsta kao struke (Kovach, Rosentiel)
aktivnost prikupljanja, procjene, keiranja i prezentiranja vijesti i informacija publici, novinarstvo je također proizvod tih aktivnosti
svrha novinarstva (Kovach, Rosentiel)
definirana je ulogom vijesti u životima ljudi; pružiti građanima informacije koje su im potrebne kako bi donijeli najbolje odluke o svojim životima, zajednicama, društvima i političarima
koji zakon u RH definira djelatnost radijskih i TV postaja
Zakon o elektroničkm medijima i Zakon o radioteleviziji
je li HINA državni, javni ili komercijalni servis
javni
tko je novinar godine/ najbolji istraživački novinar u 2023.
Nataša Božić Šarić
nagrada za životno djelo: Matijanić i Bago
kada se tradicionalno održava prosvjed minuta gromoglasne šutnje?
3.5. - Dan slobode medija
informativni žanrovi
vijest
flash vijest
izvještaj
reportaža
intervju
anonsa
nekrolog
pravila churnalisma
(bućkuriš novinarstvo, novinari i urednici su pasivni proljeđivači materijala)
1. odabir vijesti koje su: brze za izvještavanje i sigurne za objavljivanje
2. odabir sigurnih činjenica: favoriziranje činjeničnih tvrdnji koje su sigurne
3. Izbjegavanje rizika: favoriziranje službenih izvora
4. Odabir sigurnih ideja: pridržavanje sigurnih moralnih i po
litičkih vrijednosti
5. Uvijek pokriti obje strane priče: balans
6. Dati im što traže: priča treba doseći publiku (komercijalni imperativ)
7. Pristranost protiv istine: komercijalnost dovodi do predrasuda o načinu iznošenja priča, odbacujući mnoge jer nisu “događaji”
8. Dati im ono u što žele vjerovati: ideje, kao i činjenice, moraju biti odabrane s stanovišta komercijalne koristi
9. Širiti moralnu paniku: tijekom krize, naciji se daje pojačana verzija njenog emocionalnog stanja u najgorem mogućem obliku
10. Sindrom nindža kornjača: mediji objavljuju priče koje se široko objavljuju drugdje, čak i ako im jasno nedostaje vrijednost (umjesto da samostalno istražuju i stvaraju vlastite izvještaje, oni se oslanjaju na gotove informacije koje im se pružaju)
sekundarni izvor
informacije iz ‘druge ruke’
sve što je već objavljeno o predmetu koji se istražuje;
odličan su početak istraživačkog procesa;
obvezno ih treba dodatno provjeriti;
knjige, doktorske i magistarske disertacije, internetski portali i baze podataka
tko je komunikator
osoba koja prenosi informaciju široj publici usmeno ili putem medija;
HUB (Hubert, Ungerait, Bohn) - skupina pojedinaca od kojih svaki ima specifičnu zadaću;
Kunczik - sve osobe koje djeluju u organizaciji koja proizvodi masmedijske sadržaje i koje na te sadržaje mogu utjecati, novinari su uži pojam od komunikatora, iako priznaje kako se oko toga lome koplja i sukobljavaju mišljenja
Artikulacija prema Russ (Rub) Mohlu?
mediji oblikuju određena stanja stvari i probleme te ih čine javnima; mediji djeluju kao sistem za rano upozoravanje društva
osnovne vrijednosti vijesti prema Sheirdan Burns
utjecaj - važnost priče u životu publike
vrijeme događaja - informacije koje pomažu ljudima da organiziraju svoje živote (npr. najavljena oluja)
blizina - govori koliko blizu mjesta stanovanja se priča dogodila (npr. zašto je automobilska nesreća u kojoj pogine
četvero ljudi iz vašega grada važnija vijest od 4 tisuće poginulih u Somaliji)
sukob - najvažnija vrijednost, vrijednost vijesti koju većina ljudi povezuje s medijim, mora prikazivati sve strane a što su one različitije to je sukob veći
važnost - opisuje koliko je neka tema ‘vruća’ u nekom vremenu (npr. danas su to ekološke teme)
novost - velika vrijednost vijesti, neobičnost (npr. ako čovjek ugrize psa)
relatnivost najsloženija i najsubjektivnija vrijednost, ovisi o vrsti medija (radio, tisak ili TV)
Profesionalni standardi izvještavanja prema Maloviću?
poštenje - novinar će pokušati doći do svakog mogućeg gledišta
uravnoteženost - prikazuje sve strane sukoba jednako
točnost - svaka pojedinost mora biti točna, ne smije iznositi svoje mišljenje
istinitost - temelj novinarstva, ili je istina ili nije vijest
nepristranost - ne zauzeti niti jednu stranu
prikriveno oglašavanje
zabranjeno u RH i EU
svbaki promotivni oglas koji je predstavljen kao novinski tekst, a trebao bi biti označen kao oglas
razlika između oglasa i prikrivenog oglašavanja
oba su plaćena te se zbog skepticizma negativno prihvaćaju, oglasu je poruka kontrolirana i razlikuje se od teksta -> prikrivenom je ona uklopljena u tekst; oglasu je sponzor poznat, nije prikriven ni nametljiv te je jasno reguliran dok prikriveni nije
tri funkcije medijske industrije po Biagi
- business - ostvarivanje dobiti, mediji su unosan biznis koji ostvaruje veliku dobit
- primjena komunikacijskih tehnologija - informacijski boom, današnjim proizvođačima novina računala su omogućila proizvodnju novina gotovo na kuhinjskom stolu, što je prije bilo nezamislivo
- med. industrija je snažna politička, društvena i kulturna institucija - utječe na politička zbivanja, a često ih i stvara; omogućava suvremenoj kulturi veliku prisutnost u svakidašnjici
ministar kulture
Nina Obuljen Koržinek
je li Nova TV javni, komercijalni ili državni servis
komercijalni
izdavač Večernjeg lista i 24 sata
Styria Media Group
koja je tv kuća najviše profitirala od tužbi (SLAPP natjecanje)
HRT
metode prognoziranja u novinarstvu
ekstrapolacija
modeliranje
anketiranje stručnjaka
vrste prognoza u novinarstvu
prognoza-:
objašnjenje
uvjeravanje
preuvjeravanje
želja
napomena
prijedlog
sumnja
informacija
koji su preduvjeti slobode medija
pravne garancije - pravno osiguranje slobode i zaštita od posezanja različitih političkih snaga, uključujući i vlast
ekonomska sloboda - postojanje tehničkih sredstava i materijalno-financijskih mogućnosti za realizacijju pravnih prava
socijalno-stvaralačka sloboda profesije
faze spoznaje djelatnosti novinara
izbor objekta proučavanja
pripremni period
prvo neposredno upoznavanje s objektom
njegovo usmjereno proučavanje
modeli fragmentirane publike
unitarni/ jedinstveni - publika bez podjele
pluralistički - ograničena unutarnja raspodjela
model jezgre i periferije - jedinstvo u razlikokosti
fragmentalni model - velika fragmentacija i dezintegracija središnjeg programa; povezanost publike je povremena
meka vijest
soft vijesti - tematski prikazi posvećeni su onim vijestima koji se događaju izvan ciklusa vijesti (treba im više vremena da se razviju); pune detalja i omogućuju uvid u temu, uglavnom se bave jednom osobom/ temom/ trendom;
npr. razina istraživanja ili portret zvijezda
Kako tržišno novinarstvo i rentabilnost utječu na novinarstvo (prema McManusu)?
opisao je kako tržišno vođeno novinarstvo polako prodire u postupak odabira vijesti: mediji bolje prolaze s općenitim pričama orijentiranim na potrošača i toplim ljudskim pričama čak i ako bez toga ne uspijevaju potrošačima pomoći kod razumijevanja aktualnih događaja;
McManus tvrdi da komodifikacija vijesti u proizvode za oglašivače predstavlja ozbiljan sukob interesa;
primijetio je da je novinarstvo rijetko rentabilno i ako se želi povećati zarada manje će se brinuti o informacijama
intervju kao žanr
s teorijskog gledišta intervju je izvještaj koji je nastao na osnovi razgovora s nekom osobom čiji su podatci, mišljenja ideje i vrijednosti vijest;
zadatak mu je iz usta sugovornika priopćiti najvažnije istinite podatke, oglasiti neku činjenicu, važan događaj…
formula: intervju = znatižejlja+informiranost+hrabrost
što svaki novinar treba prije pisanja priče (Burns)
doznati je li dojava istinita
utvrditi činjeničnu točnost informacija koje su poznate
odlučiti što pitati svoj sugovornika kako bi utvrdio činjenice
razmotriti jesu li dostupni i drugi izvori koji mogu potvrditi prikupljene informacije
koje su činjenice važne
pregledavanje i revidiranje dovršenog članka
novinarstvo tvrdnje prema Kovachu i Rosentielu
začetnik je CNN;
tu se sirovi sastojci novinarstva (aluzija, glasina, tvrdnja, optužba, pretpostavka…) publici prenose izravno. biti neposredan a time zanimljiv i provokativan postaje poanta. nastaje zbog formacije kontinuirane kulture vijesti koja se zasniva i gradi na improvizaciji i mobilnom novinarstvu.
neizbježna pristranost 24/7 kulture vijesti zasniva se na težnji da objavi vijest što je prije moguće, a omogućava ju primjena moderne tehnike i tehnologije
tri definicije novinara prema Spilichalu i Sparksu
1. novinarstvo kao niz praksi - profesionalnog novinara opisuje kao nekoga tko zarađuje za život od rada u novinarstvo tako definirajući novinarstvo kao niz praksi
2. novinarstvo kao tehnička vještina - istaknuta je predodžbom tehničke vještine koja razlikuje novinare od onih koji samo objavljuju, prema toj definiciji novinar je netko samo ako ga kao takvog prihvaćaju i drugi novinari, osoba koja nije akreditirana nije novinar
3. novinarstvo kao profesija - izražena je pomoću pojma društvene odgovornosti, uključujući uzorke ponašanja koji su ucrtani u tom zanimanju, ali koji imaju implikacije na općenito ponašanje profesionalnih pojedinaca
zakon o javnom servisu
zakon o HRTu
je li RTL državni, javni ili komercijalni servis
komercijalni
jesu li Večernji list najprodavanije novine
ne, 24 sata je
koliko iznosi pretplata HRTa
10,62€, 80kn
kada je narodni postao bravo
16.11.2022.
koji je radio ugašen 31.5.2021.
Radio 101
analitički žanrovi
komentar
članak
recenzija
pregled tiska
pismo
osvrt
bilješka
kakva je to izvorna vijest
ona koja se zasniva na primarnom ili dvama sekundarin izvorima kojima je pristupio autor;
izvori se najčešće dijele na: službene, neslužbene, primarni, sekundarni
razlika između očekivane i neočekivane vijesti
očekivane - pojam za svakidašnje događaje koje novinari prate, urednici za te priče doznaju putem priopćenja za medije, poziva ili drugih oblika najavljivanja
neočekivane - obuhvaćaju vijesti za koje novinari doznaju promatranjem, dobivanjem dojave od javnosti ili izvora, koriste se za opisivanje događaja koje nastaju kao rezultat redovnih poziva upućenih lokalknoj policijskoj stanici
demokratsko novinarstvo i 3 funkcije medija prema Jamesu Curranu
središnja funkcija medija u demokraciji je:
informirati
omogućiti formu rasprave
predstavljati publiku koja nije u potpunosti prihvaćena
- prevladavajući koncept novinarstva u svijetu je demokratski, a njegova kruna je istraživačko novinarstvo
obilježja masovne komunikacije
masovnost i heterogenost publike
korištenje brzih i reprodukcijskih sredstava veze i informacije
brzo distribuiranje poruka
relativno nevelika potrošačka cijena dobivene informacije
odgovornost novinara prema Maloviću
poštenje
uravnoteženost
točnost
istinitost
nepristranost
osvrt i njegove karakteristike
analitički žanr koji sadrži ocjenu i subjektivno stajalište novinara; objavljuje se u dnevnim novinama i časopisima;
elementi - činjenice, misao, neposredni autorski komentarm analiza i zaključci
funkcija - promatrati o primjećenom i razmišljati
smisao - autor traži uzajamne veze i povezanost različitih činjenica, svaki njegov dio nije samostalan već svi čine cjelinu;
možemo se osvrnuti na neki koncert, predstavu, izložbu i sl.;
po sadržaju - opći i tematski
po obliku - informativni, analitički, esejski, feljtonistički
objasni kolumnu
spoj feljtona i komentara - redovno ponavljajući članak u dnevnim novinama, časopisu ili drugoj publikaciji;
sadrži mišljenje, pišu ih kolumnisti u klasičnom stupcu;
glavna ideja je promišljanje o nekom aspektu sadašnjosti
objasni fake news
lažne vijesti - vrsta žutog novinarstva, namjerno širenje dezinfomacije ili prijevare putem tradicionalnih medija, interneta ili društvenih mreža;
objavljuju se i pišu s namjerom obmane kako bi se naštetilo instituciji, entitetu ili osobi, a često i kao senzacionalističke, nepoštene ili falsificirane naslove za povećanje broja čitatelja
tko su gatekeeperi i koja je njihova uloga
osobe, organizacija ili institucije koje odlučuju što će „proći kroz medijska vrata“ tj. ući u proces obrade informacije i na kraju doći do publike tj. biti objavljeno. Publici se na taj način nameću „aktualne teme“
prvi ih spominje Kurt Lewin, a na novinarstvo ih primjenjuje David Manning White
objasni digitalno novinarstvo
rezultat tehnološke revolucije i konvergencije medija;
prakse prikupljanja, izvještavanja, izrade teksta+ pomoćne komunikacije koje održavaju, reagiraju i oblikuju logiku neprestano mjenjajućeg digitalnog okruženja medija;
najznačajnije posljedice konvergencije medija: sudjelovanje publike u proizvodnji, zamućivanje granica između profesionalaca i amatera i nestajanje granica između proizvođača i konzumenta sadržaja
kako konvergencija medija utječe na masovnu komunikaciju
konvergencija je spajanje računalne i telekomunikacijske industrije i sadržaja u digitalnom obliku;
mijenja aspekte masovne komunikacije kroz 4 glavna područja: sadržaj, rad medijskih zaposlenika, strukturu komunikacijskih organizacija i odnos između medijskih organizacija i publike
najznačajnije posljedice: sudjelovanje publike u proizvodnji, zamućivanje granica između profesionalaca i amatera i nestajanje granica između proizvođača i konzumenta sadržaja
drastično mijenja odnos između postojećih tehnologija, industrija, tržišta, žanrova, publike i logike prema kojoj djeluju medijske industrije
najznačajnije posljedice konvergencije medija
sudjelovanje publike u proizvodnji
zamućivanje granica između profesionalaca i amatera
nestajanje granica između proizvođača i konzumenta sadržaja
Hrvatski medijski sustav pripada kojem medijskom sustavu – prema Peruško, Čuvalo, Popović?
južnoeuropski i istočnoeuropski model;
kategoriziraju ga niska tiraža novina, niska do srednja kvaliteta javne televizije i visoki vlasnički i politički paralelizam;
zbog slabe i kasne razvijenosti masovnih medija i snažne uloge države odgovara i karakteristikama mediteranskog modela
Kako bi masovni mediji trebali poticati demokratičnost – prema Vukić Stjelja?
bez novinara koji su čuvari demokracije se ne može osigurati javnost rada, vođenja javnih rasprava ni upoznavanje najvećeg dijela svijeta u kojem živimo;
Sloboda govora i djelovanje medijskih djelatnika su osnovni čimbenici demokracije – koji su mogući samo unutar medijske organizacije koja počiva na ideologiji koja zagovara slobodu i originalnost.
Što je dokumentarno izvještavanje prema Lance W. Bennetu?
jamči istinitost i činjeničnost novinarske vijesti;
novinar se drži samo onih činjenica koje je osobno vidio ili dobio iz povjerljivih izvora, temeljenih na materijalnim činjenicama, time novinar ne upada u zamke interpretacije ili nagađanja
koji zakon u RH definira djelatnost radijskih i TV postaja
Zakon o električnim medijima i Zakon o radioteleviziji
nutralnost prema Nicku Daviesu
ona od novinara traži da postanu nevidljivi i da se susdrže od izražavanja prosudbi koje su bitne za novinarstvo;
zahtijeva pakiranje sukobljenih zahtijeva, što je suprotno od govorenja istine;
pod pseudonimom objektivnosti, ovaj pristup je postao respektabilan, te je churnalizam novinarstvo napravio respektabilnim
novinarstvo potvrđivanja prema Kovach i Rosienstiel
novi politički model koji potvrđuje predrasude publike, uvjeravajući ih dobiju njihovo povjerenje koje pretvore u prihode od oglašavanja; grade povjerenje na potvrđivanju vjerovanja publike, npr. na dnu ekrana tokom vijesti potvrđuje se određeni pogled na vijest iako voditelj zvuči neutralno
Objasni 3 faze usvajanja znanja, na što se odnose u novinarstvu i kako ih novinari filtriraju – prema Gilbertu Ryleu!
prva: znati što, odnosi se na sposobnost da se nešto prepozna
druga: znati kako, odnosi se na sposobnost da se ponove postupci ili vještine
treća: biti u stanju učiniti, dokaz znanja, odnosi se na postupke potrebne za novinarstvo kao što su prepoznavanje vijesti i prikupljanja ili procjene informacije
masovna komunikacija po O’Sullivanu
praksa i proizvod osiguranja informacija i zabave za široku, neznanui fragmentiranu publiku;
kada se prenosi sredstvima moderne tehnologije uključuje institucionalno financirane, visokotehnološke, državno regulirane organizacije koje osiguravaju dobra i srodne slobodne usluge putem tiskanja, ekrana ili emitiranja
kada se prenosi tradicionalnim sredstvima uključuje bilo koje sredstvo osiguravanja informacija, slika i zabave u predahu za veliki broj ljudi
agenda setting prema RuS-Mohlu
Agenda setting je mogućnost medija da utječu na teme koje će se prikazivati javnosti.
Agenda Setting je jedna od funkcija medija kojom se ljudima nameće: 1) o čemu da misle i 2) na koji način da misle. To se postiže biranjem jedne teme (usprkos raznolikoj medijskoj ponudi), postavljajući je na dnevni red - i tako čineći je aktualnom (i u glavama ljudi).
RuS-Mohl je ustvrdio da čak 95% informacija koje su dostupne tisku nikada ne dođu do publike jer ih se u određenom vremenu smatra: nemoralnima, beznačajnima ili previše polemičnima.
kako se stječe povjerenje u medije prema Colemanu
dvije razine
povjerenje u medije djeluje nadvije razine:
prva - uključuje da će proizvođači vijesti učiniti ono što bi trebali, a to je pokušati nam dati istinite priče, a ne izmišljene
druga - odnosi se na dogovor proizvođača vijesti i publike o tome što je cilj i svrha vijesti, u srži prevladava napetosti između suvremenih vrijednosti proizvodnje i potrošnje vijesti
koji zakon u RH definira djelatnost radijskih i TV postaja
Zakon o električnim medijima i Zakon o radioteleviziji
uravnoteženost ili jednakost prema McQuailu
uravnoteženost ili jednakost prema McQuailu
poziva na odustnost diskriminacije ili jednostranosti u količini i vrsti pristupa primateljima masovne informacije;
uravnoteženo izvještavanje zahtijeva od novinara prikazivanje svih strana u sukobu ili događaju o kojem pišu
Pravila za točno opisivanje zbilje prema von LaRoche ili Kuncziku
- Sve iznesene činjenice moraju biti točne.
- Nesigurni podaci moraju ostati vidljivi.
- U točnost se ubrajaju i potpunost i uravnoteženost.
- Autor ne smije iznositi svoje mišljenje.
- Izbjegavati floskule.
- Ako je izražavanje mišljenja – predmet izvještavanja, to treba naznačiti.
- Bez ukrasnih činjenica
istinitost prema McQuailu
maksimalno točno predstavljanje činjenica iz života;
Činjenice su provjereno i vjerodostojno znanje o onome što se realno dogodilo u stvarnosti. Vijest se treba temeljiti na točnim podacima i ona pretpostavlja istinu. Vijest je ili istinita ili nije vijest.
koji zakon u RH definira djelatnost radijskih i TV postaja
Zakon o električnim medijima i Zakon o radioteleviziji
Po kojim se pravima građani i novinari razlikuju, a po kojima su slični prema Hiebertu i Gibsonu?
Hiebert i Gibson ističu prava novinara i građana koja su međusobno povezana, a ponekad i
sukobljena kada se radi o informiranju javnosti. To su:
1. Pravo da znaju
2. Pravo na zaštitu vlastitog ugleda
3. Pravo na privatnost
4. Pravo na pristup
5. Pravo na pošteno suđenje
6. Pravo na zaštitu izvora informiranja
7. Pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva
8. Pravo na slobodnu trgovinu i izbor pri kupnji
Po kojim se pravima građani i novinari razlikuju, a po kojima su slični prema Hiebertu i Gibsonu?
Hiebert i Gibson ističu prava novinara i građana koja su međusobno povezana, a ponekad i
sukobljena kada se radi o informiranju javnosti. To su:
1. Pravo da znaju
2. Pravo na zaštitu vlastitog ugleda
3. Pravo na privatnost
4. Pravo na pristup
5. Pravo na pošteno suđenje
6. Pravo na zaštitu izvora informiranja
7. Pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva
8. Pravo na slobodnu trgovinu i izbor pri kupnji
tri utjecaja medija na pojedinca prema Maloviću
promjena spoznaja i shvaćanja
promjena stajališta i vrednota
promjena ponašanja
funkcije masovne komunikacije na društvenoj razini prema DeFleuru
informacijska
socijalne veze
podrška kontinuitetu
rekreativna
mobilizacija
karakteristike dobrog pisanja prema Bjork
jezgrovitost
jasnoća ili jednostavno pisanje
ritam
vođenje čitatelja
zaokupljanje osjetila
pet modela novinarstva prema Kovach i Rosentstiel
provjere
tvrdnje
potvrđivanja
interesnih grupa
sakupljanja
djelotvorne snage u novinarstvu SIROMP KNOTS
S ocijalne I nstitucije
R ukovodeći O rgani
M asovna P ublika
K anali
N ovinari
O snivači
T ekstovi
S tvarnost
koji zakon u RH definira djelatnost radijskih i TV postaja
Zakon o električnim medijima i Zakon o radioteleviziji
